Politika privatnosti u medijima: Je li 4% od profita vrijedno gubitka povjerenja čitatelj/ica

26.01.2024. / 07:54

Neke od najposjećenijih web stranica u Velikoj Britaniji krajem 2023. dobile su upozorenja da riskiraju novčane kazne ako ne prestanu prisiljavati posjetitelje da prihvate reklamne kolačiće.

Ured povjerenika za informiranje (ICO) u Velikoj Britaniji objavio je da je rok za usklađivanje 30 dana ili će se "suočiti s posljedicama."

Reklamni kolačići u medijima i zakonski okvir

The Record Media navodi da je problem u tome kako web stranice dopuštaju ljudima da isključe reklamne kolačiće, pri čemu ICO smatra da postoji zakonska obveza da se olakša "Odbijanje svih" reklamnih kolačića kao i "Prihvati sve".

Brojne popularne web stranice u Ujedinjenom Kraljevstvu, uključujući The Times i The Guardian, ne pružaju opciju odbijanja kolačića jednim klikom. Umjesto toga, baner kolačića na tim web stranicama preusmjerava korisnike na postavke.

Što ovo konkretno znači za posjetitelja/ice web stranice?

Znači da se koriste svi njegovi/njeni podaci u svrhu plasiranja sadržaja od kojih medij zarađuje. Ovo je primjer koji se temelji na mojim podacima: trenutnoj lokaciji i povijesti pretraživanja (trebam radnu stolicu, zaista sam ovo pretraživala).

plasiranje personalizovanih oglasa
Foto: Plasiranje personaliziranih oglasa u skladu s osobnim podacima posjetitelja; prt scr The Guardian

Prilagođeno oglašavanje je prilagođavanje online oglasa za određenog korisnika/cu, tako da su format, sadržaj ili povezani proizvodi posebno dizajnirani da odražavaju korisnikovu povijest ponašanja na mreži ili demografske podatke. To zahtijeva korištenje tehnologija (kao što su kolačići), kao i korištenje osobnih podataka (u obliku IP adresa povezanih s pojedincima).

Stephen Almond, izvršni direktor nadzornog tijela za regulatorne rizike, za The Record Media je rekao: "Svi smo bili iznenađeni kada smo vidjeli oglase na internetu koji izgledaju kao da su dizajnirani posebno za nas - oglas za hotel kada ste upravo rezervirali let u inozemstvo, na primjer.“

"Ovisnici/e o kockanju mogu biti ciljani s ponudama klađenja na temelju njihove povijesti pretraživanja, žene mogu biti ciljane uz uznemirujuće oglase za bebe nedugo nakon pobačaja, a nekome tko istražuje svoju seksualnost mogu se prikazati oglasi koji otkrivaju njihovu seksualnu orijentaciju", upozorio je Almond.

ICO navodi da web stranice ne daju korisnicima/cama pravedan izbor o tome hoće li pristati na praćenje za ciljano oglašavanje. Trenutno u mnogim medijima je opcija da prihvatite sve ili da kliknete na više opcija, čitate pravnu dokumentaciju i odbijate jedan po jedan zahtjev.

Je li zaštita ljudskih prava problem za korisničko iskustvo ili za ostvarivanje prihoda medija

U početku, dok je usklađivanje postojalo samo kao opcija, mnogi u medijima su se žalili da to značajno narušava korisničko iskustvo web stranice.

Kada je ova regulativa postala obvezna, posjetitelji web stranica su se naviknuli na pojavu banera koji daje informaciju o kolačićima i prikupljanju podataka. Ispostavilo se da korisničko iskustvo i nije tako veliki problem.

Problem je što sada ogromne količine oglasa u medijima nema nikakvog smisla.

Trenutačni izazov je pronaći modele koji bi osigurali najvišu moguću stopu pristanka na kolačiće, a time i najmanji mogući utjecaj na prihod od ciljanog oglašavanja.

U FatChillijevom istraživanju mediji su istaknuli da ih ovi zahtjevi najviše ograničavaju:

  • Traka s kolačićima ne smije zauzimati više od potrebnog prostora, ne smije pokrivati veće područje prozora nego što je potrebno za informirani odabir (ako skočni prozor ili baner zauzimaju više od 30% ekrana ovo smanjuje SEO učinak).
  • Ovi zahtjevi dovode do niskih stopa pristanka i velikog broja posjetitelja/ica koji se ne slažu s kolačićima.
  • Banner kolačića ne može služiti kao zid kolačića. Nije dopušteno prisiljavanje na izbor ni uskraćivanje pristupa sadržaju.

Baner za kolačiće je mali skočni prozor koji nam nudi obavijest o prikupljanju naših podataka i mogućnost da pristanemo ili ne pristanemo na to. Zid kolačića (cookie wall) je obavještenje da web stranica prikuplja i iskorištava sve vaše osobne podatke radi ostvarivanja profita i da ih nije briga je li to etično. Usput, primjere ovakve prakse koje vidite ispod nisu u skladu s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka.

ilustracija zakonom zabranjenog procesa prikupljanja osobnih podataka posjetitelja
Foto: Ilustracija zakonom zabranjenog procesa prikupljanja osobnih podataka posjetitelja web stranice; https://www.cookiepro.com/knowledge/cookie-wall/

 

pravila privatnosti portala vijesti.me
Foto: Pravila privatnosti portala Vijesti.me izvor https://www.vijesti.me/terms-and-conditions-privacy-policy

Poštovanje ljudskih prava i zakona ne isključuje prihode (ako znate poslovati)

Kompanije koje se bave online oglašavanjem žele što detaljniju sliku o korisnicima/cama. Ovaj princip funkcioniranja podrazumijeva: što preciznije znamo demografske podatke kao što su spol, dob i mjesto stanovanja pojedinaca, što preciznije znamo koje stranice na internetu posjećuju i što traže, to bolje možemo prilagoditi oglase koje im plasiramo. Što na kraju znači da više novca zaradimo.

NPO (Nederlandse Publieke Omroep) je odbijanje kolačića postavio kao standard.

Kada je NPO (Nederlandse Publieke Omroep) implementirao zahtjev EU-a za zaštitu podataka u postavkama je automatski odbijen zahtjev za dozvolu od strane korisnika.

Ovo je značilo da se 90 posto posjetitelja/ica više nije moglo identificirati. U skladu s tim, nisu vidjeli personalizirano oglašavanje.

Prihodi od oglašavanja NPO-a trebali su se značajno smanjiti. Personalizirano oglašavanje po modelu "Oglašavanje po profilu osobe" uglavnom više nije bilo moguće.

NPO nije zabilježio pad prihoda.

U siječnju 2020. prihodi od oglašavanja porasli su za 62 posto, a u veljači za 79 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Michael Gessat, reporter portala Deutschlandfunk-Nova smatra da: "NPO i njegov interni odjel za oglašavanje prodaju oglasne prostore u stvarnom vremenu, ali vezano uz sadržaj. Vaš sustav javlja: Ovdje samo pročitajte članak o tenisu. Ili: Ovdje drugi korisnik gleda video o prirodnim metodama liječenja. Ili o krstarenjima.“

Mi nismo u Europi

Odnos gotovo svih medija na Balkanu prema ovoj problematici je isti. Ne poštuju se ljudska prava čitatelja/ica, ne postoji transparentnost, zakon se zanemaruje. Ipak, neki mediji imaju barem postavljene dokumente o politici privatnosti i uvjetima korištenja koji su u skladu sa lokalnim zakonodavstvom.

Činjenica da medij nije osnovan u nekoj od europskih država ne može biti razlog za poslovanje u sivoj zoni jer zakon sličan GDPR-u (Opća uredba o zaštiti osobnih podataka) nije karakterističan samo za EU. Možemo dodati da ovo nije samo pitanje zakona nego i etičnosti i posvećenosti medija svojoj zajednici.

Prema studiji koja je provedena u SAD-u, medijske kuće dobivaju samo oko 4% prihoda od prosljeđivanja podataka.

Alan Dahi, odvjetnik za zaštitu podataka na noyb.eu je kazao: „Toliko se medijskih tvrtki povinovalo hirovima i standardima ad-tech industrije. Oni prodaju podatke i povjerenje svojih čitatelja za nekoliko centi. Veliki profiti idu u ad-tech industriju - baš kao i podaci.“

Ocijenite kvalitet članka