Jesu li mediji krivi za stres koji naslovi uzrokuju kod publike

06.05.2022. / 08:06
Autor/ica
Share
da
da

Nestašica toalet papira!

Svijet je u lockdownu, broj zaraženih koronavirusom raste, raste i broj mrtvih, a najveću paniku izazivaju naslovi da će nestati toalet papira.

Nema histerije jer nedostaje medicinskog osoblja, lijekova, kisika i respiratora.

Nema toalet papira! To je strah.

Ovo je pokazatelj kolika je moć i utjecaj naslova u medijima i što sam naslov može uzrokovati.

Što je stresni poremećaj uzrokovan naslovima?

Gledanje ili čitanje vijesti može biti jako stresno. Osim šoka ili tuge koju možete osjetiti nakon čitanja naslova udarnih vijesti, to može imati dugotrajniji, štetan učinak na mentalno zdravlje koji struka odnedavno definira kao "stresni poremećaj uzrokovan naslovima" (headline stress disorder).

Iako je dijagnoza još uvijek neslužbena, pojam "stresni poremećaj uzrokovan naslovima" skovao je psiholog dr. Steven Stosny u članku iz 2016. koji je, nakon predsjedničkih izbora (na kojima je pobijedio Donald Trump), napisao za Washington Post,.

"Za mnoge ljude, stalna upozorenja iz naslova vijesti, blogova, društvenih medija i alternativnih činjenica izgledaju poput eksplozije projektila u opsadi bez kraja", objasnio je Stosny naglašavajući da aktualne vijesti mogu ostaviti osjećaj tuge i bespomoćnosti na mnogo načina.

Tjeskoba vezana uz ciklus vijesti nije nova pojava, ona vjerojatno postoji stoljećima, ali je 2016. postala posebno očita zbog velikog broja globalnih događaja koji su polarizirali zajednice.

Kad su se ljudi masovnije počeli žaliti zbog napetosti i tjeskobe koji su proizašli iz bombardiranja naslovima vijesti, neki su terapeuti to opisali kao poseban (novi) fenomen.

Kako mediji naslovima uzrokuju stres kod publike

Mediji imaju svoju demokratsku ulogu u društvu, ali su prije svega samo biznisi koji zarađuju prodajući pažnju svoje publike. Na što ta ista publika obraća pažnju? Uglavnom na negativne vijesti. Ne zato što u medijima nema pozitivnih priča, nego zato što ljudski mozak prije reagira na negativne informacije nego na pozitivne.

Kako mediji naslovima dodatno doprinose stresu kod publike?

Senzacionalizmom

Senzacionalizam je vrsta izvještavanja o događajima i temama koje se kreiraju s ciljem da se uzbudi što veći broj čitatelja/ica i gledatelja/ica. Jednostavno rečeno tamo gdje nema “cirkusa” mi ćemo ga napraviti, a gdje ima dodatno ćemo pojačati dojam dramatičnosti.

Ovakav pristup izvještavanju medijima donosi kratkoročne rezultate brojem posjeta portalu, brojem klikova ili dijeljem sadržaja na mrežama. Za publiku je štetan jer uglavnom stereotipima pojačava dojam o nekim temama i ljudima.

Clickbait naslovima

Clickbait naslovi su u medijima šutke prihvaćeni iako svi znamo da nisu dobar alat.

Glavni autor modula „Clickbait i metrike“ na portalu ONAethics, Steve Buttry sa Sveučilišta Louisiana State je rekao „ako metrički podaci usmjeravaju medije da proizvode više senzacionalističkog, a manje objektivnog novinarstva, da je žalosno, ali nije nužno neetično.“ Etička pitanja mogla bi se pojaviti ako naslov zavarava samo da bi privukao promet.

Međutim, ako govorimo o stresu koji samo čitanje naslova izaziva kod publike, svaka neizvjesnost u naslovu i nagovještaj da je iza možda loša vijest, čini medij odgovornim.

Pretjerivanjem u izvještavanju

Izvještavanje s lica mjesta, pokušaj ostvarivanja bliže povezanosti s publikom i prenošenje autentičnih priča često u medijima postane “baljezganje” da bi se popunio medijski prostor.

Razgovori s nerelevantnim ljudima, pitanje prolaznika i očevidaca da kvalificiraju događaj o kojem nemaju dovoljno informacija i znanja, stvaranjem “priča o glavnoj priči”, a sve to da bi se pretekla konkurencija i publici donijelo nešto što drugi nemaju.

To što publika ne treba takvu vrstu i kvalitetu informacije nije važno jer ako publika reagira bit će i mjesta na serveru za takve sadržaje.

Kako izbjeći i stres i poremećaj uzrokovan naslovima

Najlakše bi bilo reći da se šteta učinjena stresom od medijskih naslova može izbjeći biranjem isključivo kvalitetnih medija koji odgovorno i etično pristupaju informiranju javnosti. Problem je što čovjek dnevno, u prosjeku konzumira oko 5400 informacija, željenih i neželjenih. S druge strane mediji stvaraju informacije koje nisu s namjerom štetne. Dogodi se zbog brzine da imamo lažne vijesti u svim medijima ili prezentacija tih informacija pravi štetu publici.

Mediji igraju važnu ulogu u širenju vijesti o javnozdravstvenim, klimatskim, ekonomskim, političkim krizama koje imaju i izravan i neizravan utjecaj na publiku.

Stručnjaci preporučuju da, kada dođe do katastrofe to je vrijeme kada bismo se trebali malo ugasiti, odnosno odmaknuti od ekrana. "Zapamtite da je potrebno neko vrijeme da se sve činjenice razjasne i da je najbolje pričekati neko vrijeme da provjerite vijesti", kaže dr. Scrivani. “Čitanje ili gledanje izvješća o poluistinama i nagađanjima samo će povećati razinu tjeskobe i stresa.”

Ovo bi mogla biti preporuka i za medije.

Test, koji smo nedavno mogli vidjeti, a koji mnogi mediji u regiji nisu položili je vijest o smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića koja je objavljena na lažnom Twitter nalogu ministrice vanjskih poslova BiH, Bisere Turković. Vijest je, kao i Twitter nalog, bila lažna.

Neprovjerene informacije su objavljene zbog želje da se objavi vijest za koju može postojati interes u cijelom svijetu. Da se pričekala službena informacija nadležnih institucija stres i širenje lažne vijesti bi se izbjeglo. Ali onda imamo “problem” što smo informaciju dobili (kao medij i kao publika medija) zajedno sa čitavim svijetom. A mi želimo biti ispred drugih, znati sve i odmah.

Ocijenite kvalitet članka