Ko je krajnji vlasnik?

24.07.2019. / 11:29
Share
Fotograija pokazuje ruku koja stavlja potpis na ugovor sa nalivperom.
Ko je krajnji vlasnik? Ilustracija Michal Jarmoluk izvor: Pixabay
Fotograija pokazuje ruku koja stavlja potpis na ugovor sa nalivperom.

Agencije u regionu redovno prenose kratke vijesti iz poslovnog sektora u kojima ćete pročitati da je „njemačka firma kupila fabriku“, „firma sa Kipra postala većinski vlasnik“ i slično. Kada novinari i ostali čitaoci vide vijesti o ulasku neke strane firme na tržište ili o učešću stranih firmi na javnim nabavkama, prva je pomisao obično - ko je krajnji vlasnik? To često uopće nije tako teško saznati. Ispod su primjeri iz nekoliko zemalja koji samo ilustriraju funkcioniranje registara i gdje se još mogu lako naći vlasnici firmi.

 

Poslovanje registara firmi uređeno je zakonom u svakoj državi. Zakonom je određeno i koje informacije će biti javno dostupne. U online registrima većine država Evropske unije dostupne su potpuno iste informacije koje bi se mogle dobiti po zahtjevu upućenom prema lokalnom zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Međutim, neki registri zadržavaju orginalne dokumente na osnovu kojih se baza podataka popunjava i ti dokumenti se mogu dobiti na zahtjev.

Zakonom je također određeno da li registar firmi prikuplja i finansijske izvještaje. Tako je naprimjer u Velikoj Britaniji i sistemima koji su uređeni na tom principu - Hong Kong, Malta, Gibraltar itd.

Neki podaci o firmama nisu sadržani u online registrima firmi, ali su javno dostupni u službenim glasnicima koji su gotovo uvijek u digitalnoj formi i dostupni online.

 

Naredni primjeri su iz nekoliko država koje imaju različite pristupe objavi podataka o firmama. Pregled sadrži samo registre firmi čijim dionicama se ne trguje na berzi, jer registri javnih firmi su zapravo berze. Za svaku javnu firmu može se pronaći berza na kojoj je registrovana na internetu uz pomoć nekog pretraživača. Kada nađete na kojoj je berzi, provjerite njenu službenu stranicu. Načešće ćete lako naći 10 vlasnika sa najvećim brojem dionica, a za sve ostale morat ćete pročitati i godišnji izvještaj firme. Neke berze podijeljene su u sekcije. U jednom dijelu trguje se dionicama koje imaju veću vrijednost i to tržište je pod striktnom kontrolom, a u drugom dijelu dionicama manje vrijednosti i te firme ne moraju dostavljati berzi redovne izvještaje i dokumentaciju o svim unutrašnjim promjenama. Često je i nemoguće naći vlasnike takvih firmi. Tako naprimjer berzu u Londonu često kritikuju jer firme koje nisu registrovane na glavnoj sekciji mogu poslovati u tajnosti.

U našem regionu, umjesto na berzi, podaci o vlasnicima javnih firmi nalaze se pri registrima vrijednosnih papira ili registrima hartija od vrijednosti. Tamo se može naći trenutno stanje deset najvećih dioničara.

 

BOSNA I HERCEGOVINA (REPUBLIKA SRPSKA)

https://www.crhovrs.org/index.php/sr/index.php/o-nama/statistika/pregled-hartija

BOSNA I HERCEGOVINA (FEDERACIJA BiH)
http://www.rvp.ba/ListaEmitenata

KOSOVO

https://arbk.rks-gov.net/page.aspx?id=1,1

CRNA GORA
http://www.cda.me/ME/Stranice/Naslovna.aspx

SRBIJA
http://www.crhov.rs/?Opcija=1

SJEVERNA MAKEDONIJA

http://www.cdhv.mk/Default.aspx?lng=2

 

Podaci o firmama u Turskoj nalaze se u lokalnim trgovinskim komorama. Trgovinska komora Istanbula najveća je i njen registar dostupan je online. Ostale turske trgovinske komore ne nude podatke o firmama na svojim stranicama. Registar firmi trgovinske komore u Istanbulu na svojoj stranici nudi pregled osnovnih podataka o firmi - registarski broj, datum osnivanja, adresa, iznos upisanog kapitala i slično. Profil firme sadrži i informacije o trenutnim direktorima i vlasnicima, ali ne i o visini njihovih udjela u firmi.

Ne morate se registrirati da biste pretraživali podatke. Stranica je dostupna samo na turskom jeziku, ali se lako snaći na noj uz pomoć Google translatea ili nekog sličnog alata.

Pretraživati se može po više kriterija - po trenutnom ili starom imenu firme, registarskom broju, kodu djelatnosti za koje je firma registrirana, lokaciji firme i slično. Također je moguće pretraživati po imenima direktora, članova uprave i vlasnika. U rezultatima pretrage često nema nijedan unos ili nema firme koju tražite. U tom slučaju dobro je pokušati pronaći broj firme i pretraživati po tom kriteriju ili pokušati skraćene verzije imena, bez nastavka koji znače vrstu pravnog lica (društvo sa ograničenom odgovornošću, društvo za trgovinu i usluge i slično). Broj firme uvijek je dostupan na internetu uz ime jer brojne firme koje se bave finansijskim istraživanjima tržišta ili bonitetnim izvještajima na svojim stranicama daju osnovne podatke o firmama koje imaju u bazi. Takve stranice su naprimjer Bloombergovi i neki Reutersovi servisi.

Ako firmu koju tražite ne možete pronaći u bilo kojem registru, to je odličan izgovor da tu firmu kontaktirate. Može se desiti da agencije prenesu ime pogrešno, a može se desiti i da je firma koja se tržištu predstavlja kao naprimjer njemačka, može biti registrirana u nekoj offshore zoni, a da je njena podružnica u Njemačkoj registrirana pod nekim drugim imenom. Zato je najlakše pozvati firmu i pitati za registracijski broj. Ukoliko samo potvrđujete neku vijest i na osnovu nje radite dalje istraživanje, obično nema razloga da ne dobijete broj ili tačno ime firme.

 

Profil firme također sadrži spisak svih prethodnih promjena u firmi i u kojem broju glasnika je objavljen oglas o toj promjeni.

Podaci o prethodnim promjenama u firmi koji se odnose na vlasnike, direktore, sjedište, iznos kapitala i slično nalaze se u službenom glasniku. Glasnik je zajednički svim trgovinskim komorama i stranica mu je dostupna i na engleskom jeziku. Da biste pretraživali glasnik, morate se registrirati na stranici. Registracija je jednostavna, ali ponovni ulazak nakon nekog vremena obično zahtjeva promjenu šifre. U glasniku možete pretraživati po imenu firme ili broju firme, a neophodno je odabrati i regiju u kojoj je firma registrirana. U rezultatima pretrage dobit ćete spisak svih objava firme i uz svaku pojedinačnu objavu nalazi se link za dokument u PDF formatu koji možete sačuvati. Svaki dokument zaštićen je CAPTCHA testom i ako je oglas koji gledate razdvojen na dvije stranice glasnika, trebate kliknuti na sljedeću stranicu i ponovo unijeti zadani CAPTCHA broj.

Registar može poslužiti za brzu provjeru podataka o vlasnicima ili direktorima da bi se provjerila neka agencijska vijest. Međutim, kvaliteta i količina podataka koja se nalazi u glasniku može poslužiti i za najkompleksnije priče. Takav je primjer priče o preuzimanju udjela u azerbejdžanskom telekomu. Uz pomoć turske telekom kompanije Turcell i koruptivnog djelovanja skandinavskog telekoma TeliaSonere, jedna turska firma bliska predsjedniku ostvarila nelegalan dobitak od otprilike milijardu dolara. U glasniku su se vidjele porodične veze, dokapitalizacije firmi, prijenosi vlasničkih udjela i to su bili krucijalni dokazi jedne od najvećih korupcijskih afera u švedskoj historiji.

U istraživanju je bilo potrebno ispratiti cijele historije više turskih kompanija od njihovog osnivanja. Arhiva službenog glasnika dostupna je do 2003. godine, a sve prije toga dostupna je po zahtjevu. Da biste poslali zahtjev za oglase iz arhive, potrebno je kontaktirati glasnik emailom ili telefonom i službenici će vam objasniti proceduru. Arhivski primjerci glasnika se plaćaju, ali tek nekoliko dolara po oglasu. Međutim, ljubazno osoblje u glasniku često će vam izaći u susret i poslati vam primjerke prije nego uplata stigne prođu sve komplicirane administrativne procedure.

 

Registar firmi u Švicarskoj funkcionira slično kao turski registar firmi. Pretraživati se može po trenutnom ili prethodnom imenu firme i po broju, a pretraga se može dodatno sužavati odabirom kriterija poput mjesta gdje je firma registrovana i slično. Švicarski registar sadrži i firme koje su ugašene. U rezultatima pretrage moći ćete kliknuti na ime firme što vam daje samo informacije u kojem je kantonu firma registrirana. Klikom na ime kantona bit ćete preusmjreni na pretragu u lokalnom, kantonalnom registru. Tu ćete dobit profil firme koji će sadržavati osnovne podatke poput adrese, iznosa upisanog i uplaćenog kapitala, direktora i sekretara firme i slično. Profil može sadržavati samo trenutne podatke ili možete odabrati da sadrži i sve prethodne promjene. Gotovo svi kantonalni registri zadržavaju orginalne dokumente na osnovu kojih su izvršavane promjene u registru. Ti dokumenti su najčešće samo popunjeni formulari. Međutim, kada novinari traže specifične informacije, poput nečijeg potpisa ili imena advokata koji zastupaju direktore i vlasnike, tada je korisno pozvati registar i zatražiti orginalne dokumente iz arhive. Ti dokumenti se plaćaju po stranici i svaki kantonalni registar ima svoj cjenovnik i način dostavljanja dokumenata. Cijene mogu biti od 30 švicarskih franaka do nekoliko stotina, budući da nekada možete kupiti samo cijeli arhiv firme, a ne pojedinačne dokumente.

Vlasnici firme nisu prikazani u registrima firmi u Švicarskoj. U nekim slučajevima mogu se naći u službenom glasniku. To ovisi o tome da li je firma izdala dionice na donosioca i da li je prilikom upisa kapitala i promjena u njegovom vlasništvu objavljivala i imena vlasnika.

U samom profilu firme nalazi se spisak objava iz službenog glasnika. U nekim kantonima u profilu firme naći ćete link za svaku objavu koji će vas preusmjeriti na taj konkretan oglas. Ako ne postoje direktni linkovi, službeni glasnik možete pretraživati na njegovoj službenoj stranici. Službeni glasnik je koristan i zato što u objavama možete naći podatke o direktorima, poput njihovog državljanstva, adrese, broja pasoša i slično.

 

Registar firmi u Njemačkoj ne nudi sve podatke besplatno. Profil firme košta 4,50 eura, a za kupovinu su dostupni i orginalni dokumenti poput statuta, internih odluka o promjenama direktora, promjenama u iznosu kapitala i vlasnicima itd. kao i profil sa prethodnim promjenama. Dio podataka je besplatan. U prvobitnim rezultatima pretrage nalazit će se spisak objava firme. To su objave o promjenama direktora i o predatim finansijskim izvještajima. Skraćeni finansijski izvještaji besplatno su dostupni u obliku tabela koje možete pregledati i sačuvati.

 

Kipar ima jedan od najkvalitetnijih registara u pogledu sveobuhvatnosti podataka. Profil firme sa svim prethodnim promjenama i orginalnim dokumentima na osnovu kojih su te promjene upisane u registar dostupni su po cijeni od 10 eura na stranici kiparskog registra. Da biste pretraživali firme, ne morate biti registrirani na stranici. U rezultatima pretrage dobit ćete osnovne podatke o firmi poput registarskog broja i adrese kao i imena direktora i sekretara. Za kupovinu svih podataka morate se registrirati na stranici registra. Za pretragu koja će vas odvesti do opcije za kupovinu profila firme, odaberite opciju “Study file”. Prilikom kupovine potrebno je registrirati se i na stranici za obradu uplata. Plaćanje je u potpunosti sigurno i jednostavno, samo je bitno da svoje profile zaštitite odgovarajućim, jakim šiframa.

Dokumente koje dobijete u rezultatima sačuvajte odmah i preimenujte ih prema onome kako su na engleskom jeziku nazvani linkovi za njih. Svi dokumenti su na grčkom jeziku i nisu pretraživi. Zaštićeni su vodenim žigom na kojem piše da nisu za službenu upotrebu. To nikako ne znači da se novinari tim dokumentima ne mogu poslužiti za istraživanje ili da ih ne mogu objaviti kao dokze. To znači da ih ne možete koristiti na sudu, pri poslovnim transakcijama, za dokazivanje vlasništva ili prava u firmi i slično. Za takve radnje potrebni su orginalni dokumenti koje fizički izdaje i ovjerava registar. Dokumente sa vodenim žigom jako je teško poslije ih učiniti pretraživim da biste ih mogli valjano razvrstati i tumačiti. Licence programa za OCR koji ove mogu dokumente mogu učiniti pretraživim obično se plaćaju nekoliko stotina dolara kako bi opcije uključivale i grčki jezik.

Kipar je izuzetno popularna lokacija za registraciju firmi u Evropi. Uglavnom zbog poreznih i bankarskih olakšica koje su dostupne firmama koje su tamo registrovane. Novinari se registrom mogu poslužiti da provjere navode iz imovinskih kartona političara. Tako su novinari iz Ukrajine redovno pratili promjene u firmi koja je bila nominalni vlasnik predsjednikove fabrike čokolade. Iako je najveća priča objavljena kao dio projekta Panama Papers, novinari su godinama pomno pratili promjene u kapitalu firme i zahvaljujući dostupnim dokumentima u kiparskom registru redovno propitivali predsjednikova obećanja da će, za vrijeme predsjedničkog mandata, upravljanje svojim biznisom povjeri takozvanom “slijepom fondu”. 

 

Malta također ima registar firmi koji nudi opsežne podatke o firmama. Podaci nisu besplatni i morate biti registrovani na stranici da biste mogli pretraživati. Registracija traje i do nekoliko dana budući da registar verifikuje individualne profile korisnika. Plaćati možete kreditnom karticom. Cijena po dokumentu je dvije funte, osim godišnjih izvještaja koji koštaju pet funti. Prednost ovog registra je što možete pogledati prvu stranicu dokumenta prije kupovine. Zaštićen je vodenim žigom i neki dijelovi možda neće biti vidljivi, ali pomaže pri odlučivanju da li dokument sadrži podatke koji vam trebaju.

U dnevnom novinarstvu senzacionalistički zvuče naslovi o nepoznatim vlasnicima, skrivenim iza offshore firmi i nerijetko samo ukazuju na neznanje novinara i urednika.

 

Većina registara koji su dostupni online funkcionirat će na jedan od ovih načina. Podatke koje ne možete naći u registru uvijek potražite u službenom glasniku. Ukoliko se susrećete za sistemom koji vam nije poznat, pokušajte saznati koje podatke registar posjeduje, bez obzira da li su oni javno dostupni ili ne. Najlakši način je da pregledate formulare koji su potrebni za osnivanje firme. Pogledajte koje dokumente je potrebno priložiti pri osnivanju firme, koje od njih registar traži samo na uvid, a koje zadržava. Tako ćete znati čime registar raspolaže. Potom možete pitati da vam se odobri uvid. Ukolko vam se odobri uvid, možete pitati da li je dozvoljeno fotografisanje dokumenata.

 

Ocijenite kvalitet članka