Media Innovation Lab: Multidisciplinaran pristup etičkom izvještavanju

03.12.2020. / 07:56
Share
Media Innovation Lab: Multidisciplinaran pristup etičkom izvještavanju
Media Innovation Lab: Multidisciplinaran pristup etičkom izvještavanju
Media Innovation Lab: Multidisciplinaran pristup etičkom izvještavanju

Danas je već treći dan Media Innovation Lab-a a timovi uveliko razvijaju svoje projekte. Od početničkih ideja, posmatranja različitih aspekata, uključivanja inovacija, pa sve do prilagodljivosti formata i sadržaja publici. Media Innovation Lab (MIL) na taj način pruža svim učesnicima/ama platformu na kojoj mogu na jedinstven način pristupati svojim idejama i uz pomoć mentora/ica unaprijediti svoje ideje.

Upravo smo tim povodom razgovarali sa ovogodišnjim mentorima o tome kako oni doživaljavaju MIL, te na koji način mogu doprinijeti ovogodišnjim timovima.

Etičko izvještavanje i mentalno zdravlje

Budući da je tema ovogodišnjeg Laba fokusirana na etičko izvještavanje za vrijeme pandemije, Lidija Arambašić, profesorica kliničke psihologije iz Zagreba, smatra da „psihologija i psiholozi/ginje mogu pomoći poučavanjem o prirodnim, uobičajenim pokazateljima toga kako je ljudima tijekom i nakon stresnih i traumatskih događaja (ovi drugi su oni koji ugrožavaju ljudski život i zdravlje). Uz to, psiholozi znaju da načini ublažavanja stresa i traume ovise o mnogo različitih faktora te da ne postoje oni koji su univerzalno korisni. Konačno, psiholozi znaju i mnogo toga reći o (ne)djelotvornim načinima pružanja podrške ljudima pod (traumatskim) stresom. Ja to od milja zovem 'Ovo nemojte-ovo mojte raditi'.“

Danica Ilić, ekspertica za digitalne i društvene medije, koja se godinama bavi etičkim standardima novinarstva u digitalnom vremenu, smatra da je “etika - etičko izveštavanje, kao i etičko ‘dobro’ upravljanje medijima (good governance) ključno za vraćanje poverenja u medije i informacije kao takve. Etika se u fokus vratila ili se još uvek vraća sa pojavom društvenih mreža, sveopštim padom standarda u izveštavanju, sa ogromnim rastom broja ‘autora’ informacija i dezinformacija - publici su potrebni mediji od poverenja. Ta potreba još je više izražena  u vreme epidemije i globlane krize društva, njegovih političkih i ekonomskih institucija, klimatskom sunovratu i čini se, nepopravljivoj nejednakosti između naroda, polova, rasa, klasa.“  

Multidisciplinaran pristup koji nudi MIL je upravo ono što može da doprinese etičkom izvještavanju.

„Odlično je što timovi rade sa mentorima iz različitih oblasti tako da mogu da sagledavaju i razvijaju svoje ideje sa više aspekata. Rekla bih da je ovo multidisciplinaran pristup projektima i jedno takvo iskustvo može novinarima i medijima jako da koristi.“  - navodi Marija Vučić, stručnjakinja za provjeru činjenica u Raskrikavanje.rs.

Provjera istinitosti informacija sa kojima raspolažu novinari/ke je važan aspekt etičkog izvještavanje i u tom kontekstu znati kako provjeravati činjenice je od iznimnog značaja za svakog novinara/ku.

„Nadam se da će im moja asistencija pomoći da razviju svoje ideje razmišljajući i o fektčekingu, odnosno da se pobrinu da sve što plasiraju na svojim platformama bude tačno i precizno kontekstualizovano. Uostalom, tema ovogodišnjeg MIL-a je etičko izveštavanje u vreme pandemije, a etičko izveštavanje je neodvojivo od tačnog i istinitog izveštavanja. Mislim da poslednjih meseci, suočeni sa globalnom zdravstvenom krizom, upravo i svedočimo tome koliko je važno proveravati informacije i birati izvore kojima ćemo verovati.“ – navodi Marija.

Digitalno doba u novinarstvu

Gorjan Jovanovski, makedonski eko-aktivist, poduzetnik i softverski inženjer kaže da je ovakav vid saradnje na Balkanu izuzetno važan, jer se “suočavamo sa sličnim problemima i imamo sličnu publiku, tako da iskustvo jedne osobe iz jedne zemlje može biti super primjenjivo na sve ostale. Pružanje podrške timovima, kako finansijski, tako i mentorski, presudno je u pomoći da njihovi projekti zažive.“

Budući da je Gorjan softverski inžinjer sa desetogodišnjim iskustvom u stvaranju različitik društveno korisnih projekata, njegova pomoć timovima će se ogledati u shvatanju korisnosti tehnologije, te najboljim načinima i formatima dolaska do publike.

Lamija i Eldin Herenda su nezamjenjiv mentorski tim na Media Innovaton Labu i tu su od samog početka. Lamija je multimedijalna direktorica, a Eldin grafički dizajner, pa samim tim mnogo doprinose u sferi vizualnih rješenja i prezentacije samih ideja.

„Najveća prednost Media Innovation Laba je ta što učesnici i učesnice mogu evaluirati svoje ideje, preispitati ih i dobiti feedback od zaista šarenolikog tima mentora i stručnjaka iz oblasti koje su njima možda i strane. Osim od mentora uče i jedni od drugih. Za vrijeme MIL-a ne postoji konkurencija, samo želja za poboljšanjem, nepresušna inspiracija i naravno kvalitetno druženje. Na MIL-u novinari imaju priliku da iz prve ruke saznaju šta se dešava u regiji, upoznaju svoje regionalne kolege, odnosno koleginice i što je najvažnije, sarađaju. Ima nešto magično u kreativnim sprintovima i zaista je zadovoljstvo mentorisati ovako kreativnim ljudima od kojih toliko toga i sama naučim.“ – kaže Lamija.

Ona navodi da oni kao dizajneri/ice i video producenti/ce žele približiti nove forme novinarima/kama i naglasiti da se svijet mijenja, htjeli mi to ili ne. „Važno je naučiti plivati u ovim novim strujama, kako loš i neistinit sadržaj ne bi preplavio društvene mreže i portale samo zato što je bolje upakovan.“

„Način na koji Internews i USAID, sa projektom MIL-a pokušavaju da podstaknu ljude da se bave inovacijama te da uz zaista uvijek sjajan i raznolik tim mentora iz skoro svih sfera koje im mogu biti od pomoći, daje šansu da se te sjajne ideje zaokruže ili barem filtriraju i prečešljaju je zaista nešto na čemu ljudi koji dobiju priliku da učestvuju na MIL-u, mogu biti samo zahvalni.“ – kaže Eldin.
 
Lamija i Eldin direktno rade sa timovima, te uz njihove inpute traže greške i ukazuju im na njih kako bi ih što više uklonili i  što bolje upakovali ideju u finalnu prezentaciju.

Mi dolazimo iz realnog sektora gdje je borba za komad kolača uvijek bila grčevita ali nismo nikad dozvolili da to utječe na našu kreativnost i želju za napredovanjem i otkrivanjem novoga te iz tog razloga smatram da im naše iskustvo iz kreativne industrije kao i biznis strane toga može biti od velikog značaja.“

Darjan Radenković, šef marketinga u Brainsteru, se slaže sa svojim kolegama/icama mentorima oko važnosti ovakvog pristupa.

„Uz pomoć mentora, svaki tim se može fokusirati na one aktivnosti koje se kroz zajednički brainstorming izdvoje kao najrelevantnije za projekat, na račun onih koje mentori iz iskustva veoma rano u razvoju projekta mogu oceniti kao redundantne ili neučinkovite za krajni cilj projekta. Ujedno, motiviše se pivotiranje i transformacija ideja još u ranoj fazi projekta što je veoma bitno za održivost svakog projekta. Takođe, imajući pristup mentorima koji su specijalisti iz različitiih oblasti, svaki od projekta dobija na ekspertizi u više aspekta koji možda nisu bili pokriveni profilacijom samog tima koji je nositelj ideje, a koji bi možda mogli ugroziti efikasnost projekta ako nisu adresirani u ovoj fazi.“

Data novinarstvo u vrijeme pandemije popularizirano

Kako je data novinarstvo veoma važan segment novinarskog posla, pa tako i ovogodišnjih projekata, pogotovo jer se tema MIL-a oslanja na pandemiju, Imer Muhović, bioinformatički inžinjer, poznat po praćenju izborničkih rezultata i kreiranju vizalizacija, kao mentor na MIL-u doprinosi upravo u toj sferi.

Odgovarajući na pitanje koliko je važno znati razumjeti i vizuelno razumljivo predstaviti podatke kako bi se izbjeglo pogrešno tumačenje podataka, kaže: “Podaci se mogu zloupotrijebiti na dva načina, jedan je neznanjem, drugi je namjerno pogrešnim tumačenjem, protuotrov za oba je poznavanje osnova rada sa podacima i vizualizacije, jer osnovnih elemenata u vizualizaciji nema mnogo, pa se lagano može steći dovoljno znanja da se izbjegnu manipulacije.“

Upravo u tom segmentu on i doprinosi ovogodišnjim timovima.  Ja vidim da ću im moći pomoći da razviju svoje vještine u transparentnom prikazivanju podataka i tumačenju istih, većinom naglašavanjem toga koji su aspekti na koje moraju paziti tokom izvještavanja o pandemiji kako ne bi slučajno naveli publiku na sasvim pogrešne zaključke.“

Važnost zdravlja novinara/ki

I za kraj, osvrćući se na važnost očuvanja mentalnog zdravlja u vrijeme pandemije, Lidija Arambašić zaključuje:  „Posve je pogrešno uvjerenje da nas stručnost (bilo koje vrste) može zaštiti od teških događaja kojima smo izloženi. Budući da je ovdje riječ o Media Innovation Lab-u, istaknut ću samo novinare koji su, kao i njihova publika, također ljudi sa svojim privatnim životima i tu ljudskost nije moguće odvojiti od posla (iako nas mnogi to nastoje demagoški uvjeriti). Dakle, tzv. sindrom sagorijevanja na poslu i posredna traumatizacija i te kako su prisutni u novinarskom poslu i to treba shvatiti vrlo ozbiljno.“

Ocjenite kvalitet članka