Digitalna pristupačnost: Imamo li svi jednako pravo na informacije

11.09.2020. / 08:14

Jeste li se ikada pitali kako osobe s poteškoćama konzumiraju sadržaje iz medija?

Kako osobe oštećenog vida ili sluha gledaju, čitaju ili slušaju vijesti, kako preskaču oglase, kako isključe skočne prozore i banere? Ako iskustva osoba iz razvijenijih zemalja kažu da postoji problem, krnja statistika s Balkana potaknut će vas da pomislite “osobe s poteškoćama sadržaje iz medija ne konzumiraju nikako”. Ne zato što ne žele, nego što je pred njima toliko prepreka da ih ni moderni softveri ne mogu prevazići.

Šta je poteškoća

Kada prihvatimo stereotipe, osobe s poteškoćama percipiramo kao nekoga tko ima nedostatak. U medijima je ustaljen izraz “osobe s invaliditetom”.
sd

Međutim, poteškoća (disability) je stanje koje osobi otežava obavljanje određenih aktivnosti ili interakciju sa svijetom oko sebe. Karen Stevens, softverski inženjer i voditeljica pristupačnosti EA Sportsa definirala je to kao "neusklađenost između osobe i njezinog okruženja. Pristupačnost je ispravljanje ove neusklađenosti." Ako u današnjem svijetu postoje tehnološke mogućnosti koje pomažu prevazići prepreke, nema razloga da bilo kakva poteškoća spriječi čovjeka da dobije određenu informaciju.

Šta je digitalna pristupačnost?

Prema W3C web pristupačnost znači da su web stranice, alati i tehnologije razvijeni tako da ih osobe s poteškoćama mogu bez problema koristiti. Preciznije rečeno, da ljudi mogu:

  • uočiti, razumjeti, kretati se kroz web stranice,
  • doprinijeti sadržaju web stranice

Web pristupačnost odnosi se na sve nedostatke koji utiču na pristup webu:

  • slušni
  • spoznajni
  • neurološki
  • fizički
  • govorni
  • vidni

Digitalna pristupačnost koristi i ljudima bez invaliditeta, na primjer:

  • ljudi koji koriste mobilne telefone, pametne satove, pametne televizore, uređaje s malim zaslonima, različitim načinima unosa itd.
  • starije osobe s promjenjivim sposobnostima zbog starenja
  • osobe s „privremenim poteškoćama“ poput slomljene ruke ili izgubljenih naočala
  • ljudi sa "situacijskim ograničenjima", na primjer na jakom suncu ili u okruženju u kojem ne mogu slušati zvuk
  • ljudi koji koriste sporu internetsku vezu, koji imaju ograničenu ili skupu propusnost.

Digitalni sadržaj možemo smatrati pristupačnim kada ga svaka osoba može konzumirati bez obzira na okolnosti u kojima se nalazi.

Elementi digitalne pristupačnosti

“Broj pristupačnih web mjesta s vijestima ili internetskih materijala još je uvijek mali, u usporedbi s brojem internetskih materijala općenito.” tvrdi Geoff Freed, direktor tehnoloških projekata i standarda za web medije u Nacionalnom centru za dostupne medije Carl i Ruth Shapiro (NCAM). Postoje web stranice koje su pristupačne, na kojima možete biti sigurni da ste dobili potpunu informaciju. Međutim, postoji i veliki broj elemenata koji osobama s poteškoćama otežavaju konzumiranje i razumijevanje informacije.

"Mnogo web stranica s vijestima ima oglase", kaže Mohammed Salim Patel, novinar BBC-a, koji je slijep. Uz pomoć čitača zaslona, praćenje priče može postati teško jer oglasi ometaju narativni tekst i vizualne sadržaje. "Postoje mnoge web stranice na kojima želim samo pročitati nešto, ali ih jednostavno zatvorim. Želim pročitati priču, ali ne mogu je ovdje dobiti, pa mogu samo kliknuti."

Problem predstavlja tehničko rješenje u kojima se većina banera sprema se kao "GIF" datoteka. Izvorni HTML kôd koji pregledniku govori gdje će prikazati sliku izgleda ovako:

<IMG SRC = "[put] / [naziv datoteke]. [Gif]">

To se naziva oznaka slike (image tag). Čitači zaslona, poput JAWS (iz Freedom Scientific-a), Window-Eyes (iz GW Micro) i IBM Home Page Reader, oznaku <IMG> čitaju kao riječ "slika". Ako se u tekstu nalazi više oglasa (što nije rijetkost) koji su pročitani kao nepovezane riječi, onda priča isprekidana nekim nepovezanim riječima gubi svoj smisao.

Da bi osobe s poteškoćama dobile informacije o slikama koje se pojavljuju na web stranici, na oznaku slike mora se dodati tekst. Ovaj dodani tekst naziva se ALT oznaka ili ALT tekst. HTML izvorni kod za sliku s ALT izgledat će otprilike ovako:

<IMG ALT = "[opis slike ide ovdje]” SRC = "[path] / [naziv datoteke]. [Gif]">.

U ovom slučaju čitač zaslona izgovarao bi riječi koje se nalaze unutar navodnika pored oznake ALT.

Kako sadržaj u medijima učiniti pristupačnim

Prema sadržaju Smjernica za dostupnost web sadržaja (WCAG) jedna od najvažnijih stvari jest da ljudi moraju moći pronaći stvari. Da bi pronašli stvari, programeri i autori trebaju stvoriti materijale do kojih je lako doći, čak i za one koji ne mogu vidjeti i čuti ili koji imaju poteškoće u kretanju.

Postoji niz elemenata koje je potrebno primijeniti da bi sadržaj zaista bio pristupačan.

Pristupačnost video formata

Da bi se video smatrao pristupačnim, on mora biti opisani video (described video)? Ako ste pomislili da je to titlovani video klip, prevarili ste se.

Opisani video (DV) u Kanadi se naziva i video opisom ili opisanom naracijom, u Sjedinjenim Državama audio opisom (AD). DV je ispričani opis glavnih vizualnih elemenata u videu, poput postavki, kostima ili govora tijela. Opis se dodaje tijekom pauza u dijalogu i omogućava ljudima da naprave mentalnu sliku programa. Najbolje djeluje za unaprijed snimljene programe.

Naravno, ne trebamo zanemariti ni titlovani video sadržaj jer su nam u situacijama kada ne možemo slušati, titlovi itekako potrebni.

Pristupačnost audio zapisa

Za osobe s oštećenim sluhom, audio zapis često može biti kao “nepostojeći sadržaj”. Još jedan format u medijskom sadržaju jeste sjajna prilika za uklanjanje ograničenja i više prilika za konzumiranje sadržaja, ali da bi svima bio jednako pristupačan obvezno mora imati transkript.

Boje

Postoji veliki broj ljudi koji ne vide boje. Nedostatak kontrasta i tekstualnih uputstava učinit će veliki dio sadržaja na web stranici potpuno bezvrijednim za ovu grupu ljudi.

Primjer korištenja boje na web stranicama može biti najobičniji obrazac za newsletter, otvaranje računa na webu ili ostavljanje komentara na tekstovima. Ako su pojedini koraci u ovim postupcima označeni bojom (Crvena za pogreške ili zelena za nastavak radnje) bez opisa, pojedinim osobama niste dali informaciju.

Pristupačna web stranica će svaki element dodatno opisati tekstom koji će svima pojasniti šta pjedine boje (ili neboje) znače.

Kontrast

Jedan od važnijih elemenata pristupačnosti weba je kontrast. Danas ogroman broj ljudi ima problema sa vidom ili sa umornim očima jer predugo gledamo u ekrane. Ako kontrast nije prilagođen i odgovarajući, čitatelji/čitateljice imaju problem sa čitanjem i pronalaženjem sadržaja na web stranici. Prilagođen kontrast čini veliku promjenu, ne samo osobama s poteškoćama nego i onima koji su jednostavno umorni.

Pristupačnost PDF dokumenata i tabela

Dokumenti i tabele često se koriste kada prikazujemo dodatnu dokumentaciju ili transparentnost u određenim situacijama, što bi onda trebalo predstavljati prirotet u pristupačnosti. I osobe s poteškoćama imaju pravo na potpune i točne informacije koje su od javnog značaja.

Pristupačnost PDF dokumenta podrazumijeva skup standardnih vrsta strukture i atributa koji omogućuju izdvajanje i ponovnu upotrebu sadržaja stranice (tekst, grafika i slike) u druge svrhe. Ova pomalo zbunjujuća definicija u praksi omogućuje da se svi sadržaji iz PDF dokumenta mogu pojedinačno izdvojiti i pomoću različitih softwarea čitati i gledati.

Primjer imamo na slici ispod:

Foto: https://www.w3.org/TR/WCAG20-TECHS/pdf
Foto: https://www.w3.org/TR/WCAG20-TECHS/pdf

Pristupačnost tabela moguće je osigurati uz pristupačnost tipkovnice. Uz ovakav prikaz tabele osobe s poteškoćama bez problema mogu pročitati sadržaj iz pojedinih ćelija.

Foto: https://www.w3.org/WAI/GL/2013/WD-WCAG20-TECHS-20130711/PDF20
Foto: https://www.w3.org/WAI/GL/2013/WD-WCAG20-TECHS-20130711/PDF20

Na kraju, uz tekst, titlovani i opisani video, transkript audio zapisa, pristupačne dodatne dokumente, gotovo da nije ostao “komad” sadržaja u nekom mediju koji nije moguće konzumirati u svim okolnostima u kojima ste se našli.

Slabiji vid, sluh, internet konekcija, slaba ili jaka svjetlost, sve su ovo situacije za koje postoje tehnološka rješenja.

Imamo prava, ali ne i pristup

Promjena koja bi donijela rješenje za bolju digitalnu pristupačnost sjajno je opisao Mohammed Salim Patel novinar na BBC-u “industriji je potrebno više novinara s poteškoćama kako bi se primijenile promjene. Kada izvještavam, pokušavam iskoristiti zvuk koliko god je moguće ili ću pokušati opisati sve što se opisati može. Kada bismo imali više novinara s poteškoćama, posao bi se automatski promijenio, a također bi se promijenio i način razmišljanja kolega."

Ocijenite kvalitet članka