Društvene mreže su postale sastavni dio platformi kroz koje mediji, naročito novinari/ke, komuniciraju. Posebno je Twitter bio dom mnogim novinarima/kama više od desetljeća. Nakon nekoliko haotičnih mjeseci na Twitteru, sve veći broj novinara/ki i medijskih organizacija djelomično ili u potpunosti napušta Twitter ili prelazi na neke druge društvene mreže, a jedna od njih, veoma slična Twitteru, jeste Mastodon.
Mastodon je softver otvorenog koda za pokretanje usluga društvenog umrežavanja koje sami hostirate. Mastodon je još jedna društvena mreža, slična je usluzi Twittera, koje nudi veliki broj neovisno pokretanih čvorova, poznatih kao instance, od kojih svaki ima svoj kodeks ponašanja, uslove usluge, politiku privatnosti, opcije privatnosti i politike moderiranja. Ovakva komunikacija je omogućena otvorenim standardom ActivityPub koji je objavila Social Web Networking Group W3C-a (World Wide Web Consortium). Putem ovog protokola svi Mastodon serveri kao i ostali koji su bazirani na ActivityPubu kreiraju kolektiv društvenih mreža koji se kolokvijalno zove Fediverse.
Iako je nastala prije šest godina, svoju popularnost počinje sticati u zadnjih nekoliko mjeseci kada je Elon Musk kupio Twitter i krenuo sa nizom promjena koje će se dogoditi u narednom periodu, uključujući masovna otpuštanja velikog dijela radnika/ca kompanije, brzi odlazak vrhunskih rukovoditelja/ica koji nadziru sigurnost i privatnost, neobuzdanu zloupotrebu plaćene Blue verifikacije putem lažnih računa i Muskovo otvoreno neprijateljstvo prema medijima.
Prije mjesec dana, tačnije 12. novembra, osnivač Mastodona Eugen Gagron objavio je da Mastadon koristi 1 milion više ljudi nego što je to bio slučaj deset dana prije. Svaki korisnik/ca je član određene instance Mastodon (koja se također naziva poslužitelj - server), koja može međusobno operirati kao udružena ali i decentralizirana društvena mreža, omogućavajući korisnicima/ama na različitim instancama međusobnu interakciju. Na taj način je korisnicima/ama data fleksibilnost odabira čvora čija pravila preferiraju, ali zadržavaju pristup većoj društvenoj mreži.
Ova mreža je crowdfunded, dakle ne posjeduje vlasnika, već se finansira iz više izvora, te ne sadrži oglase.
Mastodon, koji nije samo jedna web stranica, decentralizirana je, što znači da uslugu ne kontroliše jedan entitet. Sastoji se od brojnih poslužitelja koje vode pojedinačni administratori i često su usredotočeni na određene teme. Administratori i moderatori poslužatelja kreiraju vlastita pravila i politike kojih se njihovi članovi/ice moraju pridržavati.
„To znači da svako može postaviti vlastiti poslužitelj, a ne postoji središnje tijelo koje kontroliše platformu, što je suprotno od Twittera, koji je centralizirana platforma koju kontroliše Twitter, Inc.,” objašnjava Michael Xavier, osnivač insidertechie.
Kako funkcioniše
Kada se prijavite za Mastodon, prvo što trebate učiniti je odabrati poslužitelj. Postoje oni opšte namjene, poput mastodon.social, kao i oni namijenjeni interesnim skupinama, poput kpop.social, linuxrocks.online ili journa.host.
Poslužitelj postaje dio vašeg korisničkog imena (na primjer, bakansmedia@kpop.social), a oglasi koje vidite na svom feedu su oglasi vaših kolega/ica poslužitelja, a ne iz cijelog fediverzuma. Ali također možete slobodno nabacivati ljude sa drugih poslužitelja, pa čak i "pojačati" njihove javne nastupe na svom feedu.
Tako Mastodon stvara jedinstveno globalno iskustvo bez da ga kontroliše jedan entitet, rekao je Eugen Rochko, njemački osnivač i vodeći programer Mastodona. “Poslužitelji su pružatelji usluga, kao što su Hotmail i Gmail za e-poštu. To ne znači da su različiti poslužitelji izolirani jedni od drugih, poput starih školskih foruma. Posjedovanje samo jednog računa omogućava vam praćenje i interakciju sa bilo kim u ovoj globalnoj decentralizovanoj društvenoj mreži."
Objašnjavajući razliku između Twittera i Mastodona, ko-osnivač NPR-a “Planet Money” i novinar The New York Times i The New Yorker, Adam Davidson kaže:
„Nije baš postavljeno za vrstu komunikacije, "O moj Bože, svi pričaju o ovoj jednoj objavi." Postavljen je za poticanje razgovora. Imam oko 150.000 pratitelja na Twitteru, a imam oko 2.500 na Mastodonu, ali na Mastodonu imam mnogo sadržajnije razgovore iako je to manja publika. Mislim da postoje i dizajnerski izbori koji dovode do ovoga, kao i samo ozračje mjesta gdje su čak i oštra neslaganja nekako promišljenija i sa više poštovanja na Mastodonu.“
Da li Mastadon već koriste novinari/ke
Sve veći broj novinara/ki i medijskih organizacija uspostavilo je prisutnost na Mastodonu, a neki potiču svoje sljedbenike/ce da ih ondje upoznaju dodajući svoje Mastodon profile direktno na svoje Twitter adrese. Dok je nekolicina objavila da u potpunosti napušta Twitter, većina drugih dodaje Mastodon u svoj repertoar društvenih medija kako bi testirali ovu mrežu i kao potencijalnu rezervu, u slučaju da Muskova kupnja na kraju učini Twitter neodrživim.
Nije jasno može li Mastodon zamijeniti Twitter kao omiljenu platformu za novinare/ke ili bilo koju drugu mrežu, to će se tek saznati u godina ispred nas.
Davidson navodi da je prilikom kreiranja novog servera na Mastodonu otvoreno niz pitanja povezanih sa provjerom novinara/ki i njihove kredibilnosti. Na Twitteru postoji plava kvačica, koja označava da je osoba koja stoji iza profila provjerena i da se eventualno oslanja na neke etičke principe. I moderaciju radi neko tamo u Twitteru. Iako je i plava kvačica sa svim novim saznanjima problematična, ipak je imala neku vrstu provjere.
Na Mastadonu, unutar svakog servera to rade osobe koje su pokrenule server i to postaje izazovno. Kako i na koji način moderirati, ko su osobe koje moderiraju i koliko je to efikasno u odnosnu na profesionalne i etičke standarde.
Ipak, novinari/ke kreirau svoje servere na Mastadonu, a prvi takav jeste journa.host, koji je postao dom za mnoge novinare/ke. U samo nekoliko mjeseci otkako je porasla popularnost Mastadona, kreirani su i drugi serveri usmjereni na novinarstvo, poput newsie.social, koji vodi Jeffrey Brown, osnivač i izvršni direktor Fourth Estate, mstdn.media, koju vodi njemački novinar, Jonas Vormschlag i mastodonmedia.xyz, koji je stvorio Matt Karolian iz Boston Globea.
Kao i svaka mreža, bilo da je open source ili u vlasništvu velikih kompanija, ima svoje prednosti i mane. Koliko će Mastodon imati korisnosti u novinarstvu, a koliko će naštetiti istom, ostaje da vidimo u narednim godinama. U svakom slučaju, vrijedi pogledati šta se to događa na ovoj mreži i ostati u toku sa svim promjenama koje su prisutne u tehnološkom razvoju, kao i u medijskoj industriji. Jedna od prednosti za medije jeste da mogu na ovoj tehnologiji sami opsluživati svoju instancu Mastodona ili neke slične aplikacije bazirane na ActivityPubu te na taj način direktno razgovarati sa svojom zajednicom. Dodatna prednost je u tome da i sam medij sa svojim Mastodon profilom, ali i i svi potencijalni članovi/ce njihove zajednice dodatno mogu razgovarati sa korisnicima ove mreže koji se nalaze na drugim serverima te se neće osjećati izolirani. Sa druge strane ono što bi mogao biti izazov je da sam medij koji upravlja ovom instancom mora donijeti pravila za zajednicu te također na kraju nadzirati njeno provođenje.
