Ilustracije vijesti su oduvijek bile važne kako u štampi tako u videu, a danas u svim tim formama predstavljenim na mreži. Kako je još Sharkey napisala davne 1993. godine „vjeruje se da slike koje se koriste u vijestima stumulišu emocije javnosti i bolje vode ka protestu od bilo kojeg drugog načina izražavanja.“ U online eri postali smo još više svjesni ove činjenice. Novinari/ke koriste sve forme ilustracija uključujući crteže, fotografije ili grafički dizajn. Prema Open School of Journalism ilustracije u novinarstvu su postale popularne u kasnim 1800-im i uključivale su različite forme koje su se s vremenom razvijale i zadržale do danas. Međutim ono što je uvijek bio jednim dijelom problem u ilustracijama je neizbježno prisustvo pristrasnosti, bilo da se radi o fotografijama sa mjesta događanja ili ilustracijama. To je dovodilo i danas dovodi do situacija u kojima se publika nekog medija osjeća isključenom i nepretstavljenom, a samim tim se ne osjećaju ni dijelom zajednice. Dok se novinarstvo uspjelo osloboditi nekih elemenata pristrasnosti i stereotipizacije, važno je obratiti pažnju da do ovakvih situacija ne dolazimo danas. Jedna pogrešna vizualizacija može dovesti do narušavanja ugleda i gubitka teško stečenog povjerenja publike, a samim tim i zajednice koju je još teže izgraditi. Ono što je napisala Irena Omazić u generalnom kontekstu „novinar/ka ne mora biti neutralan/na, ali nepristran/a mora biti” odnosi se i na vizualne forme koje prate tekst. Međutim činjenica je da svi ljudi imaju urođenu pristrasnost prema različitim stvarima, a jedna od njih je prikazivanje različitih predmeta ili događaja. Dok smo već govorili o principima univerzalnog dizajna koji može umanjiti pristrasnost važno je govoriti i o inkluzivnosti.
Kako postići inkluzivan dizajn
Tokom webinara „Make Design More Inclusive: Defeat Unconscious Bias in Visuals“ za Poynter Institute, Tan Ly, viši UX/UI dizajner predstavio je neke ideje kako novinari/ke mogu poboljšati inkluzivnost i prevazići nesvjesnu pristrasnost u vizualama.
Prije svega je važno prepoznati različite izvore iz kojih pristrasnost može doći, te koji parametri imaju ulogu u predstavljanju raznolikosti. To su prije svega:
- Veličina i oblik
- Rod i spolnost
- Rasa i etnicitet
- Prihodi i društvene klase
- Obrazovanje i obuka
- Jezici i komunikacija
- Kultura i običaji
- Prehrambene navike (uključujući košer, halal, veganstvo i td.)
- Invaliditet i sposobnosti
- Godine
Kao dobru tehniku za početak Ly predlaže metodu 3P koju je razvila Unstereotype Alliance:
- Prisustvo se odnosi na postavljanje pitanja ko je predstavljen u priči, proizvodu ili nekom drugom objektu komunikacije te osigurati da su raznoliki korisnici/ce uključeni i da odražvaju svijet u kojem živimo.
- Perspektiva se odnosi na uokviravanje priče, proizvoda ili komunikacije. Iz čije perspektive je priča ispričana i da li prikazuje rasu i rod iz svih perspektiva.
- Ličnost se odnosi na dubinu istaknute osobe. Cilj je da se svaka osoba prikaže višedimenzionalno sa vlastitim dubinama i osobinama bez površnosti i prevelikog stereotipiziranja.
Ova metoda je posebno dobra kako bi se izbjegli štetni stereotipi i povećan pritisak na pripadnike/ce manjina, LGBTQ+ i djece.
Drugi način kako izbjeći pristrastnost u dizajnu i vizuelnim elementima priče je da prikažemo društvo u cjelosti umjesto da prikazujemo prozor u svijet čiji nismo dio. Ovo oslikavanje društva ima nekoliko obilježja. Prije svega treba prikazivati istinske podatke o raznolikosti kroz publikacije i proizvode. Nadalje, treba odražavati područje koje pokrivate ili publiku kojoj se obraćate. Također treba koristiti podatke koji uključuju sve tipove stanoviništva.
Angažovanje različitih dizajnera/ki, fotografa/kinja, ilustratora/ki i izgradnja ovakve široke mreže saradnika/ca također doprinosi većoj inkluzivnosti.
Dok je nekada teško doći do predstavnika/ca određene zajednice Ly predlaže da se pronađu kreativna rješenja za takve izazove, ali da se ne odustaje od prikazivanja ljudi u ilustracijama te kaže da je po njegovom mišljenju „ključni sastojak za povezivanje nešto ljudsko i lice to uvijek postiže.“
Zašto je važno izbjeći pristrasnost
Dok se svako društvo na različite načine bori sa ovim pitanjem postoji univerzalna potreba za većom uključenošću svih elemenata zajednice i njihovim boljim predstavljanjem u svim sferama društva, a naročito u medijima. Zato je jako važno shvatiti kako vizualne ilustracije utiču na percepciju inkluzivnosti nekog medija.
Još je važnije prepoznati da je inkluzivnost i predstavljanje različitosti posljedični korak prema sistemskoj promjeni u društvu. Inkluzija i različitost koja se predstavlja u medijima bi trebala inspirisati inkluziju u društvu. Ako želite više različite publike ona će to i primijetiti ukoliko ih uključite u vaše ilustracije i priče. Na kraju, budite iskreni u namjeri da uključite predstavnike različitih zajednica i u svoje redakcije.
