Dron novinarstvo odnosi se na upotrebu „bespilotnih letjelica“ (UAV) ili „bespilotnih zrakoplovnih sustava“ (UAS) u novinarske svrhe. Dron je opremljen kamerama i može snimati fotografije i videozapise iz zračne perspektive. Materijali snimljeni dronom mogu se koristiti u svakodnevnom izvještavanju, za internet ili TV priloge ili se može koristiti kao izvor priča u etički kritičnim slučajevima.
Zakon u ovom području nije ustaljen, a legislativa se još uvijek razvija. Iz pravne perspektive najveće nedoumice stvaraju pitanja privatnosti, dok s novinarske strane postoje niz pitanja o opravdanosti i mogućnostima dron novinarstva.
Šta novo dron može donijeti u novinarstvo
Dron novinarstvo može pružiti jedinstveni pogled na lokalne vijesti, sportske i druge sadržaje.
Jedan od razloga zašto je dron postao toliko popularan kao alatu novinarstvu je estetika. Video materijali snimljeni iz zraka izgledaju sjajno, a tu je i potpuno nova perspektiva iz koje možete sagledati priču. Dron može priču staviti u geografski kontekst i pružiti novu perspektivu za gledatelje/ice.
Primjer upotrebe drona u novinarstvu koji u jednoj priči donosi geografski kontekst i izvor za etički kritičnu priču je CIN-ova priča Krčma šume na vratima olimpijskog centra koja govori o bespravnoj sječi šume na 3,5 hektara kako bi se izgradili sportski tereni, apartmani i hotel. Općina Trnovo većinu je prodala i poklonila privatnim firmama, a za dio posječenih stabala nije moguće utvrditi gdje je završio.
Razmjere ovog događaja, odnosno napravljene štete, nije moguće prikazati na fotografijama jednako efektno kao snimkama drona. To je prvi profesionalni element podizanja drona, odnosno opravdanost letenja.
Važan profesionalni element u kreiranju ove priče je i snimanje javnog prostora. U blizini nema privatnih posjeda čija bi privatnost bila ugrožena jer ne postoji mogućnost da snimite određeni prostor, a da posjed pored njega bude zaštićen.
Geografsko pokrivanje priča uz dron omogućilo je lakše pokrivanje priča poput šumskih požara ili poplava. Koristeći dronove, novinari/ke mogu doći do opasnih ili na drugi način nepristupačnih područja, što olakšava informiranje javnosti.
Upotreba drona i privatnost
Pravo na privatnost jedan je od glavnih elemenata zbog kojeg su zabrinuti i građani i zakonodavci, jer postoji strah da će dronovi biti nadzorno sredstvo bez odgovarajuće zaštite privatnosti.
Podrijetlo prava na privatnost leži i u članku Warrena i Brandeisa iz 1890. godine "Pravo na privatnost", koji pravo na privatnost artikulira kao "pravo da budete ostavljeni na miru". Ostavljanje na miru kod upotrebe drona znači da svaki/a građanin/ka imaju pravo na privatnost na svom privatnom posjedu ili privatnost kada ne žele biti snimani. Zemlje Regije zakonske propise svojih zemalja usklađuju s legislativom EU. Ti zakoni nemaju posebnan i detaljan osvrt na privatnost.
Glavni pravni savjetnik NPPA-e, Mickey Osterreicher kaže: “Naš je stav da već postoji dovoljno zakona o privatnosti, te da nam ne treba statut specifičan za bespilotne letjelice ili tehnologiju. Ako radite nešto pogrešno, to ne bi trebalo biti zato što koristite dron koji to čini pogrešnim.” Jednako kršenje prava na privatnost može napraviti fotografiranje mobilnim telefonima, pa se upotreba drona (često pogrešno) smatra većom prijetnjom u kršenju prava.
U zemljama EU, operacije dronova moraju poštivati Povelju o temeljnim pravima Europske unije, uključujući poštivanje prava na privatni i obiteljski život i zaštitu osobnih podataka. Bez obzira na to u koje se svrhe letjelica diže u zrak, piloti bespilotnih letjelica (pa i novinari/ke) moraju imati znanje iz ove oblasti kako sebe ili medij ne bi doveli do problema.
Novost u zakonskim propisima koja u 2020. godini ulazi u praksu je i polaganje ispita za upravljanje dronom. Ovo je dio EU legislative koji su države u Regiji prihvatile i uskladile svoja zakonodavstva s novim propisima.
Šta ovo znači za novinare/ke
Dron novinarstvo donosi više izazova, više educiranja, ali i više prilika.
Upotreba drona, kao i mnogih drugih alata, dodatno će opteretiti novinare/ke. Problemi poput privatnosti, nastanka štete, procjena o upotrebi drona u određenim situacijama, zahtijeva visok osjećaj odgovornosti. Pored toga s novim letjelicama dolazi i potreba za novim znanjima i vještinama. Svaki pilot ove letjelice mora imati dozvolu za letenje, prijavljen let kod nadležnih agencija, te poznavati osnovne zakonske odredbe koje štite sigurnost zračnog prostora, te privatnost i sigurnost građana/ki i imovine.
Dron novinarstvo ne donosi samo dodatne obveze novinarima/kama. Postoje tu i sjajne nove prilike. Novinar/ka s vještinama korištenja drona u novinarstvu je atraktivan kandidat/kinja za posao jer u redakciju donosi vještine i znanja za koje je potrebno vrijeme da bi se svladale.
Fotoreporter Detroit Free Pressa Eric Seals u intervjuu za Poynter je rekao da je potreban "mjesec ili čak dva mjeseca" da bi se stekla vještina upravljanja dronom. „Morate razviti mentalni kontrolni popis provjere opreme, paziti da letite ispod određene visine i da niste preblizu zračne luke. Morate znati je li vjetrovito. Dron nije igračka i ljudi koji su ih dobili na Božić to moraju shvatiti. Mnogo ljudi koji su ih dobili i počeli letjeti bez ikakve prakse, izgube dron u letu i više ih nikada ne vide."
Dron novinarstvo pruža mogućnost freelance novinarima/kama da uz ove vještine i vlastiti blog budu dobri vanjski suradnici koji pronalaze i kreiraju nove i drukčije priče koje su potrebne medijskim kompanijama.
Profesionalno društvo dron novinara usvojilo je etički kodeks koji kaže da bi se operateri dronova trebali pridržavati tradicionalnih novinarskih etičkih kodeksa. No postoji i dodatna etika koja se bavi dron novinarstvom, a odnosi se na sigurnost, poštivanje zakona, javnih prostora i privatnosti.
