Dvije godine živimo u pandemiji o kojoj nismo ni sanjali da ćemo je doživjeti, osim možda na filmovima. Zadnje dvije godine su donijele mnoge promjene, primorale su cjelokupno stanovništvo da usvoje nove navike i pronađu nove i kreativne načine rada.
Izazovi koji su došli kroz pandemiju nisu zaobišli ni novinarstvo. Intenzivne i stresne dvije godine su iza nas, a novinarstvo ostaje u svemu tome i dalje veoma važna karika u informisanju javnosti. Rad na daljinu postao je svakodnevnica rada novinara/ki. Svijest o većim mogućnostima online sfere i nedovoljnog iskorištavanja njegovih potencijala utjecala je na to da danas mediji u svojim programima imaju uključenja ljudi iz cijelog svijeta. Potrebno je samo da imaju pametni telefon i pristup internetu. Javiti se mogu sa bilo koje tačke u svijetu. Prije pandemije, primjera radi, uključenje u televizijske emisije je bilo nezamislivo na način da se preko pametnog telefona javite u program. Danas, u samo dvije godine, to je postalo pravilo. TV ekipe više ne idu toliko često na udaljene lokacije da bi uživo uključile jednu osobu u program.
Hibridni način rada
Prema nedavnom istraživanju Reuters instituta za studij novinarstva većina ispitanih medija primjenjivala je tokom 2021. godine hibridni način rada, čak njih 79%.
Trećina (34%) kaže da su se njihove organizacije već odlučile za velike promjene i kreću se na implementaciju hibridnog rada, ali više od polovice (57%) je još uvijek u procesu izrade najboljeg načina za to. Otprilike svaki deseti medij (9%) kaže da se njihove organizacije nastoje vratiti na radni model što sličniji onome prije pandemije.
„Svladavanje prelaza s rada na daljinu na hibridni rad i prilagođavanje svih internih procesa ovom novom načinu rada trenutno je jedan od naših glavnih prioriteta. Ključno je stvarno osluškivati potrebe tima, integrisati nove i raznolike kolege/ice u našu kulturu i staviti naglasak na psihološka pitanja rada na daljinu. Uvjeren sam da će hibridni rad ostati – prelaz bi mogao biti težak, ali svakako se isplati, umjesto da se vratimo na radni model u kojem su gotovo svi najviše prisutni u uredu.“ – kazao je Martin Kotynek, glavni urednik, Der Standard.
Izazovi za rukovoditelje medija
Ovo je period u kom medijske redakcije pronalaze ili još uvijek traže najbolji način koji će funkcionisati za njih. Redizajniraju svoje redakcije, nadograđuju tehnologije, i gledaju kako da prilagode ugovore uz fleksibilniji model rada.
Ono što je istraživanje isto tako pokazalo jeste da se menadžeri/ce brinu o pitanjima kao što je 'pristranost blizine', gdje se glasovi onih koji rade na daljinu zanemaruju dok su oni fizički u uredu i tako blizu donositeljima odluka imaju koristi od ličnog boravka, kao i kako da se ljudi fizički okupe i njeguju timski duh. Menadžeri/ce smatraju da snose teret velikih promjena u operativnom radu s dodatnim teretom komunikacije i motivisanja osoblja koje rijetko vide licem u lice.
„Ne očekujemo da će svi više raditi u uredu, a ako rade, radit će samo nekoliko dana, a ostatak sedmice radit će kod kuće“, rekao je Steven Gan, urednik u Malaysiakini.
Međutim, petina (20%) ispitanika rekla je da bi voljela da se zaposlenici/e vraćaju u potpunosti ili većinu vremena. Ovi podaci ukazuju, zajedno s gore navedenih 9% ispitanika koji su rekli da se njihove organizacije nadaju povratku na radni model prije pandemije, signalizira da su neki menadžeri/ce i dalje suzdržani ili čak neprijateljski raspoloženi prema tim promjenama, možda zabrinuti zbog mogućeg gubitka operativne učinkovitosti ili kontrole.
Ovo vrijeme pandemije je definitivno radikalno ubrzalo razmišljanja o samoj svrsi redakcija, budući da su mediji jako dobro funkcionisali kroz rad na daljinu.
Četvrtina ispitanika/ca (27%) kaže da su već redizajnirali uredski prostora, a 46% to planira. Druga četvrtina (24%) već je smanjila količinu uredskog prostora, a 16% želi to učiniti u bliskoj budućnosti.
Iako je dosta medijskih organizacija već reorganizovalo, prilagodilo ili možda čak i zauvijek promijenilo svoj radni prostor, neki od ispitanika ipak tvrde da je malo prerano za radikalne promjene. Kako kažu, bolje je još malo pričekati dok stvarnost hibridnog rada ne postane jasnija.
