Klimatske promjene sa kojima se svake godine sve više i više suočavamo otvaraju veoma važan prostor za medijsko izvještavanje. Ekološke i ekonomske implikacije planeta koji se zagrijava su dalekosežne, žargon je zbunjujući, a lokalne utjecaje klimatskih promjena na vremenske obrasce često je teško provjeriti brzinom koju zahtijeva vijest.
U narednim decenijama klimatske promjene će uveliko utjecati na cjelokupan život svih na planeti Zemlji i izvještavanje o okolišu širom svijeta treba da doprinese razumijevanju ovih promjena i otvaranju pitanja šta i kako svaki pojedinac može da uradi.
Kako se navodi u naučnom članku Klimatsko novinarstvo u medijskom ekosistemu koji se mijenja: Procjena proizvodnje vijesti vezanih za klimatske promjene širom svijeta „klimatsko novinarstvo okuplja, ocjenjuje, odabire i predstavlja informacije o klimatskim promjenama, njezinim karakteristikama, uzrocima i utjecajima, kao i načinima ublažavanja, te ih distribuira putem tehničkih medija široj i specijalnoj publici“.
Mediji ostaju važni u procesu informisanja pojedinaca/ki i društva radi boljeg razumijevanja klimatskih promjena i utjecaja koje klimatske promjene imaju na njih.
Dakle, klimatsko novinarstvo, kao zasebna sfera novinarstva biva u funkciji predstavljanja klimatskih promjena u medijima, te kroz sve aktuelnije promjene postaje sve važnija sfera novinarstva.
Klimatsko novinarstvo je segment novinarstva koji se bavi klimatskim promjenama, posebno sa svojim karakteristikama, uzrocima i utjecajima u različitim društvenim poljima, kao i načinima ublažavanja ili prilagođavanja na njih. Ovo razumijevanje nije povezano s određenim novinarskim ritmom ili stolom - kao što je ekološki ili naučni odjel - već s aktualnim fokusom. Uključuje zaustavljanja raznolika poput izvještavanja o nauci o klimatskim promjenama, njenim ekonomskim troškovima i utjecaju na uvjete za zimski sport. Takva izvješća mogu se naći u naučnim, poslovnim, energetskim ili sportskim odjeljcima medija. Dakle, klimatsko novinarstvo "presijeca taktove". – navodi se u članku.
Izvještavanje o klimatskim promjenama definitivno nije nova tema i proseže se unazad decenijama. S tim u vezi, različiti alati koji se odnose na pomoć prilikom izvještavanja i prikupljanja informacija o klimatskim promjenama već su razvijeni.
U junu 2016. godine, iSeeChange je pokrenuo svoju aplikaciju u partnerstvu s NASA-om. Aplikacija omogućava korisnicima/ama da prijave svoja zapažanja, uključujući slike, metapodatke s mobilnog telefona i povezane podatke o CO2 preuzete iz svemira. Kao dio partnerstva, opažanja iSeeChange dodaju element terenskog prikupljanja podataka NASA-inoj misiji praćenja CO2 (OCO-2). „NASA-ini sateliti pružaju vitalnu uslugu jer rutinski procjenjuju stanje i zdravlje Zemljinih sistema iz udaljenih dijelova svemira, ali je važno za„ istinu na tlu “ono što otkrivamo iz svemira uspoređujući ta mjerenja s opažanjima sa Zemljine površine ”, rekla je Amy Kaminksi, viša savjetnica za politiku u Uredu glavnog znanstvenika u NASA-inom sjedištu. "Građani/ke koji bilježe razvoj svojih zajednica mogu pomoći u tom procesu."
Uključivanje svih sfera novinarstva
U ovoj veoma važnoj temi za čovječanstvo, bit će potrebno iskoristiti sve sfere novinarstva, od građanskog i mobilnog novinarstva, pa sve do važnosti razvijanja aplikacija koje mogu doprinijeti, kako razumijevanju, tako i kreiranju vijesti koje će imati veliki utjecaj na društvo.
„Na klimatsko novinarstvo, kao i na bilo koje drugo novinarstvo, utječu njegovi organizacijski konteksti i strukture. Dostupni izvori, u smislu vremena, finansija i osoblja i organizacija redakcija, uključujući njihove specifične radne rutine i procedure, imaju značajan utjecaj na (klimatsko) novinarstvo, rad njegovih protagonista i njegove ishode.“ – stoji dalje u naučnom članku.
Fokus izvještavanja o klimatskim promjenama se polako mijenja sa aktueliziranjem ove teme, pa novinari/ke polako prelaze iz te uloge „čuvara vrata“ i situacionog izvještavanja u važnu primarnu ulogu za odabir tema, informacija i glasova koji će se širiti.
„Mnogi klimatski novinari/ke preuzeli su uloge kustosa, pri čemu pronalaze relevantan sadržaj, restrukturiraju ga i predstavljaju ga s dodatnom ocjenom i orijentacijom određenoj publici (Fahy i Nisbet, 2011). Postali su „tragači za putevima“ i „izviđači“ (Brüggemann, 2017.) toka vijesti ili „kartografi“ ističući zanimljive vijesti (Santamaria, citirano u Trenchu, 2009.), označavajući značajno odstupanje od tradicionalnih funkcija čuvara vrata koje su uključivale pružanje sadržaja odozgo prema dolje javnosti.“
Novinari/ke prije svega trebaju da krenu od lokalnih problema povezanim sa ekološkim promjenama, izazovima s kojim se suočava stanovništvo, poput zagađenja rijeka, izgradnje MHE, sječe šume i sličnih aktivnosti koje ostavljaju ozbiljne posljedice na naš okoliš i kvalitetan život društva.
