Alati za provjeru autentičnosti fotografija - Fake Image Detector i Photo Sherlock

07.03.2022. / 10:11
Autor/ica
Share
fact checking
fact checking

U petak smo pisali o tome kako se društvene mreže koriste za širenje dezinformacija iz ratova. Rat u Ukrajini je samo najnoviji primjer toga. Već deceniju i više, iz godine u godinu, viđamo ekspanziju proizvodnje i širenja dezinformacija na internetu.

Kako navodi Amaris Castilo, istraživačica i novinarka u  Poynteru, kao i kod bilo kojeg velikog geopolitičkog sukoba, dezinformacije se šire velikom brzinom.

Zato su se globalno udružili provjerivači/ce činjenica kako bi doprinijeli razotkrivanju svih dezinformacija koje kruže širom svijeta o ratu u Ukrajini. Više od 400 njih u preko 45 država svijeta, uključujući i države regiona, provjerava činjenice i smješta ih na novu platformu ukrainefacts.org. Tamo možete pronaći mapu svijeta, te za svaku državu u kojoj je rađena provjera činjenica koje su to dezinformacije koje su razotkrivene. Trenutno je iz Bosne i Hercegovine i Srbije razotkrivena po 21 dezinformacija, iz Crne Gore 23, a sa Kosova 31. Kada kliknete na mapu na određenu državu, izbacit će vam svaku od tih dezinformacija, a kada kliknete na jednu od njih vidjet ćete gdje je ista takva dezinformacija cirkulisala u cijelom svijetu.

Provjeravanje činjenica se između ostalog radi i putem različitih alata koji rade na Reverse Image Search tehnologiji. Ova tehnologija radi na principu da u određen alat ubacite postojeću fotografiju a onda alat radi obrnutu pretragu, vraća rezultate iz prošlosti koji su slični ili isti za tu fotografiju.

Postoji niz alata koji su danas kreirani sa ciljem da pomognu u otkrivanju porijekla fotografija, a o nekima smo i ranije pisali, poput Jigsaw Assembler, TinEye i Google Reverse Image.

Zbog činjenice da se dezinformacije sve više šire, skrećemo pažnju da danas svaki novinar/ka mogu provjeriti autentičnost fotografije koristeći ove alate, te da ne trebaju čekati da neko drugi (najčešće fact-checkeri/ke) razotkrije dezinformacije, a da ih u međuvremenu prenose na svom mediju.

Primjera radi, često se koriste fotografije nekih desetih događaja da se nešto kaže o aktuelnom događaju. Rat u Ukrajini je samo jedan od primjera.

Tako je na Twitteru objavljena fotografija glumca Dragana Bjelogrlića iz filma „Lepa sela, lepo gore“, preko koje se tvrdi da je on ruski vojnik.

Korištenjem TinEye jednostavno se može utvrditi da je ovo fotografija koja je već postojala u medijima i da datira još iz 2014. godine. Čak ako i ne znate jezik na kom su napisane informacije iz sliku, lako možete zaključiti da ovo ne može biti fotografija koja je snimljena nedavno iz rata u Ukrajini.

tineye

 

Fake Image Detector i Photo Sherlock

Danas podsjećamo na druge alate koji vam također mogu biti korisni za provjeru autentičnosti fotografije, a to su Fake Image Detector i Photo Sherlock.

Kao i Google Reverse Image Search i Tineye, ovi alati pomažu da dođete do novih informacija vezanih za fotografije koje provjeravate.  

Fake Image Detector vam omogućava da provjerite EXIF ​​podatke fotografije. To može uključivati ​​datum i vrijeme kada je slika snimljena, mjesto, a ponekad i vrstu fotoaparata ili telefon koji je snimio footografiju, a možda čak i vlasnika/cu.

Fake Image Detector omogućava identifikovanje lažnih slika. Lažne slike su sve one slike koje su modifikovane pomoću razlučitih softvera za manipulaciju, poput Adobe Photoshopa, GIMP-a i drugih. Ovo vam daje odličan uvid u to da li je slika koju koristite autentična, te da li su informacije koje idu uz nju vjerodostojne.

Sa Photo Sherlock aplikacijom možete raditi slično kao i sa TinEye, jer dobijate informacije koje su pokupljene sa Google, Yantex i Bing.

sherlock

 

Obje aplikacije vam mogu dati određene informacije, a uz kombinaciju korištenja više aplikacija za provjeru autentičnosti fotografije možete dobiti potpunije rezultate i informacije koje će vam olakšati daljnu upotrebu tih informacija.

Pozivamo medije da koriste ove alate, jer etička odgovornost prenošenja istinitih informacija je dužnost svakog medija. Zato je borba protiv dezinformacija i provjera činjenica neophodan faktor za prepoznavanje medija kao relevantnog i pouzdanog u širenju informacija.  

Ocijenite kvalitet članka