Rodno transformativna komunikacija u medijima

12.02.2024. / 07:59
Autor/ica
Share
rodno transformativna komunikacija u medijima.png
Ilustrcija sa naslovnice publikacije "Rodno transformativna komunikacija u medijima: Put prema inkluzivnosti i ravnopravnosti"
rodno transformativna komunikacija u medijima.png

Današnje društvo se u svim njenim segmentima suočava sa izazovima u borbi protiv rodne nejednakosti. Rodna nejednakost manifestuje se na različite načine, stvarajući složen i međusobno povezan sistem ograničenja i diskriminacije.

Različite dimenzije rodne nejednakosti prožimaju našu svakodnevnicu, od tradicionalnih rodnih uloga i normi do nejednakosti na radnom mjestu kako kroz pozicije moći tako i kroz nejednake plate, od stereotipa u medijskom izvještavanju do neujednačenog pristupa obrazovanju.

Rodne norme predstavljaju pravila i očekivanja koja društvo ima od ljudi. Rodne norme diktiraju društveno konstruisane uloge i zadatke koje se očekuju od osobe na osnovu toga da li se osoba identifikuje kao žena ili muškarac. Ono što oblikuje rodne norme su stereotipi i predrasude koji bivaju fiksno uvjerenje o tome koja je uloga muškarca, a koja žene u društvu.

Prepoznavanje rodne nejednakosti ide izvan osnovnog prepoznavanja problema, to je poziv na dublje razumijevanje i suočavanje sa uzrocima koji leže u temeljima rodne nejednakosti. Samo kroz temeljitu analizu možemo oblikovati strategije koje će potaknuti transformaciju društvenih normi i institucija.

Da bi se postigla dugoročna promjena koja će doprinijeti ravnopravnosti i jednakim mogućnostima, bilo bi važno razmotriti i inkorporirati rodno transformativni pristup komunikaciji u medijima. 

Šta je rodno transformativni pristup komunikaciji u medijima?

Rodno transformativni pristup komunikaciji može otvoriti vrata stvaranju društva koje potiče ravnopravno učešće, podržava raznolikost i snažno zagovara za pravdu i jednakost, neovisno o spolu. Ova evolucija u pristupu rodnoj ravnopravnosti obećava dublje i trajnije promjene u društvu, postavljajući temelje za inkluzivniju budućnost.

Pitanje rodno transformativnog pristupa i komunikacije prisutno je u različitim sferama društvenog djelovanja više od trideset godina, a u posljednjoj deceniji sve je više naučnih radova, istraživanja i izvještaja koji obuhvataju ovu temu. Mnogo toga je već prihvaćeno i prilagođeno, ali je potreba za integracijom ovog pristupa u svim sferama ljudskog djelovanja prisutna i dalje.

Rodno transformativni pristup odnosi se na strategije, politike ili inicijative usmjerene na stvaranje pozitivnih i dubokih promjena u društvu kroz prepoznavanje, suočavanje i transformaciju rodnih nejednakosti i normi. Ovaj pristup ide iznad samog prepoznavanja problema rodnih nejednakosti i nastoji iz temelja promijeniti sisteme, institucije i društvene norme koje doprinose nejednakostima između spolova. Rodno transformativna komunikacija ima za cilj promijeniti individualno i društveno ponašanje, stavove i uvjerenja o rodu. Ona se suprotstavlja diskriminatorskim rodnim normama kroz slike, jezik ili ostale komunikacijske alate. Ovaj vid komunikacije uključuje podršku pristupima koji su orijentisani na ukidanje rodnih nejednakosti i promicanje rodne ravnopravnosti.

Kada govorimo o medijskim organizacijama i pristupu rodno transformativnoj komunikaciji, govorimo o poticanju inkluzivnosti i raznolikosti u izvještavanju, te ravnopravnosti unutar redakcije. Promicanjem pozitivnih priča o različitim identitetima vezanim za spol, rod, seksualnu orijentaciju, rodni identitet, rasu, klasu, ekonomski status i slično doprinosimo rodnoj ravnopravnosti u medijima.

Često je unutrašnja organizacijska struktura mjesto koje najbolje oslikava rodnu neravnopravnost kroz pozicije moći i donosioce odluka. Nejednake mogućnosti odražavaju se na sve aspekte djelovanja, nerijetko ostavljajući žene u pozadini.

Rodna neravnoteža u organizacijama je često izražena kroz ljudske resurse zato što prakse ljudskih resursa, tj. politika, donošenja odluka ili njihovih primjena, utječu na zapošljavanje, obuke, platu i promociju žena. Razna istraživanja pokazuju da se na pozicijama moći i odlučivanja najčešće nalaze muškarci, a i kada se nalaze žene one često perpetuiraju patrijarhalne obrasce ponašanja, koje se ne razlikuju od muškaraca koji su na tim pozicijama.

Unutrašnja organizacijska struktura može odražavati rodnu neravnotežu i neravnopravnost na različite načine, a neki od ključnih elemenata su:

  • raspodjela moći i pozicija;
  • razlike u plaćama
  • raznolikost na rukovodećim pozicijama
  • kultura radnog mjesta
  • politike zapošljavanja i i razvoja karijere
  • nepostojanje ravnopravnosti u odlučivanju.

Principi rodno transformativne komunikacije

U novembru 2020. godine u sklopu žurnala „Međunarodni forum ženskih studija“, objavljen je članak „Rodno transformativni pristupi u međunarodnom razvoju: kratka historija i pet principa ujedinjenja“. Ovi principi služe kao podrška istraživanju i praksi koja uključuje rodno transformativni pristup.

Upotreba jezika

Rodno transformativna komunikacija u medijima značajno utječe na upotrebu jezika, potičući promjene u rječniku i konstrukciji rečenica kako bi se podržala rodna ravnopravnost. To se može ogledati i u upotrebi jezika koji je neutralan po pitanju roda.

U nastavku se nalaze neki od primjera koji vam mogu poslužiti kao ilustracija i nova perspektiva korištenja neutralnog jezika rodno transformativnog pristupa prilikom izvještavanja:

Umjesto Koristite
"stjuardesa" ili "stjuard" "kabinsko osoblje"
"vatrogasci" "vatrogasna ekipa"
"sestra" ili "medicinska sestra" ili „medicinski tehničar“ "medicinsko osoblje"
"domaćica" ili "domaćin" "osoba odgovorna za kućanstvo" ili "domaćinstvo"
"sin" ili "kćer" "dijete"
ukoliko ne znate ko se kako identifikuje
"muškarac sa torbom" ili "žena sa šeširom" "osoba sa torbom" ili "osoba sa šeširom"

Ovi primjeri se odnose na one trenutke kada ne znate tačno na koji spol se odnosi nešto, ili kada generalno pričate o recimo medicinskom osoblju ili nečijem djetetu za koje ne znate tačno da li se ta osoba izjašnjava kao muško ili žensko.

Pored neutralnog jezika, korištenje inkluzivnih izraza koji obuhvataju različite rodne identitete može stvoriti prostor za sve osobe, bez obzira na njihov rod.

Primjer: Umjesto "svi muškarci i žene", koristite "svi ljudi" ili „sve osobe“.

Odbacivanje binarnog modela u jeziku potiče priznavanje raznolikosti rodnih identiteta. Također, izbjegavanje jezičnih konstrukcija koje podržavaju rodne stereotipe pomaže u dekonstrukciji predrasuda.

Primjer: Umjesto "muški poslovi" i "ženski poslovi", koristite "poslovi otvoreni za sve" ili "poslovi u svim sektorima", ili samo „poslovi“.

Kada govorimo o isticanju profesionalnih titula osoba, značajno bi bilo pitati upravo te osobe kako žele da budu potpisane. Izbjegavati da se osobe koje se identifikuju kao žene predstavljaju kroz profesionalne titule u muškom rodu.

Primjer kada se govori o ženama:

Umjesto „predsjednik“ koristite „predsjednica“, „političar“ koristite „političarka“, „profesor“ koristite „profesorica“, „direktor“ koristite „direktorica“, „rudar“ ili „žena rudar“ koristite „rudarka“ i slično.

Ovi primjeri ilustruju kako rodno transformativna komunikacija mijenja jezik kako bi bio inkluzivniji i neutralniji prema rodu i smanjivao predrasude. Ovakve promjene u jeziku doprinose stvaranju medijskog okruženja koje odražava raznolikost rodnih identiteta i podržava rodnu ravnopravnost.

Upotreba vizualnog materijala

Rodno transformativni vizualni materijal se odnosi na fotografije, video, ilustracije, grafike, umjetnička djela i druge medijske prikaze, koji su namijenjeni podržavanju i promicanju rodne ravnopravnosti i raznolikosti. Ove slike imaju za cilj prenositi pozitivne i inkluzivne poruke o različitim rodovima, izbjegavajući stereotipe i predrasude te potičući osvještavanje o raznolikosti rodnih identiteta.

Rodno transformativni vizualni materijal je onaj koji aktivno izaziva i mijenja rodno pristrasne norme.

Ključne karakteristike rodno transformativnih vizualnih materijala uključuju raznolikost rodnih identiteta, odstupanje od stereotipa, ravnopravno i pozitivno predstavljanje žena i muškaraca, inkluzivnost u različitim kontekstima, prikazivanje rodnih dinamika, osnaživanje i samopouzdanje.

Prema dostupnim istraživanjima u svijetu i na Zapadnom Balkanu, muškarci su češće predstavljeni u medijima, kako kroz medijski sadržaj, tako i kroz popratne materijale (fotografije, video, ilustracije...) čak i onda kada se ne govori direktno o određenom muškarcu ili grupi muškaraca.

Ovdje su neki od primjera fotografija koje uključuju rodno transformativni pristup, te uzimaju u obzir sve do sad navedeno:

Integracija ovakvih vizuala u medijsko izvještavanje pomaže u stvaranju uravnoteženog i osviještenog prikaza muškaraca i žena, kao i raznolikosti svih osoba, bez obzira kojem rodu ili rodnom identitetu pripadaju.

Mediji mogu djelovati kao platforma za transformaciju rodnih normi, uz transformaciju unutarnje organizacijske strukture u svom mediju, i direktno kroz način izvještavanja, svjesno i savjesno korištenje jezika i vizuelne opreme medijskog izvještavanja.

***

Tekst je skraćena verzija publikacije „Rodno transformativna komunikacija u medijima: Put prema inkluzivnosti i ravnopravnosti“ koju možete preuzeti putem sljedećih linkova: BHSCG, ENG.

Kreirali smo i kratki kviz za vas da testirate vaše znanje o ovoj temi, obavezno ga ispunite.

Podsjećamo na BMAP FORWARD inicijativu FEMBASE koja pokušava riješiti problem stalnog nedostatka ženskih glasova u medijima na Zapadnom Balkanu. Ukoliko ste žena i želite biti u našoj bazi, ohrabrujemo vas da popunite kratki obrazac.

Ocijenite kvalitet članka