Kad raspolažete informacijama donošenje odluke postaje lakše.
Praksa manipulacije javnošću je postala obvezan element svake krizne situacije: nesreća, ubojstava, skandala, političkih promjena. Suočiti se s trollovima, botovima, mikrotargetiranjem ne može se drukčije nego poznavanjem “procesa rada” koju ova ekipa koristi.
Internet je postao ključno mjesto za političke sukobe
Botove stvaraju ljudi i smjeste ih na platforme društvenih mreža. Botovi se sastoje samo od koda, to jest redaka računalnih uputa. Oni su skup logičkih koraka za dovršetak određenog zadatka koji rade na web stranicama i društvenim mrežama kako bi autonomno izvršavali zadatke.
Oni simuliraju ponašanje ljudskih bića na društvenoj mreži, interakciju s drugim korisnicima i razmjenu informacija i poruka. Zbog algoritama koji stoje iza logike botova, botovi mogu naučiti iz reakcija kako reagirati u određenim situacijama. Odnosno, posjeduju umjetnu inteligenciju (AI).
Umjetna inteligencija omogućuje botovima da simuliraju ponašanje internetskih korisnika što pomaže u širenju lažnih vijesti.
Botovi toliko vjerno oponašaju društvene interakcije, pa se čini da se radi o običnim ljudima. Traže utjecajne korisnike koji imaju veliki broj pratitelja i kontaktiraju ih slanjem pitanja kako bi bili primijećeni i stvorili povjerenje kod njih i drugih korisnika jer je očito da se odvija interakcija s ljudima.
Botovi odgovaraju na objave ili pitanja drugih na temelju skripti za koje su programirani. Oni traže teme koje su u trendu i generiraju raspravu objavljivanjem poruka o tim temama. U raspravi mogu sudjelovati jer ponavljaju informacije koje pronađu na drugim web stranicama.
Sve ovo u svrhu širenja lažnih informacija.
Kako botovi pomažu u širenju lažnih vijesti?
- pretražujući i dohvaćajući neobrađene informacije (informacije koje još nisu potvrđene) na webu.
- neprestano objavljuju postove na stranicama društvenih medija, šireći neodređeni sadržaj koristeći trendovske teme i hashtagove kao glavne strategije za dosezanje šire publike, što u mnogim slučajevima dodatno pomaže širenju lažnih vijesti.
Uspijevaju u svom cilju jer su prosječni korisnici društvenih mreža skloni vjerovati onome što vide ili onome što drugi dijele.
Poprilično su efikasni jer stalno “govore” na mrežama, dijele ogroman broj informacija i komentara, pored toga koriste taktike za dosezanje što većeg broja ljudi pomoću praćenja trendova, korištenja hashtagova, uključivanja u rasprave gdje god se pruži prilika.
Žejka Vučinić za BIRN je napisala članak “'Izvan kontrole': Botovi i trolovi množe se u Crnoj Gori” u kojem analizira događanja kada je crnogorska vlada priopćila kako je premijer Dritan Abazović potpisao dugo očekivani sporazum kojim se reguliraju odnosi između države i Srpske pravoslavne crkve, čeme je jedan dio crnogorske Twittersfere bio duboko neimpresioniran.
"Izdaja", tako je jedan nalog reagirao na vijest.
Drugi je napisao: "Sramota", dok je treći izjavio da "Povijest to nikada neće zaboraviti".
Autorica navodi da je te godine došlo do nezapamćenog porasta aktivnosti botova i trolova na društvenim mrežama.
U susjednoj Srbiji, računi su se protivili "diktatorskom režimu" crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića i optužili njegovu stranku DPS da pokušava "uništiti srpski identitet našeg naroda i ukinuti prava koja naš narod ima u skladu sa svim zakonima".
Analitičar Digitalnog forenzičkog centra DFC, Milan Jovanović koji je analizirao taj fenomen izjavio je "Internetski prostor postao je ključno mjesto za političke sukobe u Crnoj Gori. Mreže neautentičnih izvještaja najčešće se stvaraju upravo tijekom važnih društveno-političkih događaja u zemlji, s glavnim ciljem usmjeravanja javnog mnijenja u željenom smjeru".
U istom članku Vuk Vuković, docent na Fakultetu dramskih umjetnosti Sveučilišta u Crnoj Gori, rekao je da se riječ 'bot' uglavnom koristi pejorativno i odnosi se na naručene i obično plaćene komentare na društvenim mrežama.
"Cilj takve vrste političkog djelovanja je iskriviti javno mnijenje; to jest, promijeniti stvarnu sliku političkog krajolika - bilo da se radi o potpori političarima ili njihovom kompromitiranju.
Laži, manipulacije, zastrašivanja na mrežama
Govor mržnje, laži i obmanjivanje nisu karakteristike nekog čuda čiji život pokreće algoritam i koji je sam sebe odgojio čitajući tuđe sadržaje. Postoji još jedna vojska plaćenika, a to su trolovi.
Trolovi su ljudi koji imaju račune na platformama društvenih medija s jednom svrhom: generirati komentare koji se svađaju s ljudima, vrijeđaju i prozivaju druge korisnike i javne osobe, pokušavaju potkopati vjerodostojnost ideja koje ne sviđaju se i zastrašuju pojedince koji objavljuju te ideje. I oni podržavaju i zagovaraju lažne vijesti s kojima su ideološki povezani.
Često su prilično zločesti u svojim komentarima. A to navodi i druge korisnike da budu zločesti.
Trenutno globalno najpoznatija priča o trolovima je ona iz predsjedničke kampanje Donalda Trumpa iz 2016. godine.
Ruska agencija za istraživanje interneta, ona koja je proizvela mnogo lažnih vijesti kako bi pokušala utjecati na izbore u SAD-u 2016. godinama podržava trolove.
Prema izvješćima imali su vlastite agente koji su kreirali račune na društvenim mrežama mnogo prije sezone kampanje, koji su njihove profile na društvenim mrežama učinili tipičnim Amerikancima: birali su američka imena, stavljali fotografije i opise sebe (i svojih lažnih obitelji) na internet, lajkali su stvari i pridruživali se grupama za raspravu.
U tekstu se navodi da neko su vrijeme slali bezazlene poruke. Stekli su prijatelje i sljedbenike. Poprilično su se infiltrirali u američki prostor društvenih medija i pritajili se, sve do izborne sezone.
Zatim su počeli podržavati lažne vijesti i poticali sumnje u istinite vijesti.
Sve je to vrlo dobro dokumentirano u istragama Kongresa i izrečenim optužnicama koje proizlaze iz istrage Roberta Muellera o mogućim nepravilnostima na izborima 2016.
Modus operandi grabežljivaca slobode medija
"Online uznemiravanje je fenomen koji se širi svijetom i sada predstavlja jednu od najvećih prijetnji slobodi medija", rekao je glavni tajnik RSF-a Christophe Deloire. “Otkrili smo da se informacijski ratovi ne vode samo između zemalja na međunarodnoj razini. Predatori novinarstva također raspoređuju vojske trolova kako bi lovili i maltretirali sve one koji istražuju i pošteno izvještavaju o činjenicama.”
U izvješću pod naslovom “Online uznemiravanje novinara/ki: napad trolova”, Reporteri bez granica (RSF) istražio je i dokumentirao slučajeve internetskog uznemiravanja novinara/ki u 32 zemlje.
RSF je analizirao modus operandi onih koji provode internetske napade na novinare/ke. Pokazalo se da njihove metode sadrže ove tri faze:
- Dezinformacije: novinarski sadržaji na društvenim mrežama utopljeni su u bujici lažnih vijesti i provladinih sadržaja
- Pojačavanje: utjecaj provladinih sadržaja umjetno se pojačava komentatorima koje pojedine opcije plaćaju ili botovima koji automatski generiraju objave
- Zastrašivanje: novinari/ke su osobno ciljani, vrijeđani i pod prijetnjama, kako bi ih se diskreditiralo i ušutkalo.
Nekada je meta trolova i botova, odnosno onih opcija koji su ih naručili, bio sadržaj. Uništi, manipuliraj, obezvrijedi i tu je cilj bio postignut.
Danas su mete oni koji sadržaj stvaraju. Onog trenutka kad novinar/ka vidi neobično veliku aktivnost na svojim objavama, to je znak da je prva faza dezinformiranje u tijeku. Uslijedit će naprednija faza pojačavanja komentarima na članak i sve objave.
Ovo je priprema na osobni napad kojeg novinar/ka trebaju dočekati pripremljeni jer je to trenutno najefikasniji način obrane.
