Kozumiranje vijesti kroz mailove u obliku biltena ili neke druge pretplaćene mail forme nije nešto što je još uvijek zaživjelo, kako u svijetu tako ni na ovim prostorima. Ono što je cilj takve vrste komunikacije sa publikom jeste stvaranje dubljih odnosa sa lojalnim korisnicima/ama, te privlačenje novih korisnika/ca koji će putem pretplate dobijati kvalitetniji i originalniji sadržaj.
Reutersov institut za proučavanje novinarstva je u junu ove godine uradio istraživanje o tome koliko se koriste ovakvi oblici komunikacije sa publikom, koliko su rasprostranjeni u svijetu, da li su uopšte privlačni publici, te na koji način ovaj niskotehnološki i često nemoderni medij može pomoći u izgradnji ili podupiranju održivog novinarstva.
Komentari ispitanika/ca pokazuju da su karakteristike najuspješnijih biltena putem maila povezane sa praktičnošću, jedinstvenim perspektivama i ličnim pečatom. Takvi bilteni postaju sve vrjedniji određenoj podskupini korisnika/ca u svijetu preobilja i preopterećenosti informacijama. Ljudski aspekt posebno je važan, jer mnogi cijene lakoću dodira koju može pružiti ličnost koja vodi ljude kroz vijesti. Drugi smatraju da je mail učinkovitiji način održavanja kontakta sa stručnim područjem nego, na primjer, pregledavanje web stranice.
„Podaci iz našeg izvještaja o digitalnim vijestima pokazuju da bilteni putem maila ostaju važan kanal u svim zemljama, sa prosječno 17% korisnika/ca sedmično.“ – navode u istraživanju.
Kako navode, iako raste ponuda biltena i posljednjih nekoliko godina, broj publika koja pristupa njima opada sa povećanjem konkurencije novijih kanala kao što su društveni mediji, odnosno mrežni agregatori i obavijesti o vijestima putem mobilnih telefona.
„U Sjedinjenim Američkim Državama sedmično korištenje lagano je palo sa 27% na 22% od 2014. godine budući da se korištenje mobilnih upozorenja utrostručilo sa 6% na 20%, a pristup društvenim medijima također je porastao.“
Uglavnom starija, edukovanija i bogatija publika koristi mail biltene za dolazak do vijesti.
Zanimljiva je činjenica da više od pola (53%) izvora sadržaja koji se prima putem maila dolazi od glavnih medijskih organizacija. Ostali izvori su alternativni (27%), specijalizirani mediji u određenim oblastima (23%), te pojedinačni novinari/ke koji rade sami (16%).
Razlog zašto ljudi koriste ovaj način dolaska do vijesti, prema istraživanju jeste praktičnost formata, zatim različite perspektive, te jedinstven sadržaj.
Kada govorimo o održivosti medija, ono što ostaje kao glavno pitanje jeste da li će publika plaćati za dobijanje vijesti putem maila?
Trenutno je za većinu vijesti koje se šalju i konzumiraju putem ove vrste sadržaja specifično to da su besplatne.
„Izdavači ih vide kao učinkovit način za angažovanje korisnika/ca i njihovo redovnije vraćanje na web-mjesta ili aplikacije na kojima mogu unovčiti promet. Ali u nekim drugim slučajevima, gdje pisac/spisateljica ima jedinstven glas ili čvrsta mišljenja, posljednjih nekoliko godina pokazalo je da je moguće naplaćivati sadržaj i/ili dodavati vrijednost postojećem paketu pretplate.“
Za kraj ovog pregleda istraživanja, iz Reutersovog instituta za proučavanje novinarstva navode da ovakve ankete nisu nužno najbolji način za bilježenje složenosti ove teme. Ovaj pristup dobijanju vijesti još uvijek je primarno rasprostranjen na američkom tržištu, pa ne postoji sigurnost da li će se širiti kroz druge dijelove svijeta i da li će zaživjeti.
U svakom slučaju, medijske organizacije pokušavaju pronaći različite nove forme i pristupe publici, kako bi zadržali publiku, ali i kako bi obezbjedili svoju održivost na tržištu koja je za sada rezervisana preko sponzorstva i oglašavanja. Ostaje da pratimo tržište i vidimo koja će to rješenja pronalaziti mediji za sebe.
