Danas počnite izvještavati o klimatskoj krizi

11.01.2022. / 10:45
Share
d
www.opendemocracy.net
d

„Svaka redakcija će ili stvoriti centar za klimatske izvještaje ili će se pitati kako se pozabaviti tom temom. Proces će izazvati još više generacijskih razlika između novinara/ki, pri čemu će mlađi pozivati na jasno djelovanje, dok se stariji zalažu za ono što bi nazvali nepristrasnijim izvještavanjem. Neki od najboljih, najinovativnijih načina bavljenja novinarstvom dolazit će iz malih, digitalnih izvora u dijelovima svijeta koji su najteže pogođeni klimatskim promjenama. Veliki izazov bit će osigurati da njihovo izvještavanje bude finansijski održivo i ima globalni utjecaj.“navodi Meera Selva, zamjenica direktora Reutersovog instituta za studij novinarstva, predviđajući promjene u novinarstvu za 2022. godinu.

Iako sva predviđanja unazad nekoliko godina idu u tom smjeru da će redakcije, mediji, morati početi sve više svog prostora posvećivati izvještavanju o klimatskoj krizi, u praksi to ne izgleda baš tako. Zapravo, taj proces uključivanja izvještavanja o klimatskoj krizi ide presporo. Izvještavanje je svedeno na određene događaje, kao što je COP19 ili nesreće poput poplava, topljenja santi leda i slično. Današnje novinarstvo ne trpi kontinuirano izvještavanje o bilo kojoj važnoj temi, već crpi svoj žurnalizam iz trenutnih događaja. Današnje novinarstvo ne gleda u budućnost, a sa pojavom društvenih mreža ono samo utvrđuje poziciju sadašnjosti, satirično se osvrćući na prošlost. Domet budućnosti biva predstavljen kroz GIF-ove.

Naravno, postoje određeni pomaci u novinarstvu koji se bilježe kada je u pitanju izvještavanje o klimatskoj krizi. Dobar primjer su svakako Financial Times i Washington Post, koji imaju posebne odjeljke fokusirane samo na izvještavanje o klimatskoj krizi. Ipak, ono što zabrinjava jeste što široka rasprostranjenost kroz sve medije u svijetu još uvijek nije zabilježena, a naša planeta se svakodnevno ozbiljno ugrožava i zagrijava.

Ovakvo stanje u novinarstvu uveliko zabrinjava Billa McKibbena, ekologa i novinara, osnivača  kampanje za klimu 350.org. On piše newsletter o okolišu za The New Yorker, pod nazivom The Climate Crisis.

„Slabost novinarstva u tom pogledu jedan je od razloga zašto moramo nastaviti graditi pokrete - oni su u stanju miksati dramu i pripovijedaje, i stoga dati novinarima/kama još jedan način da izvještavaju o drami koja je u toku. Ali još uvijek se moramo uhvatiti u koštac sa suštinskim problemom: najveća vijest svih vremena ne odgovara sasvim našoj radnoj definiciji vijesti, pa je stoga izrazito skrivena. Komet, čak i sada, ruši se na nas, ali mi to ne možemo baš vidjeti.“ – navodi on u tekstu Samo malo presporo: Zašto se novinari/ke bore s izvještavanjem o klimatskim promjenama.

Prema Reutersovom istraživanju, novinarska industrija i dalje nije sigurna kako se nositi sa ovom složenom i višestrukom pričom. Samo trećina ispitanika/ca (34%) ocijenila je opštu pokrivenost dobrom, čak i ako smatraju da je njihova pokrivenost (65%) bolja. Urednici/e vijesti kažu da je teško natjerati mainstream publiku da primijeti priču koja se sporo kreće i često može izazvati depresiju kod publike. To zauzvrat znači da je teško unajmiti potrebne stručnjake/inje novinare/ke da to objasne i oživotvore.

Izdavači medija u ovom istraživanju tvrde da je teško privući publiku, te da to otežava i ulaganje u izvještavanje o klimatskoj krizi.

Istraživanje je detektovalo šest ključnih prepreka za bolju pokrivenost ove teme:

  • Spora priroda razvoja događaja čini ga lošim u skladu s brzim ciklusom vijesti

  • Publiku odvraćaju depresivni izgledi, što dovodi do osjećaja nemoći

  • Nedostaje novca za zapošljavanje specijaliziranih novinara/ki koji mogu objasniti nauku

  • Izvorna pokrivenost je skupa jer često uključuje putovanja u udaljena mjesta

  • Priča je vrlo složena (emisije CO2, biološka raznolikost, itd.) bez lakih rješenja

  • Pritisak vlasnika/ca i oglašivača, koji još nije usklađen s potrebnim promjenama

Šta onda možemo očekivati u narednom periodu da će se dogoditi u medijima, a što može dovesti do rasta pokrivenosti ove teme?

„Moramo se prestati ustručavati da to nazovemo najvećim izazovom u sljedećih deset godina i početi pokrivati klimatske promjene u svakom pojedinom trenutku - od gospodarstva do politike i društva“, tvrdi Natalia Viana Rodrigues, izvršna direktorica Agência Pública u Brazil.

S tim u vezi, potrebno je već danas krenuti graditi više naučne ekspertize u redakcijama, i ponuditi konstruktivne i pristupačne načine pokrivanja i prezentacije sadržaja.

Ako publika danas ne reaguje dobro na loše vijesti, ponudite im načine kako da se suoče sa realnošću i šta mogu poduzeti. Uključenost publike kroz pristup novinarstva baziranog na rješenjima uveliko može pomoći da publika reaguje a da i dalje pričate o vrlo važnoj temi za cijelo čovječanstvo – klimatskim promjenama koje su realnost.

Ocijenite kvalitet članka