Fotografije, mediji i GDPR: Ima li jednostavnog rješenja za postupanje

18.12.2020. / 10:27
Share
GDPR i Fotografije
GDPR + Media
GDPR i Fotografije

Objaviti fotografije snimljene na ulici ili s nekog događaja više nije task koji se izvršavao da bi se upotpunila vijest.

Danas je to zaseban projekt.

Želite li fotografije ljudi objaviti u mediju, prvo morate imati privole osoba koje se nalaze na vašim fotografijama. Jer zakoni, prije svega GDPR, zahtijevaju upravo to.

Ako sada mislite da je vama lakše jer vi ne živite u zemljama EU, nego u nekoj od balkanskih zemalja, varate se. Nije vam lakše.
GDPR ili Opća uredba o zaštiti osobnih podataka ne štiti zemlju, nego građane. To što vi niste u EU, ne znači da osoba na vašoj fotografiji nije građanin/ka Europske unije.

Otkad je fotografija osobni podatak?

Da biste bili sigurni da je zakonski sve u najboljem redu, prvo moramo znati osnovne stvari.

Osobni podaci su prema članku 4 Opće uredbe o zaštiti podataka svi podaci pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Pod osobnim podatkom podrazumijeva se:

  • ime
  • adresa
  • e-mail adresa
  • IP i MAC adresa
  • GPS lokacija
  • RFID tagova
  • kolačića na web stranicama
  • telefonski broj
  • fotografija
  • video snimke pojedinaca
  • OIB
  • biometrijski podaci (otisak prsta, snimka šarenice oka)
  • genetski podaci
  • podaci o obrazovanju i stručnoj spremi
  • podaci o plaći
  • podaci o kreditnom zaduženju
  • podaci o računima u banci
  • podaci o zdravlju
  • seksualnoj orijentaciji
  • glas
  • …i mnogi drugi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi.

Ako se na vašoj fotografiji jasno ističe osoba, da biste fotografiju objavili i bili sigurni da nećete imati problem, morate imati dozvolu te osobe.

Koji zakoni reguliraju snimanje i objavu fotografija

Pored GDPR-a, postoji nekoliko zakona koji reguliraju ovo područje, ovisno o zakonskim rješenjima pojedine zemlje. To mogu biti:

  • Zakoni o zaštiti osobnih (ličnih) podataka,
  • Zakoni o medijima,
  • Kazneni zakon - ako se radi o neovlaštenom snimanju fotografija.

Bez obzira što određena zemlja nije članica EU, obveze poštivanje Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka postoje. Zakonodavstva zemalja u regiji u proteklom su periodu usklađena s GDPR-om. Tako da i u domaćim zakonima imamo vrlo slične propise kada su u pitanju objavljivanje fotografija i zaštita osobnih podataka ili su oni u pripremi da se usklade sa GDPR-om.

Kako fotografiranje uskladiti s GDPR-om

Uskladiti fotografije i fotografiranje sa zahtjevima GDPR-a i zaštititi sebe, medij i prava građana je komplicirano, kao i sami propisi.
Jednostavnog rješenja nema.
To dokazuje i poseban pristup pojedinih medija gdje su čitatelji iz EU blokirani u potpunosti, jer tako je jeftinije. Ili kao The Washington post, imate posebnu pretplatu za građane EU unutar koje ste ograničili mjerenje, uzimanje i obradu bilo kakvih podataka od građana Europske unije.

Washington Post EU Subscription
Washingto Post EU Subscription


Ako blokiranje nije opcija, medij ipak može učiniti nešto:

Objavljujte one fotografije na kojima ljudi nisu prikazani u krupnom planu

Fotografiranje iz daljine, po mogućnosti tako da su posjetitelji okrenuti leđima, osigurat će mediju sve uvjete za objavu. Problem u ovakvim slučajevima je činjenica da ovakve fotografije ne doprinose mnogo kvalitetu informacije. Jer veliki broj ljudi leđima okrenutih kameri ne doprinose autentičnosti događaja ni mjesta koje je snimano.

Određene osobe mogu se zamagliti koristeći softverske alate za obradu fotografija

Ovo jeste dobro rješenje kada objavljujete fotografije djece koja se nalaze u specifičnom okruženju koje daje kontekst priči, čak i ako ne vidite lice. Međutim, ako ćete zamagliti pola fotografije snimljene na nekoj konferenciji, postavlja se pitanje kakav ćete učinak s tom fotografijom dobiti.

Zatražite privolu osoba koje su na fotografijama prikazane u krupnom planu

Preporuka je da se od osobe dobije privola, ako već želite snimiti fotografiju izbliza.
Dodatna preporuka je pokazati osobi tu fotografiju. Postavlja se pitanje, kako ovo u praksi realizirati ako danas imate tri događaja na različitim adresama, ako morate čekati kraj događaja da biste prišli osobi i zamolili za potpisivanje privole.
Pitanje nad pitanjima glasi kako u redakciji koja ima nekolio tisuća fotografija u arhivi organizirati fotografije, privole i dokaz o korištenju tih fotografija na različitim lokacijama (na web stranici, na društvenim mrežama medija, u newsletteru).
GDPR je, prema riječima mnogih na čije poslovanje utječe, prepun kontradiktornih propisa i zahtjeva. Istovremeno, ne nudi rješenja za konkretne zahtjeve i probleme s kojima se ljudi suočavaju. Uz to, obveza poštivanja zakona postoji, ali njegova provedba je zbog nejasnoća jako otežala onima koji mogu trpiti posljedice nepoštivanja zakona.

Šta GDPR znači za medije?

Još dodatnog opreza, još posla, još edukacija u redakciji.
Ali može značiti i mogućnost za izgradnju povjerenja s publikom.
U svojim preporukama novinarima/kama Jon Baines, savjetnik za zaštitu podataka u londonskom odvjetničkom uredu Mishcon de Reya, je istaknuo: GDPR je prilika da se oni koji to stvarno razumiju istaknu iz mase, iskoristite to.

Ocijenite kvalitet članka