Data novinarstvo je doživjelo porast popularnosti i prakse u posljednjih nekoliko godina. Drugo po redu godišnje istraživanje koje je sproveo Datajournalism.com, u kojem je učestvovalo više od 1800 osoba, pokazuje ovaj rast u 2022. godini, pri čemu je 97,4% ispitanika/ca navelo da je koristilo data novinarstvo kao sastavni dio svog posla. Ovaj izvještaj prema njihovim riječima „odražava predanost Datajournalism.com kontinuiranoj podršci zajednici data novinarstva.“
Od gore spomenutog broja ispitanika/ca, 39,2% je izjavilo da redovno koristi data novinarstvo, dok je još 29,7% izjavilo da ga koristi povremeno. Skoro dva od tri ispitanika/ce reklo je da vjeruje da je data novinarstvo postalo važan dio njihovog izvještavanja. Istraživanje je također pokazalo da velika većina ispitanika/ca (84,2%) smatra da data novinarstvo postaje sve važnije u njihovoj oblasti. Ovo se pripisuje brojnim faktorima, uključujući dostupnosti podataka i pritiska konkurentnog tržišta.
Nadalje, istraživanje je pokazalo da većina data novinara/ki (86,8%) koristi različite alate za analizu svojih podataka. To uključuje proračunske tablice, softver za vizualizaciju podataka i druge programske jezike.
Novinari/ke su naveli da je data novinarstvo izazovno, ali da uživaju u svom poslu, te da vide da data novinarstvo ostavlja pozitivan utjecaj u društvu.
Istraživanje o stanju data novinarstva za 2022. godinu je dalo i uvid u demografiju polja data novinarstva. Prema istraživanju, 58% ispitanika/ca se izjašnjava kao muškarci, 40% kao žene, 1% kao nebinarne/genderqueer osobe, 1% radije ne bi odgovorili, a 1% se identifikuje kao drugi.
Ovi podaci pokazuju da data novinarstvom još uvijek dominiraju muškarci, ali je značajno istaći da su žene većinom mlađe i visoko obrazovane. Najveći broj ispitanika/ca su starosti između 25 i 54 godine.
Iako je istraživanje obuhvatilo veliki broj država, najveći broj ispitanika/ca je iz SAD-a, UK-a, Italije i Njemačke, a discipline za koje se specijaliziraju data novinari/ke su umjetnost i humanističke nauke (39%), zatim prirodne nauke (31%) i biznis, finansije ili pravo (7%). Nebinarne/genderqueer osobe koje su uzele učešće u ovom istraživanju imaju najveći udio osoba sa doktoratom (19%).
Vještine i alati
Prema istraživanju najpopularniji alati među data novinarima/kama su Excel i Google Sheets (koristi ih 72% odnosno 58% ispitanika/ca), a zatim Datawrapper, Flourish i Tableau.
Istraživanje je također pokazalo da programiranje nije glavni zadatak za data novinare/ke, samo njih 29% bi odabralo progamiranje. Najpopularniji programski jezik u data novinarstvu je Python (62%), zatim HTML/CSS (49%) i R (42%). Što se tiče učestalosti, velika većina svakodnevno koristi programiranje (58%). Skoro četiri od pet je reklo da su samouki koristeći online resurse. Nešto više od jednog od pet ispitanika/ca su samouki čak i u smislu kodiranja. Iskustvo u data novinarstvu u pozitivnoj je korelaciji sa višim rejtingom nivoa vještina, a to je posebno slučaj u analizi podataka i vizualizaciji podataka. Područja s najmanje poboljšanja tokom vremena su mašinsko učenje i statistika. Na početnoj stranici Datajournalism.com možete pronaći niz korisnih vodiča i kurseva, među kojima je i video kurs Python za novinare/ke, namijenjeni su novinarima/kama koji žele naučiti kako se brže i preciznije baviti data novinarstvom.
Većina ispitanika/ca u data novinarstvu se oslanja uglavnom ili isključivo na eksterni softver kada su u pitanju grafički alati (45%). Ipak, u odnosu na 2021. godinu došlo je do blagog pomaka prema internom softveru.
Izazovi i prilike
Istraživanje je pokazalo da se data novinari/ke suočavaju sa brojnim izazovima, uključujući pristup kvalitetnim podacima, nedostatak finansijskih sredstava, vremenski pritisak i nedostatak znanja u analizi i vizualizaciji podataka. Najveća percipirana prepreka učenju (65%) je nedostatak vremena za obuku ili produbljivanje znanja o vještinama.
Unatoč ovim izazovima, istraživanje je također otkrilo brojne mogućnosti za data novinare/ke, uključujući povećanje njihovog prisustva u medijskom okruženju, otkrivanje priča i njihovo oslanjanje na činjenice, te korištenje podataka za borbu protiv dezinformacija. Osim toga, istraživanje je sugerisalo da data novinari/ke moraju biti svjesniji najboljih praksi za očuvanje izvještavanja o podacima.
Zaključak
Popularnost data novinarstva je iz godine u godinu sve veća, a pandemija korona virusa je ovu oblast još više popularizirala. To pokazuje i podatak da većina ispitanika/ca vjeruje da je pandemija imala pozitivan učinak na korištenje podataka u medijskom izvještavanju.
Istraživanje je pokazalo da data novinari/ke koriste podatke kako bi potaknuli medijsko izvještavanje o različitim temama. Od izbora, pandemije, rata u Ukrajini do klimatskih promjena i krize troškova života, data novinari/ke analizirali su, vizualizirali i interpretirali ova pitanja, pružajući publici suštinske uvide. Data novinarstvo postalo je vrijedan alat za borbu protiv dezinformacija. Naglašeno je i da se data novinari/ke ohrabruju da arhiviraju svoj rad za buduću upotrebu. Na kraju, istraživanje je zaključilo da je data novinarstvo neprocjenjivo sredstvo za razumijevanje najhitnijih svjetskih problema.
Kroz deset video tutorijala koje smo za vas pripremili još prije tri godine, prođite sa Imerom Muhovićem kako prikupljati podatke, kako ih pročistiti, lokalizirati i formatirati, te koje alate koristiti i kako ih vizualizirati.
