Kada na Google ukucate ključnu riječ feminizam u novinarstvu redom dobijete u rezultatima tekstove koji govore o stanju u struci, potplaćenosti žena, o pravima i izjednačenosti spolova. Ono što je mene interesiralo, nisam pronašla.
Feminizam kao temelj biznis modela medija je ono o čemu želim pokrenuti razgovor.
Razgovor o ONOJ koja stvara medij, uredničku politiku, koja iz svrhe bira novinarke (ponekad i novinare) i stvara redakciju koja će ostvarivati svrhu. Onu feminističku.
Zašto naglašavati feminizam kao temelj biznis modela? Zar tržište nije svima isto?
Tržište je nekada svima bilo isto. Danas postoje razlike na koje mnogi još uvijek žmire, ali ne i one koje to tržište čine.
Zašto feminizam utječe na pokretanje medija?
Žene u novinarstvu i medijima su brojnije od muškaraca. Unatoč tome sva istraživanja, čak i najnovija, pokazuju da su žene malo zastupljene na liderskim i uredničkim pozicijama. Ovo nije prikaz stanja u manje razvijenim zemljama.
Reutersova studija "Women and leadership news media 2022" pokazuje da su brojke godinama jednako nepovoljne u cijelom svijetu. Mediji na Balkanu prate svjetske trendove. „Novinarke su brojnije od svojih muških kolega“, navodi se u istraživanju Fakulteta političkih nauka u Beogradu. „One čine 63 odsto, a novinari 37 odsto zaposlenih. Kao urednice rubrika takođe su većina (58%), i ta razmera se održava i kada je reč o mestu pomoćnika/pomoćnice i zamenika/zamenice glavnih i odgovornih urednika/urednica. Međutim, tu dolazi do radikalne promene, na najuglednijem i najprominentnijem mestu za novinarsku profesiju – mestu glavnog i odgovornog urednika – samo je 18 odsto žena (6 od 34).“
Problem ne predstavlja samo zastupljenost u vodećim pozicijama nego i u izboru i perspektivi priča koje medij objavljuje. I onda kada je postojala inicijativa da se piše o ženama, ženskim pravima iz feminističkog kuta, interes nije postojao. Ne govori se o interesu javnosti, nego o interesu uredništva.
O ovakvom iskustvu za portal Kosovo 2.0 govorila je Lara Whyte, nezavisna istraživačka novinarka i producentica dokumentarnih filmova rođena u Sjevernoj Irskoj, koja se u prvom redu bavi temama koje su mediji u prošlosti zanemarivali i izbjegavali, uključujući: značaj rodne dinamike u aktivizmu, politički pokreti (ljevičarski i desničarski), ratišta, sukobi i epidemije.
“Na televizijama sam predlagala mnoštvo priča o pravima žena, ili sam pak željela sama raditi na reportažama o pravima žena, ali urednici/e su mi govorili: ‘Ovo nije priča.’ Ženski likovi [u pričama] obično su bili žrtve, tako da je narativ bilo nešto što sam istinski željela dekonstruirati u svom radu i na internetu. Na kraju sam i pronašla publiku.”
I danas u medijima imamo priče o tome kako je nešto “žensko.” Ako su to uradili muškarci to je tako, ako su u tome sudjelovale žene onda se ističe žensko prisustvo, nerijetko degradirajućim narativom.
“Priče koje pokušavam pronaći i priče koje urednici/e vole tiču se prkosa. Smatram da je narativ vezan za žene koji je i dalje zastupljen u medijskom mejnstrimu vrlo dosadan, pa i neistinit. Nije ispravno gledati kako samo muškarci učestvuju u nekim stvarima jer su žene oduvijek učestvovale u raznim pokretima. One su oduvijek učestvovale i u ratovima.”, smatra Whyte.
Dosta je samosažaljenja i govora da se radi ovo ili ono u ime rodne ravnopravnosti
Postoji jaz između tradicionalnog "životnog stila" u tradicionalnim medijima s jedne strane i akademskog feminizma s druge strane. Diljem azijsko-pacifičke regije novinari/ke pokušavaju prevladati taj jaz, grade popularne feminističke stranice s vijestima koje se fokusiraju na žene, pričajući priče od žena i o ženama stavljajući povezanost, pristupačnost i umrežavanje u središte.
Vlasnica jednog takvog medija je novinarka Shaili Chopra. Kao poslovna novinarka uvidjela je potrebu za ovakvim tipom medija na tržištu iznervirana što se žene tretiraju kao jedna kategorija na portalima. Dakle, imate politiku, biznis, sport i ŽENE.
Odlučila je pokazati da su žene u Indiji svemir, s višestrukim interesima i rade različite stvari. Ženski kanal ima za cilj stvoriti prostor za žene da daju glas svojim iskustvima u svakodnevnom životu, za sve od mjesečnice do politike, s feminističkim pogledom.
“Željela sam da oglašivači i direktori gledaju na žene kao na tržište. Oglašavati za žene jer je to imalo financijsku prednost,” kaže ona. “Dosta je samosažaljenja, dosta je govora o tome da se radi ovo ili ono u ime rodne ravnopravnosti.”
Iako je SheThePeople.TV namjerno pozicioniran kao "za profit", ne radi se samo o novcu.
U njihovoj su kompaniji oglašivači također pod lupom. Kada je popularna marka krema za izbjeljivanje Fair and Lovely promijenila ime u Glow and Lovely, Shaili je i dalje odbijala prihvatiti njihovu reklamu. “Na kraju dana, što će tvrtka učiniti za žene? Hoće li žene postati financijski neovisne? Mi ćemo surađivati s bankama ili investicijskim fondovima", kaže ona. Kako bi dopunili oglašavanje, generiraju programski prihod, događaje s ulaznicama i prodaju robe, a također rade na stvaranju paywalla za neke svoje sadržaje.
Zadatak feminizma je stvoriti liderice novog doba, ne jednaku visinu plaće
Jedan od pionira je RTV21, vodeći nezavisni televizijski servis na Kosovu, s 24-satnim radijskim i TV kanalima. Sa suosnivačima/cama među kojima su Aferdita Kelmendi i Xheraldina Vula, ova je kompanija stekla reputaciju tijekom oružanog sukoba Kosova sa Srbijom kada su paravojne jedinice prisilno deportirale osnivačice.
Lael Stegall direktorica STAR-a bila je u Coloradu kada ju je na mobitel nazvala Aferdita Kelmendi, kosovska novinarka, koja je deportirana u Makedoniju. Tijekom leta Keljmendi je zadržala mobitel, a njime je nazvala američku prijateljicu i kolegicu i rekla: "Lael, na sigurnom sam, dobro sam."
Kelmendi i Stegall dio su onoga što Stegall naziva "veličanstvenom mrežom" od više od 150 nevladinih ženskih organizacija koje obučavaju žene i promiču ih na vodeće pozicije na Balkanu. Rezultat te pozicije je i liderica koja je kasnije nagrađena za hrabrost u novinarstvu.
STAR označava stratege, trenere, zagovornike i resurse za društvene promjene žena, a sjedište organizacije bilo je u Washingtonu. STAR je radio s organizacijama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Financirala ga je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice (UNHCR), Svjetska banka i privatni donatori.
Kelmendi je dobitnica nagrade za hrabrost u novinarstvu Međunarodne ženske medijske zaklade (IWMF), ali njezin i Vulin primjer kao medijskih voditeljica nadilazi hrabrost. Kao generalna direktorica i zamjenica generalne direktorice, Kelmendi i Vula su širenje kompanije nadgledali iz Sjeverne Makedonije.
Njihov dosadašnji rad u podupiranju rodnih pitanja uključuje uređivanje prvog časopisa posvećenog ženskim pitanjima na Kosovu i osnivanje centra za obuku mladih žena u novinarstvu i rješavanju sukoba.
Žensko poduzetništvo se smatra najvećom prilikom za potencijalni rast i razvoj društva jer svaka poduzetnica 90% svog profita ponovno ulaže u obitelj i u zajednicu. Medijski biznis potaknut feminizmom nije iznimka.
