Kako koristiti vizualne kartice da učinite priču čitljivijom za društvene medije

18.08.2021. / 15:09

Neosporna je činjenica da je Instagram jedna od najkorištenijih društvenih mreža na Zapadnom Balkanu. Dok Facebook kao primarna mreža dominira među većinom stanovništva, Instagram je popularan kod milenijalaca (25-34) (primjer Bosne i Hercegovine). Međutim, mnogi mediji se i dalje bore da dosegnu tu publiku na smislen  način i da im prenesu najvažniji dio članka ili vijesti koje objavljuju. Naravno za bilo kakav zagarantovan i mjerljiv uspjeh potrebno je da imamo strategiju za svaki od ovih društvenih kanala. Instagram je vjerovatno kanal sa kojim se svi mediji najviše bore u definisanju svog angažovanja i dosezanja publike. Ovisno o ciljevima koje definišete, a to je najčešće da publika dođe na vašu stranicu, uspjeh je veći ili manji. Jedan od razloga za to je i percepcija da je naglasak na Instagramu na fotografije i videa koje ipak neko mora zabilježiti, a onda i prilagoditi za ovaj medij, što svi mediji nisu uvijek u stanju.

Prošla 2020. godina je obilježena ne samo pandemijom COVID19 već i protestima u SAD potaknutim ubistvom Georga Floyda. U tom trenutku važne informacije vezane za proteste su distribuirane i kroz Instagram, a koje su neodoljivo podsjećale na jednostavne PowerPoint prezentacije. Ovo je bio efikasan način da se važne informacije brzo distribuiraju svim zainteresovanim stranama. Sličan, ali ne i jedini primjer, sa ovih prostora smo nedavno mogli vidjeti na kanalima društvenog komuniciranja bh Povorke ponosa.

S druge strane postoji i opasnost upotrebe ovog trenda kroz olakšano širenje dezinformacija, pojednostavljivanje kompleksnih pojava i na kraju komodifikacije društvenih problema što bi na kraju moglo rezultirati gubljenjem teško stečenih pratilaca/teljki. Ipak, ukoliko se efikasno koristi u slučaju „važne, komplikovane vijesti ili nečega čemu je potreban kontekst, postoji stvara novinarski razlog da se ovakva stvar uradi“ izjavio je Jake Grovum, van-platformni zamjenik urednika New York Timesa. Ovakav prenos činjenica je donio značajan uspjeh njihovom timu u pojašnjavanju dezinformacija koje su se širile društvenim mrežama.  

Međutim, ovakav sadržaj nije namijenjen za privlačenje publike na vašu primarnu stranicu već za izgradnju povjerenja između vas i vaše ciljane publike. Ono što je najbolje rješenje je da u jednoj objavi ponudite link na cijelu priču dok ćete sa karticama dobiti veći angažman publike kroz komentare i dijeljenja ovog sadržaja sa drugima, a što uveliko doprinosi rastu povjerenja u vaš medij kao pouzdan brend.

Kako započeti ovakav eksperiment

Dok se ovakav pristup čini zanimljivim ne treba podcijeniti količinu vremena koji zahtjeva. Prije svega potrebno je definisati predložak (template) za kartice koji možete kreirati u nekom programu kao što je npr. Canva o kojoj smo već pisali.

Ono što je važno uočiti je da duže kartice dobro funkcionišu na Facebooku i Twitteru dok Instagramov carousel omogućava cjepanje teksta na manje dijelove radi lakšeg čitanja.
Dodatno morate imati barem jednu osobu koja će kreirati ovakvav sadržaj. Najbolje osobe za to su stažisti koji mogu na ovaj način steći potrebno iskustvo, a istovremeno možete iskoristiti njihovo znanje o komuniciranju na društvenim mrežama.

Najvažnije je da se kontekst priče ne izgubi ukoliko korisnici naprave screenshot kartice.

Dodatno je važno razumjeti da sve društvene mreže nemaju riješeno pitanje pristupačnosti ovakvog medija slijepim i slabovidim osobama kao što to omogućava alt element na vašim stranicama te će opis teksta kartice u npr. Instagram statusu također biti potreban dok sa Twitterom vrlo lako možete dodati alternativni tekst kao opis slike.
Ono što je na kraju važno naglasiti je da ovakvi eksperimenti pomažu medijima da njihovi novinari/ke saznaju šta njihova publika želi da vidi. Iako nije nimalo lako kreirati ove kartice i voditi ovaj proces Grovum smatra da se „isplati razumijeti vašu publiku i uplivate u stvari za koje znate da će im biti privlačne.“

 

Ocijenite kvalitet članka