Šta je to OSINT pristup u novinarskom istraživanju

16.11.2021. / 07:44
Share
Izvor: https://medium.com/
Izvor: https://medium.com/
Izvor: https://medium.com/

Dolazak do informacija o priči na kojoj rade novinari/ke ponekad zna biti mukotrpan i iscrpan posao. Iako je internet olakšao dostupnost informacija, u milionima podataka teško je pronaći odgovarajuće.

Istraživati o važnim akterima unutar priče, kompanijama, podacima, znači klikati na desetine, ako ne i stotine, linkova da bi se došlo do jednog, za priču, važnog podatka. To znači da posao istraživanja samo jedne informacije može trajati danima.

Srećom danas postoje mnoge tehnike i alati koji mogu pomoći u ovom procesu i sačuvati vam dane, a nekad i mjesece, rada.

Zbog toga danas govorimo o jednoj metodi koju ste vjerovatno već koristili u svom istraživačkom radu. U pitanju je OSINT tehnika i metoda istraživanja javno dostupnih informacija.

Šta je OSINT pristup istraživanju?

OSINT je skraćenica za obavještajne informacije iz otvorenih izvora (Open-Source Intelligence Tools), što se odnosi na sve informacije koje se mogu legalno prikupiti iz besplatnih javnih izvora o pojedincu/ki ili organizaciji. U praksi to obično znači informacije koje se nalaze na internetu, ali tehnički sve javne informacije spadaju u kategoriju OSINT-a bilo da se radi o knjigama ili izvještajima u javnoj biblioteci, člancima u medijima ili izjavama u saopštenju za javnost.

OSINT također uključuje informacije koje se mogu pronaći u različitim vrstama medija. Iako obično mislimo da je u pitanju samo tekst, informacije u slikama, video zapisima, webinarima, javnim govorima i konferencijama također spadaju pod taj pojam.

OSINT pristup prikupljanju podataka o sebi ili vašem novinarskom angažmanu može biti izvrstan način da shvatite koje informacije dijelite sa javnošću, kao i da bolje razumijete proces ove metode, te na koji način možete da dođete do informacija o drugima.

Izraz OSINT skovan je prije nekoliko decenija, a skovala ga je američka vojna agencija krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, dok su ponovno procjenjivali prirodu zahtjeva za informacijama na taktičkim razinama na bojnim poljima. Zatim je 1992. godine Zakon o reorganizaciji obavještajne službe odredio da su glavni ciljevi prikupljanja podataka uključivali ključne koncepte kao što su:

  • Mora biti objektivan obavještajni podatak bez pristranosti

  • Podaci moraju biti dostupni na javnim izvorima

Kategorije OSINT izvora

OSINT izvori mogu se podijeliti u šest različitih kategorija protoka informacija:

  • On line mediji, štampane novine, časopisi, radio i televizija iz svih zemalja

  • Internet generalno, online publikacije, blogovi, grupe za raspravu, građanski mediji (tj. – video snimci na mobitelu i korisnički kreiran sadržaj), YouTube i druge web stranice društvenih medija (tj. – Facebook, Twitter, Instagram, TikTok, itd.). Ovaj izvor također nadmašuje niz drugih izvora zbog svoje pravovremenosti i lakoće pristupa.

  • Podaci javne uprave, izvještaji, proračuni, saslušanja, telefonski imenici, konferencije za medije, web stranice i govori. Iako ovaj izvor dolazi iz službenog izvora, oni su javno dostupni i mogu se koristiti otvoreno i slobodno.

  • Stručne i akademske publikacije, informacije dobivene iz časopisa, konferencija, simpozija, akademskih radova, disertacija i diplomskih radova.

  • Komercijalni podaci, komercijalne slike, finansijske i industrijske procjene i baze podataka.

  • Siva literatura, tehnički izvještaji, patenti, radni dokumenti, poslovni dokumenti, neobjavljeni radovi i bilteni.

Prednosti OSINT pristupa

Prednosti OSINT tehnike i metode su u tome da su alati koji se koriste otvorenog koda, da su informacije javne, besplatne i legalne.

Za novinare/ke ovakvi alati i tehnike prikupljanja podataka mogu se pokazati kao veoma korisna. Korištenje OSINT-a zahtijeva mala ili nikakva finansijska ulaganja jer su po definiciji informacije dostupne besplatno.

Budući da prikupljeni podaci nisu definisani kao povjerljivi i javno su otkriveni uz saglasnost originalnog izvora, u potpunosti je legalno prikupljati sve podatke koje možete pronaći.

Zbog javne prirode resursa koji se koriste u OSINT-u, korisnici/e će vjerojatno redovno dodavati i ažurirati svoje podatke.

Mediji mogu dobiti širi pogled na svoje istrage koristeći OSINT informacije, što im omogućava širi pristup informacijama i lakši dolazak do istih.

Provjeravajte informacije

Iako je OSINT nevjerojatno koristan alat za prikupljanje informacija, postoji nekoliko stvari koje biste trebali znati prije nego što ga koristite:

  • Informacije se moraju primijeniti praktično

Prikupljanje informacija nema svrhe osim ako ne možete izraditi plan djelovanja ili upotrijebiti prikupljene podatke na značajan način. Pokušaj razvrstavanja korisnih podataka iz ogromne količine nepotrebnih informacija iznimno je težak bez tehnoloških alata dizajniranih za tu svrhu. OSINT zahtijeva alate koji koriste AI i tehnologiju strojnog učenja kako bi istinski iskoristili prednosti koje nude obavještajne informacije iz otvorenih izvora.

  • Informacije moraju biti potvrđene

Čak i nakon što ste pronašli informacije koje bi mogle biti korisne, morat ćete potvrditi njihovu tačnost prije nego što ih upotrebite. Kompanije i pojedinci/ke mogu pokušati namjerno prevariti potencijalne prijetnje objavljivanjem lažnih informacija, a na internetu postoji mnogo lažnih informacija koje mogu, ali i ne moraju biti namjerne.

  • Informacije zahtijevaju analizu

Prikupljene sirove informacije moraju se analizirati i obraditi prije nego što se izvuku bilo kakvi korisni ili djelotvorni zaključci. Da biste koristili pronađene informacije, dobro ih proanalizirajte i uporedite, prije nego ih iskoristite za pisanje teksta.

Neki od ranije pomenutih alata o kojima smo pisali a koji spadaju u OSINT tehniku jesu TinEye, Hunchly, a neki od najboljih OSINT alata u 2021. godini su Maltego, Recon-ng, theHarvester, Shodan i Google Dorks, a sa njima ćemo vas bolje upoznati u narednom periodu.

Ocijenite kvalitet članka