Reuters Institute je uradio istraživanje na 12 različitih medijskih tržišta u cijelom svijetu, kako bi dobili jasniju sliku o rodnoj strukturi urednika/ca. Uključili su 240 glavnih medija u ovih 12 država. Države u kojima je rađeno istraživanje u toku februara 2022. godine su Kenija, Južna Afrika, Hong Kong, Japan, Južna Koreja, Finska, Njemačka, Španjolska, UK, Meksiko, SAD i Brazil.
Kako bi dobili pregled globalnih razlika i sličnosti, uključen je širok izbor tržišta sa više kontinenata, a u istraživanju je učestvovalo i većina medija koji su bili dio istog istraživanja i prethodne dvije godine.
Njih 217, koji su pokriveni kroz sve tri godine, su pokazali da je došlo do određenih promjena na najvišim uredničkim pozicijama. Na nekoliko tržišta malo je novih vrhunskih urednika/ca među obuhvaćenim medijima i ove i prošle godine, dok je na nekoliko drugih tržišta zabilježen veći broj, posebno u Meksiku i Južnoj Koreji. U 217 brendova obuhvaćenih i 2022. i 2021. godine, 23% je glavnih urednica, što je pad u odnosu na 24% prošle godine.
U zadnjoj godini je imenovano u ovim medijima 51 novi urednik/ca, od čega su žene samo 23%. Samo u nekim državama je procenat veći od 50% (Španija, UK, SAD).
Kako navode iz Reuters Instituta, „uprkos sve većoj usredotočenosti industrije na nedostatak raznolikosti u medijima, ne nalazimo jasan opći trend prema većoj ravnopravnosti spolova na najvišim uredničkim pozicijama tokom prošle godine“.
Kao što se može vidjeti iz grafikona iznad, uredničke pozicije na kojima su žene i dalje variraju na svim pokrivenim tržištima. U Brazilu je samo 7% urednica, što još je manje u odnosu na 12% prošle godine. U SAD-u je ta brojka 50%, tri procenta više u odnosu na prethodnu godinu. Na 11 od 12 tržišta, većina urednika su muškarci.
Kada se uporede podaci odnosa između udjela žena koje rade u novinarstvu u postotka žena na najvišim uredničkim pozicijama, nalazi se blaga pozitivna korelacija. Kao što možete vidjeti u grafikonu ispod, znatno je više žena koje rade kao novinarke, nego što je žena na uredničkim pozicijama na svim pokrivenim tržištima, osim u SAD-u.
Zaključak koji se može izvući iz ovog istraživanja je da nema nekog značajnog napretka po pitanju rodne ravnopravnosti u medijskim redakcijama, naročito na vodećim funkcijama.
Ovo su poražavajući podaci koji se vjerovatno mogu preslikati i na medijsko tržište na Zapadnom Balkanu. Kroz zakone većine ovih država neravnopravna zastupljenost muškaraca i žena na vodećim pozicijama je zabranjena i tretira se kao diskriminirajuća, što je još jedan razlog više zašto bi se trebalo ići ka tome da se postigne ravnopravnost učešća i žena na pozicijama odlučivanja.
Upravo kako bismo pokazali pozitivne primjere žena na vodećim pozicijama na Zapadnom Balkanu, tokom mjeseca marta smo u saradnji sa ilustratoricom Lejlom Ahmedspahić odlučili predstaviti šest nevjerovatnih medijskih radnica, koje zasigurno doprinose tome da se ispravi neravnopravnost koja postoji u praksi.
