Godina pandemije kroz iskustvo novinarki u regiji

08.03.2021. / 08:27

Danas na Međunarodni dan žena podsjećamo na sveprisutnu neravnopravnost spolova, uzrokovanu nejednakim položajem u svim sferama života. Sa dolaskom pandemije rodna nejednakost se pogoršala svugdje u svijetu, zbog toga osjećamo dužnost da slušamo iskustva novinarki, te da pokušamo bar malo da doprinesemo boljem statusu žena i radnica u našim društvima. 

Prema istraživanju o utjecaju pandemije na položaj novinarki u Bosni i Hercegovini koje su uradili u udruženju BH novinara na uzorku od 150 novinarki iz cijele zemlje, više od 10 posto novinarki je izgubilo posao i/ili prihod od početka pandemije. Otkazi i finansijska neizvjestnost su bili samo jedan od izazova sa kojima su se svi, pa tako i novinarke suočile. 

Pandemija je doista donijela niz novih normi za sve, ona je utjecala na mentalno i fizičko zdravlje, promijenila je ustaljene prakse i uloge. Iako položaj žena, pa tako i novinarki, ovisi od više faktora – statusa u društvu, porodice, partnera/ica, djece, veličine redakcije, jedno zasigurno ostaje, a to je pitanje uloge žene u današnjem društvu i važnosti prepoznavanja postojanja neravnopravnog statusa između žena i muškaraca.

Nije rijetkost da svjedočimo da ni same žene ne mogu da prepoznaju neravnopravnost, te da smatraju da ona ne postoji u onoj mjeri u kojoj feministkinje insistiraju. Perpetuiranje patriharhalnih normi nije strano ni za žene, pa tako postoji i mišljenje da se kućni rad ne treba vrjednovati onako kako to često feministkinje zahtijevaju – kao plaćeni kućni rad.

Prebacivanjem poslovne sfere u svoje domove, žene su naišle na niz izazova koje  su morale da prevladaju. Tim povodom smo razgovarali sa nekoliko novinarki iz regije o tome kako su one osjetile promjene koje je pandemija donijela.

Ritam i način rada u korijenu promijenjeni

Specifičnosti života prethodnih godinu dana su primorali sve poslovne sektore da prilagode svoje djelovanje, a novinarstvo kao profesija koja je uvijek na prvom frontu u trenucima bilo kojih događaja je ove specifičnosti duboko osjetila. 

Novinarka Radija Slobodna Evropa, Dragana Erjavec, odgovarajući na pitanje kako je ona doživjela prethodnu godinu, kaže da je za nju prethodna poslovna godina bila jedinstvena i totalno drugačija u odnosu na ono kako je prije pandemije doživljavala i radila. 

„Ritam i način rada su se u korenu promijenili, bar u redakciji u kojoj ja radim, jer se do danas u redakciju nismo vratili, pa sve što radimo, radimo uglavnom od kuće. Kako radim u elektronskom mediju, meni je najteže palo to što smatram da kućni uslovi nisu najbolje rešenje, pa je početak pandemije bio zaista najteži period u kojem smo se prilagođavali na nove uslove.“ 

Da je prethodna godina bila veliki izazov slaže se i novinarka Ana Anastasovska, urednica medija „Sloboden Pečat“ iz Sjeverne Makedonije. „Proglašenje pandemije u Makedoniji i širom svijeta bio je pravi šok za sve nas. Suočili smo se sa situacijom o kojoj nismo ni sanjali. Na početku je problem bio kako raditi, a da se zdravlje svih zaposlenih ne ugrožava.“ 

Ona dodaje da je rad od kuće bio veliki izazov, jer generalno „novinarski posao zahtijeva terenski rad, kontakte i razgovore sa ljudima, pa je pandemija  utjecala na cjelokupan proizvodni proces i kvalitet vijesti“.

Pandemija je donijela mnogo različitih tema koje je trebalo pokriti, ali pored toga je izazvala dosta nesigurnosti i prijetnju opstanku redakcija, pa su se mnogi mediji, naročito manje redakcije, našle/i u veoma teškoj finansijskoj situaciji i pred novim borbama. Bilo je teško paralelno voditi računa o zdravlju, raditi svoj posao, te pokušavati finansijski održati medij. 

„Moj posao je da osiguram novac za funkcionisanje redakcije, što mi je tokom prošle godine bilo teže nego ikada. Ta svijest da moji propusti i nemogućnost pronalaska sredstava mogu da zatvore moj medij, samo je stvarala dodatni pritisak. On je često blokirao moj novinarski rad jer sam bila nesposobna da mu se posvetim, čak i kada sam imala vremena.“ – navodi Vanja Stokić, urednica portala Etrafika.net.

Dinamičnost novinarske profesije i različita iskustva

Da nije sve tako crno, i da su neke priče redakcija bile bez velikih izazova, svjedoči i redakcija online portala Sakam da kažam iz Sjeverne Makedonije. 

„Moja onlajn redakcija je mala i naš osnovni izvor finansiranja su projekti finansirani iz inostranih izvora (fondovi EU, UK, US, NL). Mi smo uspeli održati naš tim i uspešno smo iskoristili naše resurse za što veću i relevantniju profesionalnu produkciju vesti i istraživačkih priča. Zato, iako je prethodna Covid godina bila jako teška i za nas, ipak je naše iskustvo nešto pozitivnije od opšteg. Ali, naravno, neizvesnost postoji i dugoročno planiranje je nemoguće, a s tim i razvoj.“ – navodi zamjenica urednika, Marina Kostova.

Dinamičnost novinarske profesije je uvijek prisutna, bilo da govorimo o ekstremnim situacijama kao što je pandemija, ili svakodnevnim pričama koje čine novinarstvo. 

Novinarka redakcije Vijesti.me iz Crne Gore i blogerka, Damira Kalač, govoreći o prethodnoj godini upravo je istakla dinamičnost same novinarske profesije, koja se definitivno mogla vidjeti i kroz prethodnu godinu. 

„Prethodna godina bila je prilično dinamična, epidemija je, uz redovne i već nekako poznate teme, otvorila i mnogo novih, te nametnula i drugačiji pristup u svakodnevnici, pa tako i u poslu – u smislu da i te poznate teme posmatramo sad iz još jednog, sasvim novog ugla. U Crnoj Gori, osim toga, u vrijeme epidemije desili su se i parlamentarni izbori. Sve skupa, u smislu dinamike posla, iskreno, meni odgovara, jer u novinarstvu uvijek težim novom.“ – navodi Kalač.

U nastojanju da otvaramo prostor za razgovor o tome kako su novinarke, koje nerijetko bivaju u neravnopravnom položaju, kao žene i kao radnice, doživjele prethodnu godinu, povodom Međunarodnog dana žena u ovoj sedmici ćemo objaviti nekoliko intervjua sa novinarkama iz regije. Pored razgovora o ličnom doživaljaju prethodne godine, zanimalo nas je koliko je za njih bilo teško uskladiti sve sfere života, pogotovo ako su bile primorane raditi od kuće. Da li osjećaju neravnopravnost između muškaraca i žena, pogotovo u poslovnom okruženju, te šta misle o činjenici da su žene te koje najčešće u medijima obrađuju teme vezane za neravnopravnost, diskriminaciju i manjinske grupe. 

Ocijenite kvalitet članka