Kako sistemsko razmišljanje omogućava bolje novinarske priče

26.04.2021. / 08:23

Priče su oduvijek imale moć da utječu na tok društvenih dešavanja, da dopiru do ljudi, daju smisao našem kaotičnom svijetu, bude uspavane emocije i pokreću promjene. Priče oblikuju način na koji razumijemo svijet, naše mjesto u njemu, i našu sposobnost i želju da ga promijenimo. Danas, u doba digitalnog novinarstva, kada su priče različitih ljudi i dešavanja, iz različitih dijelova svijeta, udaljene samo jedan klik od nas, njihova važnost je možda još i veća.

Novinari/ke svojim radom i načinom izvještavanja o određenim problemima ili događajima, mogu doprinijeti postizanju pozitivnih promjena. Medijski članci mogu biti direktni put do emocija čitatelja/ki, mogu probuditi empatiju prema drugim i drugačijim, te samim tim odigrati važnu ulogu u njihovom donošenju odluka o aktivnom uključivanju u promjene.

Migrantska kriza, terorizam, klimatske promjene, kršenje osnovnih ljudskih prava, samo su neki od problema sa kojima se svijet suočava, i o kojima novinari/ke širom svijeta svakodnevno izvještavaju. Međutim, vrlo je važno znati da su ovi problemi sačinjeni od mnoštva drugih, međusobno povezanih, problema koji uzajamno djeluju jedan na drugog. Upravo zbog toga, izvještavanju o ovim i sličnim problemima, potreban je sistemski pristup, kao inovativni način boljeg razumijevanja kompleksnih problemima, koji naročito može biti koristan novinarima/kama u njihovom poslu.

Sistemsko razmišljanje je način gledanja na svijet i na osnovne veze, obrasce i ideje koje ga oblikuju. To je skup alata za razumijevanje složenih problema i prepoznavanje prilika za učenje i promjene. Vidjeti svijet u sistemima pomaže nam da pogledamo dalje od neposrednih događaja i dublje istražimo snage, strukture i društvene vrijednosti koje ih pokreću.

Za novinare/ke, sistemsko razmišljanje je način da kontekstualizuju događaje o kojima izvještavaju, objasne šta je to što održava postojanje problema, te istraže mogućnosti za promjenom sistema. 

Alati za razvoj sistemskog razmišljanja

Sistemsko razmišljanje može služiti kao koristan način razmišljanja novinara/ki u cilju boljeg i potpunijeg razumijevanja i izvještavanja o kompleksnim problemima, na načine koji su praktični, realni i koji su dio njihovog svakodnevnog načina izvještavanja.

Journalism + Design razvio je niz alata sistemskog razmišljanja za novinare/ke kako bi svoje izvještavanje usredotočili na osnovne uzroke kompleksnih problema: politike, dinamiku moći i uvjerenja koja podstiču sisteme koji aktivno štete, marginaliziraju, ili donose korist samo pojedincima/kama.

Jedan od praktičnih alata za razvoj sistemskog mišljenja koje novinari/ke mogu koristiti, bez obzira na to da li imaju kratke rokove za pisanje teksta, ili je riječ o opsežnom istraživačkom radu, nazvan je „Santa leda“. Ovaj alat može pomoći novinarima/kama da zarone dublje i sagledaju pojedinačne događaje o kojima izvještavaju, prateći trag osnovnih obrazaca prethodnih događaja, strukture i ideja koje sistem čine održivim. Korištenjem ovog alata za razvoj sistemskog mišljenja novinari/ke mogu lakše vidjeti cjelinu, odnosno ne samo vrh sante leda, nego i ono što se krije ispod površine vode. Različiti nivoi razmišljanja predstavljeni su kao različiti nivoi sante leda.

ewe

1. Nivo događaja

Ako posmatramo vrh sante leda dobit ćemo samo odgovor na pitanje šta se trenutno dešava, kojim dešavanjima ili problemima svjedočimo. Ovakvim pristupom u izvještavanju događaji i problemi posmatraju se izlovoano, fokusirajući se samo na njihove posljedice, ali ne i na uzroke. Suštinski problem ovog pristupa je činjenica da izolirana vijest možda neće na pravi način povezati brojne faktore koji su prethodili određenom događaju ili problemu, te čitatelji/ke neće moći vidjeti kompletnu sliku načina na koji se odvojeni dijelovi povezuju i čine cjelinu priče. 

2. Nivo obrazaca prethodnih događaja

Na dijelu sante leda smještenom odmah ispod površine vode, nalazi se drugi nivo razmišljanja, koji se odnosi na obrasce prethodnih događaja. Na ovom nivou razmišljanja možemo doći do odgovora na pitanje kako su događaji povezani, odnosno prepoznati slične događaje koji su se dešavali u prošlosti, a koji novinarima/kama mogu biti korisni za predviđanje i/ili sprečavanje budućih događaja.

Kako bi to postigli, Journalism + Design na ovom nivou novinarima/kama preporučuje postavljanje sljedećih pitanja:

  • Koji su trendovi i obrasci koji pokreću ovaj događaj i/ili problem?

  • Šta se događalo u prethodnom periodu?

  • Na koje podatke ili istraživanja mogu ukazati, a koji su povezani sa ovim problemom?

  • Kako se ovaj događaj povezuje sa sličnim iskustvima?

3. Nivo strukture

Ako zaronimo dublje, dolazimo do sljedećeg nivoa razmišljanja, koji se odnosi se na politike, veze, i dinamike moći koje utječu na obrasce prethodnih događaja i koje oblikuju sistem. Ovaj nivo odgovara na pitanje šta uzrokuje obrasce koje posmatramo, te koja je međusobna veza između različitih događaja koji su prethodili. Na ovom nivou dolazimo do razumijevanja načina na koji sistem funkcioniše, a u tome novinarima/kama može pomoći odgovaranje na sljedeća pitanja:

  • Koje politike pokreću trendove i obrasce? Ovo mogu biti formalni zakoni i politike, ili neformalni interni standardi.

  • Koje su dinamike moći u igri? Ko najviše ima koristi od postojanja takvog sistema, i na koji način oni ostvaruju tu korist? Ko je najviše oštećen i na koji način?

  • Kakva su institucionalna pravila i prakse koje pokreću ove obrasce?

4. Nivo mentalnih obrazaca

U samom korijenu sante leda, odnosno posmatranog sistema,  smješteni su mentalni obrasci, koji se odnose na ponašanja, uvjerenja, moralna načela, očekivanja i društvene vrijednosti koje dopuštaju strukturi da nastavi postojati i funkcionisati na način na koji funkcioniše. Ovo su uvjerenja koja obično naučimo nesvjesno od društva ili porodice, i kojih možda i nismo svjesni, što njihovu identifikaciju čini vrlo izazovnom. Odgovori na sljedeća pitanja mogu u tome pomoći:

  • Koje lične pretpostavke i uvjerenja imate kada je riječ o ovoj temi?
  • Koje svjetonazore, uvjerenja, ili ideje oblikuju politike koje ste identificirali?

  • Koje su to neizgovorene pretpostavke koje su neophodne da bi sistem funkcionisao na način na koji funkcioniše?

Santa leda samo je jedan od alata primjene sistemskog razmišljanja koji novinari/ke mogu koristiti. Radna knjiga „Sistemska praksa“ („Systems Practice“) sadrži mnoštvo alata i tehnika koje mogu pomoći u unaprjeđenju sistemskog razmišljanja, ali i poslužiti novinarima/kama koji žele sistemski prisupiti izvještavanju o kompleksnim problemima, te doprinijeti postizanju nekih održivih društvenih promjena.

Zakoračite unazad

Ako posmatramo samo vrh sante leda, postoji velika vjerovatnoća da nećemo moći osvijestiti postojanje dublje, veće mase koja se nalazi ispod površine vode. Upravo zbog toga, za novinare/ke je ključno da naprave korak unazad kako bi događaj ili problem (vrh sante leda) o kojem izvještavaju mogli smjestiti u odgovarajući kontekst, odnosno kako bi vidjeli potpunu sliku, identificirali različite uglove pristupa, te istražili kreativne ideje o načinu na koji izvještavanje o određenom događaju ili problemu može doprijeti do zajednice u kojoj se on desio.

Sistemski pristup razmišljanju pomaže novinarima/kama da svoje izvještavanje o određenim kompleksnim događajima i/ili problemima, smjeste na posljednja dva sloja sante leda. Ishod takvog načina rada i razmišljanja su medijski članci fokusirani na pomaganje čitateljima/kama da bolje i lakše razumiju način na koji su sistemi dizajnirani, ali i veze, moćne sile i ideje koje ih pokreću i čine održivim, što doprinosi poboljšanju šansi za postizanje pozitivnih promjena tog sistema. 

Ocijenite kvalitet članka