Inkluzivni jezik u medijima: Svi smo pristrani dok se ne dokaže suprotno

07.10.2022. / 08:28
Autor/ica
Share
inclusive journalism
inclusive journalism

Gdje god pogledate, brojke su sumorne.

U Njemačkoj, gdje je Europski novinarski centar održao News Impact Summit 2019., jedan od četiri građanina ima migrantsko podrijetlo, ali samo dva do tri posto novinara je iz migrantskih obitelji.

Novinarstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu čine 94% bijelci i 86% sveučilišno obrazovani.

Jake Anthony, content suradnik portala AutismBC i osoba koja ima iskustvo s autizmom u svojoj je priči za portal AutismBC.ca kazao: “Možemo biti svjesni izazova osobe i priznati njezinu snagu bez upotrebe dehumanizirajućih etiketa. Veoma vjerujem u korištenje inkluzivnog jezika punog poštovanja. Slažem se s izrekom ‘riječi su važne.’”

Što je inkluzivni jezik?

Inkluzivni jezik proaktivno koristi riječi, fraze i izraze koji su dobrodošli. Ako je moguće, dobro je izbjegavati pretpostavke koje mogu isključiti ljude. Isključenje može biti nenamjerno, ali ima negativan učinak na ljude.

Inkluzivni jezik (uključivi jezik) je jezik koji izbjegava izražavanje ili impliciranje ideja koje su:

·       seksističke,

·       rasističke

·       na neki drugi način pristrane,

·       pune predrasuda

·       omalovažavajuće prema bilo kojoj određenoj skupini ljudi (ponekad čak i životinjama).

Cilj inkluzivnog jezika je izbjegavanje uvreda i ispunjavanje ideala egalitarizma.

Kao i kod mikroagresije u jeziku (posebno rodnom kao što su naši jezici) nismo svjesni oblikovanja svijesti, širenje predrasuda.

U našem mediju nema diskriminacije, naravno da koristimo inkluzivni jezik

Nije diskrimancija samo ona koju svjesno radimo.

Ali neinkluzivni jezik ne znači da otvoreno diskriminirate. Inkluzivni jezik podrazumijeva da se svaka osoba koja dolazi u doticaj s vašim sadržajem osjeća jednako poštovano i uključeno. Ako se niste s poštovanjem obratili svakoj osobi, vaš jezik nije inkluzivan. Možda je politički korektan, ali nije inkluzivan.

Jedan od BBC-jevih istaknutih projekata o inkluzivnosti je 50:50 projekt. Kreirao ga je muškarac Ros Atkins, a nastao je tijekom četiri sata vožnje slušajući BBC shvatio da su u eteru bili samo muški glasovi. Natjerao je svoj tim da broj muškaraca prati broj žena u eteru kako bi proizveli uravnoteženije priče.

Uspjeh u prihvaćanju inkluzivnog jezika u medijima neće se dogoditi prihvaćanjem smjernica i preporuka. Promjene moraju početi unutra, u redakcijama.

Kako ignoriramo inkluzivni jezik u medijima

Inkluzivni jezik u medijima ne počinje i ne završava korištenjem muškog i ženskog roda i zanimanja u skladu s tim rodovima. Uključivanje svake osobe u sadržaj treba sadržavati malo više empatije od on/ona.

Kako kršimo inkluzivni jezik?

  • Korištenjem fraza karakterističnih za lokalnu sredinu

Osobe koje nisu iz određene lokalne sredine ne mogu shvatiti poruku i informaciju koja sadrži fraze tipične samo za tu lokalnu sredinu. Što rezultira potpunim nerazumijevanjem poruke. Ni ovaj slučaj ne znači da se radi o jezičkim izrazima koji ne postoje u drugim jezicima. Nije tako jednostavno.

Ako vam netko u BiH kaže da je nešto “po zakonu” pomislit ćete nema se tu šta istraživati i analizirati.

Ali...

1

Od 2008. godine, popularna je krilatica u javnom životu i medijima u BiH, nastala iz intervjua u kojem političar, a istovremeno i privatni poduzetnik Nedžad Branković insistira da se ne sjeća kako je kupio stan, ali da je sve urađeno "po zakonu."

  • Podrazumijevanje jednog ili dva spola u svakom kontekstu

Koristiti isključivo jedan spol podrazumijevajući da će se svaka osoba koja komunicira ili konzumira sadržaj pronaći u tom navedenom spolu. U medijima na Balkanu je to je redovito muški spol, osim kada se radi o kuhinji i “tipično ženskim poslovima.”

2Imamo i varijacije gdje su sportašice srećom žene, ali su ženski šampioni.

Nije samo korištenje isključivo jednog spola izostanak inkluzivnog jezika.

Isključujemo ljude i onda kada podrazumijevamo da dijete ima mamu i tatu, što ne mora biti biti slučaj. Inkluzivno bi bilo reći roditelji, skrbnici, odrasli u obitelji...

  • Ovo je strašno dobro

Često se govori da je nešto "strašno dobro". Znači li to da je dobro ili loše? Ovo je kontradiktorno i zbunjujuće, posebno za osobe koje se identificiraju s neurodivergentnim spektrom, poput Aspergerove bolesti i autizma.

3
  • Brisanje ili etiketiranje

Nije dobro brisati određene skupine svojim jezikom, ili zbrajati sve ljude unutar određene skupine, npr. Muslimani, samohrane majke, Romi, invalidi, boračka populacija...

Pojedine skupine se često brišu iz medija, pojedine se etiketiraju ako je to dobro za prezentaciju vijesti.

Associated Press u svoje je vodič ove godine dodao 35 novih i izmijenjenih preporuka za korištenje inkluzivnog jezika.

Među njima i preporuka za pojmove marihuana, kanabis. Sada se ti pojmovi mogu koristiti naizmjenično, a u vodiču se nude i dodatna ažuriranja srodnih pojmova, uključujući: dekriminalizacija i delta (kao što je delta-8).

Samo nam je još inkluzivni jezik nedostajao

Medijski biznis pred sobom ima velike izazove svakoga dana. Borba za održiv opstanak, nove tehnologije, ponašanje publike koja očekuje da ste tamo gdje oni žele, borba za pažnju i klik.

Sad još u svakodnevno borbu trebamo dodati i korištenje inkluzivnog jezika koji se čini kao potpuno nepotrebna (možda i pomodna) komplikacija?!

Njemački novinar i migrant Jaafar Abdul Karim, voditelj show-a Jaafar Talk koji se prikazuje na Deutsche Welle Arabia kazao je: “Raznolikiji i otvoreniji medij počinje s uredničkim osobljem.” Naglasio je da je to način dobivanja boljih priča.

Prioritet je staviti se u kožu svoje publike. “Dajte priliku ljudima s kojima se ne možete identificirati, ali vaša publika može. Razmislite o tome što vaša publika želi i pokušajte biti otvoreniji”, objasnio je.

Frances Likis, bivša glavna urednica časopisa Journal of Midwifery and Women's Health, u svom je eseju napisala da "inkluzivni jezik mora ići dalje od... izbjegavanja isključivanja", i umjesto toga "biti pun poštovanja, točan, nepristran i dosljedan preferencijama pojedinaca i zajednice... o kojima se raspravlja."

Riječi zaista jesu važne. Vašoj publici jesu. 

Ocijenite kvalitet članka