Audio novinarstvo: Kako pisati za zvuk

21.05.2021. / 08:35
Autor/ica
Share
erew
erew

Audio u medijima doživio je svoj procvat zajedno s multitaskingom.

Publika je počela očekivati od medija da digitalni sadržaj bude u audio formatu.

Lakše ga je konzumirati i ne veže za mjesto.

U mnogim slučajevima to je značilo da se snimi audio verzija tekstualnih sadržaja. To je bio još jedan dodatak boljem korisničkom iskustvu web stranice.

U takvim situacijama sadržaj ne prilagođavamo. Snimimo u audio formi ono što je napisano za ekran.

Ipak, postoje formati koji ne mogu uspjeti na ovakav način. Ako želimo kreirati audio sadržaj, čiji je format od samog početka zamišljen kao audio priča, pristup stvaranju sadržaja se razlikuje od teksta ili videa.

Zašto je pisanje za audio-first specifično

Audio sadržaj ne nudi mogućnost da poruku ili informaciju pojasnite dodatnim sredstvima kao što su fotografije, tekst, grafikoni i tabele.

Specifičnosti audio saržaja:

  • imate manje prostora i vremena za predstavljanje vijesti

  • slušatelji/ice ne mogu ponovno pročitati rečenice koje prvi put nisu razumjeli

  • pišete za uho, ne za oko

Pored svih ometača i kratkog raspona pažnje koju publika ima, audio je dodatno opterećen nedostatkom vizualnog dijela informacije.

Zato je na novinaru/ki veliki zadatak.

S jedne strane je vaša priča, s druge strane je slušatelj/ica.

Novinar/ka treba učiniti sve da publika shvati informaciju.

Kako se piše za audio sadržaj

Mnogi će pomisliti da je pisanje vijesti za svaki medij isto.

5W i 1H, pravilo obrnute piramide, pa onda uređivanje teksta za web, zatim optimizacija sadržaja. Vijest može ići online. Pored toga je važan naslov i objaviti prvi.

Eto uspjeha.

Ako ste planirali audio, to bi moglo biti lakše. Samo snimite priču.

Praksa u medijima ipak nije tako jednostavna. Za audio sadržaj se prvo piše, a onda se snima.

Pisanje audio-first sadržaja ima svoje specifičnosti.

Producent multimedije, Jehangir Irani i profesor i trener Estel Dillon za IJNET.org dali su novinarima/kama nekoliko ključnih savjeta:

  • Pišite kao da govorite: Napišite onako kako vi govorite, kao da razgovarate samo s jednim slušateljem/icom. Neka rečenice budu kratke. Ako imate jednu dugu rečenicu, neka sljedeća bude jako kratka. Kada naglas pročitate napisano, zvučite li poput sebe ili nekog učenog stručnjaka?

  • Budite jednostavni: Budite jasni i jezgroviti, držite se priče i nemojte se previše truditi biti „pametni“. Previše detalja može učiniti da priča izgubi fokus. Izbjegavajte preduge riječi, riječi koje je teško izgovoriti, duge komplicirane rečenice. "Male riječi su blago.", kaže Dillon.

  • Navedite specifičnost: iako je cilj pisati jasno i jezgrovito, ipak morate izbjegavati preopćenitost. Dillon kaže da bi novinari/ke trebali pružiti kontekst svemu što bi moglo zbuniti publiku. Kad opisujete ljude, nemojte ih etiketirati. Recite što točno rade, ne njihov službeni naslov.

  • Pričajte priče logičnim redoslijedom: pobrinite se da vaš sadržaj ima početak, sredinu i kraj. Ne uništavajte lid (lead), iznesite vijesti odmah na početku.

  • Upotrijebite sadašnje vrijeme i aktiv: Pišite za izražavanje onoga što se sada događa. Audio teži neposrednosti. Da biste to prenijeli slušatelju/ici, upotrijebite aktiv kad god je to moguće.

Pokušajte upotrijebiti strukturu rečenice subjekt-glagol-objekt. Na primjer: "Policija (subjekt) uhitila je (glagol) 21 aktivista (objekt) zbog organiziranja prosvjeda u parku Merlion u subotu popodne."

  • Pišite u slikama: Na televiziji se izraz "napiši na vrpcu" koristi za opisivanje načina na koji je scenarij priče izgrađen oko vizualnih slika koje ste okupili. Ne pišite duže nego što priča ili slike nalažu.

  • Budite slikoviti: Audio publika mora zamisliti ljude, mjesta i stvari iz vaše priče. Svojim riječima stvorite moćne i neposredne slike. Umjesto pridjeva upotrijebite opisne glagole.

Na primjer, ako kažete "šepuri se ili švrlja", dali ste sliku bez upotrebe pridjeva. Ali ne dopustite da živopisno pisanje bogato slikama postane detaljno. Riječi koristite štedljivo.

Tajna svih dobrih audio priča

Glavna struktura pisanja za audio novinarstvo je dramsko jedinstvo.

To je struktura koja nam omogućuje da priču ispričamo brzo i bez puno detalja.

Dramska struktura jedinstva ima tri dijela:

  1. vrhunac,

  2. uzrok

  3. posljedica.

Vrhunac ili kraj priče odnosi se na najvažniju i najdramatičniju stvar koja se dogodila. Ovaj događaj ide na prvo mjesto audio priče.

Uzrok otkriva zašto se to dogodilo? Pod kojim je okolnostima nešto nastalo? Koje činjenice mogu osvijetliti vrhunac i pomoći čitatelju da shvati što se dogodilo i zašto?

Učinak će objasniti ishod ili budućnost događaja. Uvijek treba nastojati priču dovesti do zadovoljavajućeg zaključka.

Dramska struktura jedinstva se obično predstavljena krugom, što simbolizira činjenicu da su svi dijelovi neophodni za dobru priču i da se ne može izostaviti nijedan dio, a da pri tom ne napravimo štetu.

Nekad audio sadržaj nismo zvali ovako. Bio je to radio sadržaj, radio novinarstvo. Danas, audio koristimo na svim platformama, za sve sadržaje i za sve vrste priča.

Nema više pravila jer publika od medija očekuje sadržaj koji se može konzumirati bez obzira gdje se nalazite.

Jednostavnost i dostupnost informacija je važnija nego ikad prije.

Ocijenite kvalitet članka