Etička načela u korištenju OSINT alata u istraživačkom novinarstvu

27.11.2023. / 09:04
Autor/ica
Share
osint ethics
osint ethics

U današnjem dinamičnom medijskom okruženju, istraživačko novinarstvo zauzima ključnu ulogu u razotkrivanju istine, otkrivanju skrivenih informacija i postavljanju pitanja koja često izazivaju duboke društvene, političke i ekonomske implikacije. U tom procesu, novinari/ke postaju čuvari javnog interesa, noseći odgovornost da pruže objektivne, tačne i relevantne informacije svojoj publici. Kako bi održali integritet profesije, novinari/ke se moraju čvrsto pridržavati etičkih načela koja ne samo da štite njihovu vjerodostojnost već i osiguravaju da javnost ima povjerenje u novinarsko izvještavanje.

Obilje informacija uskladištenih na internetu u velikoj mjeri je novinarima/kama olakšao način njihovog sakupljanja i korištenja u svojim istraživanjima. Ovo se posebno odnosi na korištenje OSINT alata i izvora podataka. O tome šta je to OSINT pristup u novinarskom istraživanju, kako planirati i provoditi istraživanje korištenjem OSINT alata, ali i drugim aspektima i načinima njegovog korištenja u novinarstvu, govorili smo ranije.

U osnovi, OSINT istraživanje uključuje prikupljanje, analizu i tumačenje informacija iz javno dostupnih izvora. OSINT alati koriste snagu interneta kako bi pretražili ogromne količine podataka, uključujući društvene medije, javne evidencije i online forume, pružajući novinarima/kama vrijedne uvide za njihova istraživanja.

Međutim, s velikom moći dolazi velika odgovornost. Etička upotreba OSINT alata ključna je za očuvanje povjerenja javnosti i poštovanje novinarskih principa. U nastavku donosimo neke od ključnih savjeta i praksi koje novinari/ke trebaju razmotriti prilikom korištenja ovih alata.

Smjernice za Etička OSINT Istraživanja

Blackdot Solutions, kreatori Videris softvera za istrage, izdvajaju sljedeće prakse OSINT istraživanja kako bi se osiguralo poštivanje etičkih načela:

  1. Koristite javno dostupne podatke kad god je to moguće: Javno dostupni podaci često su etičniji, ali istražitelji moraju poštivati pravila, poput GDPR-a, kako bi osigurali etičko prikupljanje i korištenje tih informacija.
  2. Osigurajte da su istraživanja usmjerena: Neprincipijelno prikupljanje velikih količina podataka može izložiti organizacije rizicima i oštetiti njihovu reputaciju. Postavljanje jasnih ciljeva prikupljanja podataka na početku istraživanja pomaže usmjeriti napore na ono što je stvarno potrebno, izbjegavajući nepotrebno prikupljanje podataka.
  3. Odluke trebaju donositi ljudi: Unatoč ulozi tehnologije u ubrzanju istraživanja, donošenje ključnih odluka trebalo bi ostati u rukama ljudi. Inteligentna automatizacija može pomoći u automatizaciji rutinskih zadataka, ali ljudski nadzor osigurava nijansiranu procjenu situacije i donošenje etičkih odluka.
  4. Zabilježite svoje radnje kako biste ostali odgovorni: Bilježenje svake faze istraživanja ima dvostruku korist - osigurava etičnost u prikupljanju podataka i pruža dokaz o potpunom istraživanju, što može biti važno u regulatornom ili pravosudnom kontekstu. Tehnologija može automatizirati ovaj proces, olakšavajući istraživačima/cama održavanje odgovornosti bez gubitka vremena na ručne zadatke.

Etičke prakse korištenja OSINT-a

Iako postoje brojni izvori koji upozoravaju na važnost etičkog aspekta korištenja OSINT alata i izvora podataka u istraživačkom novinarstvu, svaki od njih ima za cilj pomoći istraživačima/cama da osiguraju usklađenost sa pravnim standardima i održe profesionalni ugled. Neke od najboljih praksi obuhvataju sljedeće:

  • Pregled uvjeta usluge: Upoznajte se s uvjetima usluge web stranica koje koristite kako biste osigurali pridržavanje pravnih obveza.
  • Oprezno korištenje lažnih identiteta: Dopušteno je stvaranje lažnih identiteta, ali izbjegavajte lažno tvrditi poseban status ili se predstavljati kao neko drugi bez njegovog/njenog pristanka.
  • Izbjegavanje hakiranja: Suzdržite se od iskorištavanja ranjivosti ili sudjelovanja u aktivnostima hakiranja; nezakonite radnje mogu rezultirati kaznenim progonom.
  • Razmatranje rizika pri komunikaciji: Izbjegavajte korištenje i komunikaciju na dark web-u, bez pažljive i temeljite procjene potencijalnih rizika i ishoda.
  • Sigurno pohranjivanje podataka: Implementirajte snažne sigurnosne mjere kako biste zaštitili prikupljene podatke i smanjili rizik od curenja informacija.
  • Provjeravanje točnosti informacija: Osigurajte točnost i ažurnost prikupljenih informacija kako biste izbjegli netočne zaključke ili obmanjujuće tvrdnje.
  • Održavanje transparentnosti: Otkrijte svrhu istrage i metode korištene za prikupljanje informacija kad je prikladno kako biste održali transparentnost u OSINT aktivnostima.

Novinari/ke bi trebali/e biti otvoreni/e o metodologiji koju koriste prilikom prikupljanja informacija. To uključuje opis korištenih alata, izvore podataka i postupke analize. Transparentnost pomaže u izgradnji povjerenja između novinara i publike te osigurava odgovornost u istraživačkom radu. Pružite kontekst o ograničenjima OSINT-a, priznavajući da prikupljene informacije ne moraju uvijek biti sveobuhvatne ili potpuno točne.

Pored navedenog, pobrinite se da osigurate sljedeće:

  1. Informirani pristanak: Princip informiranog pristanka je ključan, te istraživači/ce trebaju tražiti od pojedinaca dopuštenje prije prikupljanja, korištenja ili dijeljenja ličnih informacija. U situacijama gdje pristanak nije moguć, podaci se moraju odgovorno koristiti u skladu s zakonima.
  2. Točnost i integritet podataka: Održavanje točnosti prikupljenih podataka ključno je za etička OSINT istraživanja. Neprovjerene informacije mogu širiti lažne podatke, stoga je neophodno korištenje više izvora informacija za potvrdu podataka kako bi se osigurao kvalitet i pouzdanost istraživanja.
  3. Minimizacija štete: Istraživači/ce moraju razmotriti potencijalnu štetu izazvanu njihovim aktivnostima te izbjegavati nepotrebnu štetu pojedincima ili zajednicama. Ovo uključuje oprez u interpretaciji i predstavljanju nalaza, sprječavajući širenje dezinformacija.

Naime, prije nego novinari/ke objave informacije prikupljene putem OSINT alata, važno je provjeriti njihovu točnost i pouzdanost. Nedostatak verifikacije može dovesti do širenja lažnih vijesti i nepotrebnih senzacija. Pored toga, oprezan izbor informacija je ključan, jer neke web stranice i platforme mogu pružati nepouzdane ili pristrane informacije. Važno je proučiti i razumjeti karakteristike izvora prije nego što ih uključite u istraživački rad. Kritičko razmišljanje o pouzdanosti izvora ključno je kako bi se izbjegle pogrešne interpretacije i manipulacije informacijama.

Korištenje OSINT alata u istraživačkom novinarstvu predstavlja moćno sredstvo za prikupljanje i analizu informacija. Međutim, novinari/ke imaju obavezu odgovornog pristupa korištenju i dijeljenju informacija i podataka do kojih dođu u istraživanju. Razmotrite aspekte korisnosti informacija do kojih ste došli. Hoće li oni korisiti javnosti, ili je njihova svrha da posrame osobu ili osobe o kojima ste našli neke kompromitirajuće sadržaje? Odgovor na ovo pitanje nudi rješenje dileme da li vam je važnija etika ili senzacija.

Etičko korištenje OSINT alata ključno je za očuvanje integriteta novinarskog poziva i izgradnju povjerenja između novinara i publike. Transparentnost, poštivanje privatnosti, validacija informacija, pouzdanost izvora, svjesnost o tehničkim sredstvima te pridržavanje pravnih normi čine temeljna načela koja bi trebala voditi novinare u korištenju OSINT alata u istraživačkom radu. Samo poštivanjem tih načela novinari/ke mogu iskoristiti potencijal OSINT alata na etičan način, pridonoseći istini, transparentnosti i demokratskim vrijednostima novinarstva. 

Ocijenite kvalitet članka