4 pitanja koja se morate pitati prije nego pokrenete podcast

20.09.2019. / 15:25
Share
Podcast - Csaba Nagy from Pixabay
Podcast - Csaba Nagy from Pixabay
Podcast - Csaba Nagy from Pixabay

Šta je podcast?

Definicija podcastinga je „praksa korištenja interneta za distribuciju digitalnih audio sadržaja dostupnih za spuštanje na kompjuter ili mobilni uređaj.“ To su epizode programa dostupne na internetu. To su obično audio ili video zapisi, ali mogu biti i snimljeni program televizije ili radija, predavanja, izvođenja ili drugi događaji. Obično se nude kao epizode u istom formatu, mada mogu imati dodatni tekstualni sadržaj kojim se postiže veći efekt kod učenja jezika ili kada je preporučljivo pročitati preporučene dokumente prije slušanja.

Zašto bi ga trebali koristiti?

U zemljama gdje građani provode mnogo vremena u automobilu ili drugom prevoznom sredstvu podcasti su doživjeli ponovnu popularnost nakon prvog vala prije više od 10 godina. Dok je podcast odličan izvor informacija za konzumente, odličan je i dodatni kanal za distribuciju sadržaja i marketinških poruka za stvaraoce sadržaja. Iako nema efektivnih alata za mjerenje slušanosti koji bi pomogli marketinškim agencijama da bolje plasiraju svoje poruke putem ovog medija, opet je moguće kroz definisanje publike pronaći sponzora programa koji će naći korist da njegovu poruku čuju slušaoci podcasta. S druge strane ne treba zanemariti ni doživljaj koji stvara zvučni zapis. Ovu činjenicu je, na nedavno održanom treningu u okviru USAID-ovog Balkan Media Assistance Programa, naglasila treniraca Ana Maria Ciobanu iz www.decatorevista.ro kazavši da su se novinari i novinarke Vidi Vaka, koji su pohađali seminar, kroz snimanje zvukova u svom okruženju bolje upoznali i prevazišli kulturološke i generacijske razlike, što je jedinstvena prednost pripovjedačkog stila koji nudi podcast.

Vrste podcasta

Dok se kroz osnovnu definiciju ovog medijskog sadržaja može vidjeti sva moguća raznovrsnost, u novinarskom smislu postoji nekoliko osnovnih tipova audio sadržaja koji mogu poslužiti kao dobra osnova za kreiranje vašeg podcasta.

Prva vrsta sadržaja je samostalni komentar koji obično daje jedna osoba dajući osvrt na savremene događaje ili neke historijske činjenice. Primjer koji je Ciobanu dala na treningu je podcast Hardcore History čiji je autor Dan Carlin u kojem on kao autor daje drugačiji pogled na neke značajne historijske događaje koje nam prikazuje kroz oči učesnika, ali postavlja i dublja pitanja kao lekciju za naše doba te daje svoj lični komentar. Ovo je ujedno i najteža i najlakša vrsta podcasta. Sa tehničke strane je lako uraditi pripremu, ali kako kaže Mark Leonard „potrebna je posebna vrsta osobe da izgovara monolog bilo koje dužine bez da napravi budalu od sebe.“  Ponekad su tu i dva voditelja ovakvog podcasta kao što je Sarajevo Calling novinara Aleksandra Brezara i politologa Jasmina Mujanovića, koji je jedan od primjera koji dolazi sa Balkana, ali je usmjeren na slušatelje i slušateljke na engleskom jeziku.

Ostali primjeri: Istinomer.rs / Retrovizor, Istinomer.rs / Fakat

Druga vrsta je intervju sa jednom osobom koji u audio formatu stvara ličniji doživljaj sagovornika. Ovo je najčešći oblik podcasta, jer ga je lako uraditi. Sve što vam je potrebno je mikrofon i internet veza da pripremite i objavite svoj podcast. Bit će vam potrebne i neke organizacijske vještine da rezervišete ljude za intervju, vještine intervjuisanja i disciplina da redovno objavljujete sadržaj.

Primjer ove vrste je npr. NPR-ov intervju sa Sarom Jessicom Parker.  Još jedan primjer koji dobro pokazuje snagu intervjua, a koji se redovno objavljuje je Longform.

Treću vrstu , panel ili konverzacijski podcast je teže realizirati, jer svi učesnici u razgovoru moraju imati mikrofon bilo da se nalazite u istoj prostoriji ili ne. Tu su i tehničke komplikacije snimanja sa više audio izvora. Treći problem je organizacijske prirode gdje je jako teško naći vrijeme koje odgovara svima. Prednost ove forme je što se odgovornost interesantnosti distribuira podjednako na sve učesnike i učesnice.

Primjeri ove vrste podcasta su: The Beancast, Slate’s Mom and Dad are Fighting, Slate’s Political Gabfest, U mikrofon (Istinomer.rs), a kada govorimo o klasičnim producentima audio sadržaja tu je BBC In Our Time. Pogledajte i https://player.fm/series/hello-internet-62109/hi-126-team-woo-woo.

Četvrta vrsta je nefikcijsko narativno pripovijedanje koji je približan klasičnom radijskom eseju koju pripovijeda jedna osoba. Ovo je ujedno jedna od najtežih formi podcasta u sadržajnom smislu. Ova forma traje između 25 i 30 minuta po epizodi, ali zahtijeva 3-4 sata snimljenog materijala. U ovom domenu dominira još klasični radio koji koristi novu formu distribucije audio sadržaja. Tako je NPR najbolji u ovome, ali postoji i nekoliko neovisnih podcasta koji su zaslužni za popularizaciju podcasta kao forme. To je prije svega Serial,  koji je ujedno i odličan primjer istraživačkog novinarstva, a koji je istinski napravio promjenu svojom pojavom.

Ostali primjeri su : This American Life, Radiolab, Work in Progress, Startup, Criminal.

Pripovijedanje književnih formi u obliku kratkih priča je peta forma koja se nalazi na podcast tržištu, ali nažalost još uvijek ne dominira njim. Jedan razlog za ovo je što se ovakav sadržaj već distribuira u formi audio knjiga pa ih je ponekad teško razlikovati, a sa druge strane napraviti serijalizirani sadržaj iz njih kao što je to običaj u podcast svijetu. Jedan od uspješnih primjera je New Yorker koji ima dva podcasta posvećena ovakvom sadržaju The Writer’s Voice i Fiction Podcast. Međutim, ovo je ipak specijalizirani sadržaj koji bi odgovarao samo specijaliziranim časopisima za književnost.  

Ostali primjeri: Kosovo 2.0 / Outloud

Posljednja dvije vrste su hibrid koji kombinuje sve gore navedene forme i prenamijenjeni sadržaj koji je originalno bio snimljen za radio ili druge forme, ali je sada pretvoren u serijalizirani podcast sadržaj kao što je gore navedeni In Our Time ili The TED Radio Hour.

Kako početi planiranje podcasta ili 4 osnovna pitanja

Na istom ovom treningu Ciobanu, koja ima dugogodišnje iskustvo u izgradnji ovog sadržaja, je ponudila osnovni alat kao početnu osnovu za planiranje pokretanja podcasta u nekom mediju, a sastoji od 4 osnovna pitanja. Ta pitanja su:

  1. Zašto započinjete podcast?
  2. Šta je tema vašeg podcasta?
  3. Kako je ime vašeg podcasta?
  4. Kako ćete znati da li je vaš podcast uspješan?

Ova pitanja služe, ne samo kao dobra osnova za prezentaciju ideje uredništvu, već su i dobar test za pokretače ideje kako bi bili sigurni u svoju ideju i time ostvarili dugovječnost samog podcast programa.

Kako početi?

Balkan Media Assistance Program radi sa 12 partnera u regiji kako bismo skupa eksperimentisali i otkrili nove forme sadržaja za koje je njihova potencijalna publika zainteresovana. VidiVaka iz Sjeverne Makedonije je medij koji voli da eksperimentiše i zbog toga su izrazili želju da prođu kroz trening iz podcastinga. Nakon treninga i ponuđenih ideja o kojima su razgovarali trenerica Ciobanu im je preporučila da više ideja pilotiraju i testiraju reakciju publike kao i izazove sa kojima se suočavaju kao što je npr. potreba za dodatnu tehničku obuku za manji tim novinara i novinarki, urednika i snimatelja zvuka koji bi se prihvatili izazova uvođenja nove vrste sadržaja u redakciju.

Ocijenite kvalitet članka