Konstruktivno novinarstvo - novinarstvo za sutra

27.12.2021. / 09:50

„Konstruktivno novinarstvo je krovni pojam za novinarstvo koje ima pristup usmjeren na rješenje, a ne tradicionalni negativni pristup, te osnažuje publiku da konstruktivno reaguje.“ – navodi se u Ekspresnom vodiču za konstruktivno novinarstvo autorice Giselle Green.

Dakle, bilo da govorimo o novinarstvu baziranom na rješenjima, ili govorimo o pozitivnom pristupu novinarskom izvještavanju, sve to spada pod konstruktivno novinarstvo. Svaki pristup koji nudi neki oblik konstruktivnosti ili rješenja za one probleme o kojima se izvještava, spada pod krovni termin konstruktivnog novinarstva.

Konstruktivno novinarstvo novo je područje unutar novinarstva koje se polako utemeljuje u akademskim krugovima i uključuje područje komunikacije koje se temelji na izvještavanju vijesti usmjerenih na rješenje, umjesto da se vrti samo oko negativnih priča i priča temeljenih na sukobu. Ideja iza konstruktivnog novinarstva je dati pričama više konteksta i učiniti publiku inteligentnijom. Davanjem više pozadine i izvještavanjem o tome što ide dobro, tako da su ljudi sposobniji stvoriti realističan pogled na svijet, to je bit ovakvog načina bavljenja novinarstvom. Umjesto da se samo izvještava o problemima, sa konstruktivnim novinarstvom novinar/ka nudi publici šta mogu uraditi sa tim informacijama. Novinari/ke odgovaraju na pitanje: Šta mogu učiniti da to promijenim?

Novinar ne daje svoje mišljenje i također ne donosi i ne implementira koja su to rješenja, već nastoji informisati društvo o tome kakva rješenja mogu postojati.

Kao novinar/ke imate veliki utjecaj na način na koji ljudi misle, zbog načina na koji kreirate vijesti. Novinari/ke moraju biti više svjesni te odgovornosti tako što će biti oprezniji u načinu na koji konstruišu svoje priče. Mnogi novinari/ke zaboravljaju da izvještavanjem o svemu što ide po zlu iz daljine pokreću i društvo.

Cilj konstruktivnog načina izvještavanja jeste izbjeći pristranost negativnosti i uključuje nalaze iz istraživanja pozitivne psihologije kako bi stvorio nove okvire za novinarstvo. Dakle, umjesto da samo izvještavamo o sukobima i problemima, konstruktivno novinarstvo nastoji dobiti sveobuhvatniji prikaz problematike o kojoj je riječ. Cilj mu je razotkriti ključne uzroke problema, ali i izvijestiti o novim idejama i razvoju kako bi se društvo pomaknulo prema nepristrasnijim i održivijim putevima.

Ovakav način doprinosi i jača etički kodeks novinarstva izbjegavanjem iskrivljivanja informacija kako bi se pružio stvarniji prikaz svijeta. Konstruktivno novinarstvo pokušava stvoriti zanimljivu priču koja je činjenično tačna bez pretjerivanja u brojkama ili stvarnosti.

Četiri vrste ispitivanja

Prema danskoj novinarki Cathrine Gyldensted, četiri vrste terapijskog ispitivanja kanadskog porodičnog sistemskog terapeuta Karla Tomma mogu se usvojiti u pristupu intervjuu koji mogu koristiti i novinari/ke. Tommov izvorni okvir pruža četiri vrste pitanja koja terapeut može koristiti u psihoterapijskim sesijama kako bi doveo do pozitivnih terapijskih ishoda od klijenata/ica. Korištenjem istog modela u novinarstvu od sagovornika/ca bi se mogli dobiti slični konstruktivni odgovori.

1. Linearna pitanja ("Detektiv"):

Osnovna istraživačka pitanja koja se odnose na "Ko je šta učinio?, Gdje?, Kada? i Zašto?". Ova vrsta pitanja pomaže otkriti činjenični aspekt problema.

 

2.    Kružna pitanja ("Antropolog/inja"):

Ova vrsta pitanja otkriva relevantnu kontekstualnu perspektivu iza činjenica. Primjeri: "Kako je to utjecalo na vas (ili druge stvari/ljude/itd.)?" i "Koje je vaše objašnjenje za A ili B?".

3.    Reflektivna pitanja ("Budući naučnik/ca"):

U refleksivnim pitanjima, novinar/ka predlaže novu perspektivu na zadanu temu, potičući sagovornika/cu na razmišljanje o novoj mogućnosti konstruktivnog rješenja problema. Primjeri: "Šta mislite da A vjeruje, kada je u toj situaciji?", "Kako biste pristupili ovom problemu?", i "Koju akciju treba poduzeti da bi A ili B to učinio?"

4.    Strateška pitanja ("Kapetan"):

Usmjerava sagovornika na predanost rješenja. Primjeri: "Šta treba učiniti?", "Hoćete li to učiniti?", i "Kada ćete to učiniti?"

Tri pravca konstruktivnog novinarstva

Constructive institut je kreirao tri stuba kao smjernice koje mogu dovesti do konstruktivnog novinarstva.

Novinarstvo za sutra

Kao detaljnije odgovore na svaki stub, ponudili su primjere iz prakse koji vam mogu više pomoći da razumijete šta je to fokus na rješenjima, pokrivanje nijansi i promicanje demokratskih razgovora. Preko praktičnih primjera, priča koje rede BBC, danske novine Berlingske i norveška televizija NRK, dobijate detaljnije odgovore kako raditi na ovom pristupu kroz praksu.

DW Akademie je pokrenula Laboratorij konstruktivnog novinarstva: Pomicanje medija naprijed.

„Mediji imaju ključnu ulogu tokom pandemije COVID-19. Izvještaji vijesti pružaju činjenice, brojke i ažurirane informacije, zahtijevaju odgovornost i ukazuju na pritužbe. To su vitalni elementi izvještavanja, ali često slijede „moto daj šta daš“.navode.

Zbog činjenice da se veliki dio publike zbog takvog izvještavanja osjećaju depresivno, te počinju izbjegavati vijesti, važnost kreiranja ovakvih laboratorija je i više nego važna.

„DW Akademie čvrsto vjeruje da mediji imaju potencijal učiniti mnogo više od izvještavanja o negativnom – čak i u vrijeme pandemije. Druga uloga medija može biti vođenje konstruktivnog novinarstva.“

Konstruktivno novinarstvo nije nešto o čemu govorimo za daleku budućnost. Ono postaje sve češći pristup i potreba u novinarstvu. Mediji poput BBC, Guardian, New York Times, Economist, Time magazineDR News u Danskoj, SVT u Švedskoj i Tages-Anzeiger u Švajcarskoj već uvode praksu ovakvog načina pristupa.

Ocijenite kvalitet članka