Elementi novinarstva: Osnova kojoj se trebamo vraćati

10.05.2024. / 11:16
Autor/ica
Share
journalism
journalism

Vratiti se s vremena na vrijeme na temelje struke za novinarstvo je dobro kao i za druge industrije. Borba s umjetnom inteligencijom, dosegom na mrežama, sintetičkim medijima primora nas da zaboravimo temelj. Kada nemamo temeljnih elemenata novinarstva, čini se da su najveći problemi algoritmi, umjetna inteligencija, građansko izvještavanje.

Problem su temeljni elementi koji su filter svemu, pa i tehnologiji, neistini, različitim interesima.

U svojoj knjizi Elementi novinarstva Bill Kovach i Tom Rosenstiel identificiraju bitna načela i prakse novinarstva.

Ovo su neki od elemenata dobrog novinarstva, izvučeni iz knjige.

Istina

Donošenje dobrih odluka ovisi o tome imaju li ljudi pouzdane, točne činjenice stavljene u smislen kontekst. Novinarstvo ne teži istini u apsolutnom ili filozofskom smislu, već potrazi za "istinama prema kojima možemo djelovati iz dana u dan” kako se u knjizi “Elementi novinarstva” navodi.

Ta “novinarska istina” je proces koji počinje provjerom činjenica. Zatim novinari/ke pokušavaju prenijeti pravedan i pouzdan prikaz značenja tih činjenica za društvo, a istina je podložna daljnjem istraživanju.

Pravedan i pouzdan prikaz podrazumijeva i neselektivno izvještavanje, transparentnost u razlozima za i protiv pisanja o nekim temama.

Kako bi publika mogla donijeti vlastitu procjenu informacija, mediji bi trebali biti što transparentniji u pogledu izvora, metoda i načina rada. U članku o transparentnosti medija pisali smo kako postupak primjene može dovesti čitatelje/ice u još veću sumnju jer ih se pod krinkom transparentnosti zatrpava dodatnim informacijama koje nemaju svrhu.

Sve veća količina vijesti dovodi građane/ke do veće potrebe za izvorima koji su posvećeni pronalaženju i provjeri informacija i njihovom stavljanju u kontekst. Upravo stavljanje u kontekst može biti presudan korak koji će prevagnuti za istinu ili poluistinu.

Lojalnost građanima/kama

Tehnologija se može promijeniti, ali povjerenje, kada se stekne i njeguje, će ostati.

Moderna medijska industrija temelji se na uvjerenju da vjerodostojnost gradi široku i lojalnu publiku, a široka publika osigurava ekonomski uspjeh. Zato bi izgradnja povjerenja i lojalnost publici trebala krenuti od menadžmenta u medijima koji mora biti svjestan dugoročne izgradnje povjerenja i svih načina na koji se to ostvaruje. Čak i u onim situacijama kada je to nezgodno za biznis.

Teret neobjektivnosti često se stavlja na teret novinarima/kama, rijetko preispitujemo odgovornost urednika/ca i menadžmenta koji utječu na prezentaciju i oblikovanje informacija koju su novinari/ke kreirali.

Lojalnost podrazumijeva da će medij staviti javni interes iznad svih drugih interesa i pretpostavki. Podrazumijeva i da će medij predstaviti reprezentativnu sliku svih skupina u društvu i svih problema koji utječu na to društvo. Ignoriranje ima za posljedicu obespravljivanje građana/ki.

Disciplina verifikacije

Novinari se oslanjaju na profesionalnu disciplinu za provjeru informacija.

Nekad je prvi sinonim za novinarstvo bilo 5W (tko, što, kada, kako i zašto). Danas je to verifikacija informacije. Pod verifikacijom u 2024. godini podrazumijevamo provjeru:

  1.  je li informacija točna
  2. postoji li događaj o kojem se govori
  3. postoji li zaista sugovornik/ca
  4. postoji li izjava koju je dao/la ili je sve generirano umjetnom inteligencijom
  5. je li mjesto koje se navodi ono na kojem se zaista i dogodilo nešto

Standardizirani kodeks za verifikaciju informacija još uvijek ne postoji. Novinari/ke koriste metode za procjenu informacija kako bi bili sigurni je li istinita.

Disciplina podrazumijeva preciznost. Novinar/ka koji donosi odluke, nije objektivan.

Ali novinarske metode su objektivne.

Traženje više svjedoka, otkrivanje što je više moguće o izvorima ili traženje komentara od raznih strana, sve to ukazuje na standarde i disciplinu u provjeri činjenica.

Neovisnost

Neovisnost je kamen temeljac pouzdanosti.

Na jednoj razini, to znači ne biti:

  • zaveden izvorima,
  • zastrašen moći
  • kompromitiran vlastitim interesom.

Na dubljoj razini potrebna je neovisnost duha i otvorenost uma, te intelektualna znatiželji koja pomaže novinaru/ki da vidi dalje od vlastitog statusa, rase, etničke pripadnosti, vjere, spola ili ega.

Izvještavanje o marihuani je sjajan primjer kako vlastita uvjerenja koja imamo o nečemu mogu utjecati na izvještavanje, a krajnji rezultat je potpuno pogrešan način kojim se društvo polarizira jer imaju ista ta uvjerenja, pa su kroz medije dobili potvrdu za svoje mišljenje, a kroz izvještavanje nisu dobili znanje.

Medij mora služiti kao neovisni nadzor

Novinarstvo ima neobičnu sposobnost da služi kao pas čuvar nad onima čija moć i položaj najviše utječu na građane. Također može ponuditi glas onima bez glasa. Biti neovisni nadzornik moći znači "bdjeti nad nekolicinom moćnih u društvu u ime mnogih kako bismo se zaštitili od tiranije", pišu Kovach i Rosenstiel.

Kako u praksi izgledaju mediji koji su odlučili biti nadzor?

Prije nekoliko mjeseci u ravnateljica Javne ustanove Centar „Sunce“ u Prijedoru (BiH), Slađana Radaković, zaposlila je samu sebe kao stručnog suradnika na neodređeno vrijeme u ustanovi u kojoj je ona ravnateljica. Jedini protukandidat na natječaju se žalio.

Iz JU Centar „Sunce“ za portal infoVEZA.com u pisanoj izjavi su rekli: „Po anonimnoj prijavi je izvršena vanredna inspekcijska kontrola za ovaj konkurs, gdje nisu utvrđene nikakve nepravilnosti, niti bilo kakve neusklađnosti sa Zakonima.”

Novinari/ke iz infoVEZA.com poslali su upit i Republičkoj upravi za inspekcijske poslove Republike Srpske “odakle su nam, takođe, poručili da u sprovedenom konkursnom procesu nema ništa sporno, iako je Slađana Radaković istovremeno i direktorica iste ustanove, međutim, naglašavaju da se njihova kontrola odnosi isključivo na konkursnu proceduru.” navodi se u članku ovog medija.

Da je građanin sam tražio očitovanje od navedene ustanove, možda ga ne bi dobio. Ili bi u odgovoru promakla ova fina nijansa koja mijenja sve “kontrola se odnosi isključivo na konkursnu proceduru.”

Vrijeme kada su mediji odlučivali što javnost treba, a što ne treba znati je završeno. Danas pojedinac sam odlučuje što želi i treba znati.

Novinari/ke da bi bili relevantni moraju provjeriti informacije koje čitatelj/ica već ima ili će ih sam pronaći, a zatim im pomoći da shvate što te informacije znače i kako bi ih mogli upotrijebiti.

Ocijenite kvalitet članka