Današnje novinarstvo je pod digitalnom opsadom

05.05.2022. / 14:25
Autor/ica
Share
ew
ew

Globalna godišnja konferencija posvećena slobodi medija, koja se organizuje svake godine u sklopu obilježavanja Svjetskog dana slobode medija, ove godine je za promišljanje i diskusiju imala temu „Novinarstvo pod digitalnom opsadom“.

Cilj otvaranja ove teme jeste ukazivanje na višestruke načine na koje državni i nedržavni akteri u digitalnom dobu nadziru novinare/ke, prikupljaju podatke, i koriste umjetnu inteligenciju, te kako se to utječe na novinarstvo, slobodu izražavanja i privatnost. Važan segment ove konferencije je bilo i pitanje održivosti medija u digitalnom vremenu, te prijetnje povjerenju javnosti koje proizlaze iz nadzora i digitalno posredovanih napada na novinare/ke, te posljedice svega toga na povjerenje javnosti u digitalne komunikacije.

Prema zadnjem UNESCO-ovom izvještaju o svjetskim trendovima se ističe da nadzor i hakiranje kompromituju novinarstvo. Naročito je to primijetno kod istraživačkih novinara/ki.

„Sve veća sofisticiranost i neotkrivanje zlonamjernog i špijunskog softvera te njihova sve veća upotreba protiv novinara/ki i branitelja/ica ljudskih prava od strane državnih i nedržavnih aktera, ugrožavaju slobodno i neovisno novinarstvo.“ – navodi se u izvještaju.

Ovakve vrste nadzora koje se vrše nad novinarima/kama mogu otkriti informacije koje su prikupili novinari/ke, uključujući i zviždače/ice, te na taj način mogu kršiti načelo zaštite izvora, koje se općenito smatra preduslovom slobode medija i sadržano je u rezolucijama UN-a. Nadzor također može naštetiti sigurnosti novinara otkrivanjem osjetljivih privatnih podataka koji bi se mogli koristiti za proizvoljno sudsko uznemiravanje ili napad.

Posebni izvjestitelj UN-a za promicanje i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja iznio je još u maju 2019. godine nalaze i zabrinutost u vezi sa nadzorom i ljudskim pravima, napominjući da „nadzor pojedinaca/ki – često novinara/ki, aktivista/kinja, opozicionih osoba, kritičara/ki i drugih, pokazalo se da dovodi do proizvoljnog pritvaranja, ponekad do mučenja i možda do izvansudskih ubistava”.

Između 2011. i 2021. Odbor za zaštitu novinara (CPJ) zabilježio je desetke incidenata novinara/ki koji su bili na meti špijunskog softvera. Ovo otkriće podržalo je istraživačko novinarstvo i organizacije za provjeru činjenica koje su otkrile informacije da su stotine novinara/ki odabrane kao mete.

„Nadziranje kretanja novinara/ki pomoću umjetne inteligencije i trolanje novinara/ki pokretani rudarenjem podataka i automatiziranim napadima, također prijete slobodnom novinarstvu. Smanjeni troškovi znače da nezakonite nadzorne radnje koje poduzimaju državni ili privatni akteri mogu biti šire, nesrazmjerne, invazivnije i dugotrajnije nego ikad prije, a da novinari/ke ili njihovi izvori nisu svjesni njih ili da se ne mogu odbraniti.“ – navodi se u UNESCO-ovom izvještaju sa konferencije.

Novinari/ke i mediji su svakodnevno izloženi različitim digitalnim rizicima, koji se prenose u sve sfere novinarskog djelovanja. Ovi pokazatelji nadzora samo potvrđuju važnost obraćanja pažnje na digitalnu zaštitu novinara/ki i medija u današnjem vremenu.

Različite vanredne okolonosti, krize kojima bivamo pogođeni, poput pandemije, ali i ratova koji bukte u različitim dijelovima svijeta, stavljaju ispred medija i novinara/ki različite izazove i rizike digitalne sigurnosti.

Nadzor ima veliki utjecaj na novinarstvo. Povećava ranjivost novinara/ki jer ih državni ili nedržavni akteri mogu stalno pratiti. To ugrožava povjerljivost njihovih izvora koji bi, zauzvrat, mogli biti spriječeni da razgovaraju s medijima. Također ih tjera da usvoje opterećene sigurnosne protokole i koriste sofisticiranu i skupu tehnologiju i opremu, što često redakcije ne posjeduju.

S druge strane sve je očiglednije da su algoritamske kapije novi posrednici u pružanju provjerenih i tačnih informacija građanima/kama. Međutim, problem nemogućnosti nadzora kako algoritmi funkcionišu i sve očiglednijih problema sa pojačavanjem pristupa dezinformacijama. U nekim dijelovima svijeta, što je posebno problematično, moguće je pristupiti ličnim podacima novinara/ki što ih dovodi u fizičku opasnost.

Ovisnost medija o novim posrednicima praćeno sa sve manjim finansijama pokazuje da se svjetske vlade, u saradnji sa novinarskom zajednicom, moraju više pozabaviti ovom problematikom kako bi spriječili sve učestalije verbalne prijetnje i napade kojima su u značajno većem broju izložene novinarke.

Ocijenite kvalitet članka