Novinarstvom se možete baviti na mnogo načina, usvojiti mnoge stilove, fokusirati se na mnoge teme ili raditi sa različitim medijima. Da bi novinarski rezultat bio prepoznatljiv, on uključuje timski rad koji vodi velika skupina stručnjaka/inja u različitim oblastima.
Medijske redakcije nisu potpune bez svog tima. Finalni proizvod ovisi od cjelokupnog tima zaduženog za realizaciju i svaki član mora sarađivati i zajedno raditi na postizanju finalnog cilja. Od jutarnjih sastanaka do kraja posljednjeg dijela emisije, priloga, članka. Producenti/ce, multimedija, reporteri/ke, voditelji/ice, urednici/e, tehničari/ke, marketing sekcija, svi oni zajedno čine jedan medij. Naravno, neki segmenti se razlikuju od medija do medija, pa vam zasigurno studijska ekipa neće biti potrebna u štampanom mediju, ali hoće štamparija i tim koji je zadužen za dizajn i štampu.
Da biste razvili uspješan interdisciplinarni tim, bit će potrebno obratiti pažnju na dosta koraka, usvojiti različite vještine i biti spreman otvoriti svoje vidike. U nekom trenutku ćete se morati i odreći određenih navika i naučenih pravila rada.
Ali zbog onog šta vam na kraju ovakav pristup može donijeti vjerovatno vrijedi krenuti ovim putem.
Savjeti, iskustva i alati za interdisciplinarnu redakciju
Niemanlab navodi slijedeće ideje, iskustva i alate koji vam mogu malo olakšati ukoliko osnivate interdisciplinarni tim u redakciji:
- Definirajte svoju misiju
"Ljudi u interdisciplinarnom timu moraju se uklopiti kao komadi slagalice", kaže Cameron Hickey, bivši voditelj tima Laboratorija za informacijske poremećaje.
Kako on navodi, misija ovisnosti u ovakvom timu izgleda ovako:
MISIJA → ULOGE → LJUDI → RAD
Misija mora biti jasno definisana i sa jasnim ulogama za svakog, kako se ne bi desilo da više ljudi radi iste stvari.
Važno je isto tako imati u vidu da će se misija s vremenom promijeniti, pa će se i tim mijenjati.
- Organski povećajte svoj tim
Pametno je organski razvijati interdisciplinarni tim tokom vremena umjesto da ga pokrećete s 0 na 100 odjednom. Ponekad nemate izbora , ali ako možete, lobirajte za više vremena. "Ako morate izgraditi tim odjednom, imat ćete veliki promet", kaže Hickey. “Malo je vjerojatno da će tim uspjeti jer misija i tim moraju rasti zajedno.”
- Uklopite model u svoju redakciju
Esencijalno je da imate model svoje redakcije. Određuje kako je vaš tim ugrađen u organizaciju vijesti, kako ljudi rade zajedno, ko postavlja dnevni red i kome članovi tima izvještavaju. Redakcije usvajaju različite modele, od centralizovanih, umetnutih i kombinovanih.
- Usavršite digitalnu strategiju i način razmišljanja
Za Arona Pilhofera, profesora inovacija u novinarstvu, ključ za stvaranje interdisciplinarnog tima je „Digital mora biti jezgro medija. To je više digitalna strategija i način razmišljanja koji rezultira ispravnim odlukama i strukturama nego same strukture." On je tokom godina rada razvio svojevrsni barometar koji pokazuje koliko je okruženje u mediju prijateljsko za interdisciplinarne timove koji potiču inovacije: „Koliko je medij daleko u pomicanju vrijednosti s tradicionalnog na digitalni proizvod? Je li digitalni proizvod cijenjen barem koliko i nedigitalni proizvod?”
- Rad na zajedničkom jeziku
Ključno je imati sposobnost razumijevanja vještina drugih ljudi i prevođenja vlastitog jezika na njihov. Razumijevanje a ne razilaženje. Za Anu Serrano, glavniu digitalnu direktoricu Kanadskog filmskog centra i generalnu direktoricu ideaBOOST-a, dijeljenje mišljenja znači ne samo govoriti o svojim vještinama, radnim tokovima i svom profesionalnom porijeklu, već i razumjeti kako ljudi obrađuju informacije.
- Upravljajte svojim skupovima vještina
Potrudite se da postoje preklapajući skupovi vještina među različitim zanatima. Timovi propadaju kada se različiti zadaci ne preklapaju. Od prve ideje do konačne izrade teksta, istražni rad, analiza podataka, pripovijedanje i grafika trebaju ići ruku pod ruku. Programeri/ke i istraživači/ce zajedno trebaju raditi na glavnim pitanjima koja vas dovode do prikupljanja podataka. Nakon analize podataka svi trebaju raditi na verzijama teksta i paralelno na grafikama.
- Uživo u beta modu
Ovo je korisno za sve dijelove interdisciplinarnog timskog rada: planove projekta, hipotezu istraživanja, tok rada, strukturu tima, pa čak i misiju tima.
Isprobajte ideje tako što ćete ih podijeliti na male dijelove rada, poduzeti prve korake, procijeniti rezultat i kao tim odlučite nastavljate li dalje ili odbacujete tu ideju. Ključ je u reagovanju na promjenu.
- Razvijte vlastite alate
Svaki tim je poseban na svoj način, a najbolje je razviti vlastite tokove rada i alate. Kroz iskustvo, kako navode Nieman Reports, postoje prakse koje su korisne, poput dnevnih sastanaka ne dužih od 10 minuta, ili sedmičnih ne dužih od jednog sata. Dalje, svaki projekat treba imati svoj manifesto, kao i listu utjecaja, dokument za željene i ostvarene ciljeve za svaki projekt. Za timsku komunikaciju, Slack je najbolji način da spriječite da se svi utapaju u mailovima. Ako prikupljate i dijelite informacije, neki timovi također koriste alate kao što je Microsoftov OneNote, jer omogućuje složenije indeksiranje.
- Uključite se u razvoj poslova za štrebere u vijestima
Integriranje ljudi različitog porijekla ne završava tako da im se da mjesto za stolom. Ako ste strastveni u svom poslu, vrlo vjerojatno želite imati perspektivu o tome što učiniti sljedeće. No, uloge višeg urednika/ca ili vodećih u većini naslijeđenih tvrtki rezervisane su za osobe sa tradicionalnim novinarskim iskustvom.
Ono što može pomoći, jeste zasigurno držati ljude različitog porijekla u krugu i pitati ih što im je potrebno da napreduju u redakciji. Uključite ih u razvoj obuke za sljedeću generaciju novinara/ki. I integraciju ljudi u ljudskim potencijalima koji shvaćaju raznolikost pozadine kao nužnu u redakcijama.
- Mnogo eksperimentišite i učite iz svojih neuspjeha
Interdisciplinarnim timovima je potreban prostor za eksperimentisanje i menadžment koji im je ozbiljan u namjeri da im da prostora za neuspjeh. Naravno, morate učiti iz svojih neuspjeha.
Ova vrsta timskog rada nije uvijek laka. Različita istraživanja sugerišu da je to zbog kulturoloških razlika između profesionalnih skupina. Najznačajnije razlike uključuju odnos prema vremenu, te odnos prema greškama i različitu upotrebu jezika. Te su kulturološke razlike pojačane izolacijom profesionalnih skupina u medijskim kućama. Iako je veoma zahtjevan pristup, dugoročno može donijeti mnogo svakom mediju, pa s tim u vezi vrijedi obratiti pažnju na njega i vidjeti koje su to mogućnosti da se implementira u vaše redakcije.
