Kako izgleda digitalna pristupačnost u praksi

09.02.2024. / 07:20
Autor/ica
Share
kako izgleda digitalna pristupačnost
kako izgleda digitalna pristupačnost

Digitalna pristupačnost weba daleko zaostaje za onim što ljudima stvarno treba.

Godišnja anketa o milijun najpopularnijih web stranica koju je proveo WebAIM dala je porazne rezultate.

  • Prosječna stranica u 2023. godini ima 50 grešaka u pristupačnosti.
  • Početne stranice postale su složenije, s 10% više elemenata nego prije, ali je pristupačnost porasla samo za 1,6% iz godine u godinu.
  • Gotovo 100% stranica još uvijek ima barem jednu pogrešku pristupačnosti.

Dok je stopa stranica bez uočljivih grešaka bila vrlo niska, 20,7% stranica imalo oko 5 otkrivenih grešaka, a 30,8% oko 10. Većina grešaka spada u samo nekoliko kategorija.

Najčešće pogreške iste zadnjih 5 godina

96,1% svih otkrivenih pogrešaka spada u ove četiri kategorije. Ove najčešće pogreške su iste zadnjih 5 godina. Rješavanje samo ovih nekoliko vrsta problema značajno bi poboljšalo digitalnu pristupačnost na webu.

Tekst niskog kontrasta

Tekst niskog kontrasta (stručno rečeno ispod WCAG 2 AA pragova) pronađen je na 83,6% početnih stranica. To je najčešći problem pristupačnosti. U prosjeku je svaka početna stranica imala 30,4 različite instance teksta niskog kontrasta.

Slike i ALT tekst

U uzorku je bilo više od 43 milijuna slika ili u prosjeku 43,4 slike po početnoj stranici weba. Broj slika porastao je za iznenađujućih 9,1% tijekom prošle godine, početne stranice postaju sve više grafičke, a manje tekstualne. 22,1% svih slika na početnoj stranici (u prosjeku 9,6 po stranici) nema opis ni alternativni tekst. Više od polovice slika kojima nemaju alt tekst imale su u sebi poveznicu (link), a ni linkovi nisu bili opisni.

10,9% slika s alternativnim tekstom imalo je loš ili ponavljajući alternativni tekst, kao što je "slika", "grafika", "prazno", naziv datoteke.

Ovi podaci pokazuju da je više od jedne trećine slika na početnim stranicama weba nema opis uopće, ili je taj opis loš i ponavlja se sa susjednih slika.

Naslovi

Otkriveno je preko 24,7 milijuna naslova (preko 24 u prosjeku po početnoj stranici).

Broj naslova na analiziranim početnim stranicama povećao se 6,8% s 23,2 milijuna u 2022. Prisutnost svih razina naslova također se povećala (H1 H2... naslova).

Primarni mehanizam koji pomaže korisnicima čitača zaslona da se kreću kroz sadržaj su naslovi.

Zato je njihova ispravna implementacija važna (podjednako je važna za SEO optimizaciju). 20,1% početnih stranica imalo je više od jednog h1 naslova, što je povećanje u odnosu na 19,6% u 2022. Ako bismo laički ovo objašnjavali, to je kao da jedan proizvod ima dva imena, dakle jedan proizvod se zove čokolada i čips.

Bilo je 1.146.080 slučajeva preskočenih razina naslova (npr. skakanje s <h2> na <h4. Ovo je i SEO greška jer morate imati h3 da biste mogli koristiti h4 u tekstu.

Ovaj tekst ima nekoliko razina H tagova:

  • H1 Kako izgleda digitalna pristupačnost u praksi (naslov čitavog teksta)
  • H2 Najčešće pogreške iste zadnjih 5 godina
  • H3 Tekst niskog kontrasta
  • H3 Slike i ALT tekst
  • H3 Naslovi
  • H3 Linkovi
  • H2 Kako digitalnu pristupačnost uvesti u praksu

Čak i ako ne razmišljate o digitalnoj pristupačnosti i SEO optimizaciji ove razine naslova olakšavaju da shvatite o čemu tekst govori.

Preskočene razine naslova prisutne su na 42,2% svih stranica, a 7,9% stranica uopće nije imalo naslove.

Linkovi

17,3% stranica imalo je dvosmislen tekst linkova kao što je "klikni ovdje", "više", "nastavi", itd. Ovakav opis ne govori korisniku kud se kreće. Bolji sidreni tekst (anchor tekst) ima veliki utjecaj na SEO i što je opis linka bolji, to je stranica digitalno pristupačnija i bolje SEO optimizirana, a radi se jedan posao.

Kako digitalnu pristupačnost uvesti u praksu

Gareth Ford Williams i Charlie Turrell osnovali su prvi tim za digitalnu pristupačnost na BBC-ju i stvorili Champions of Accessibility Network kako bi potaknuli ljude da razmišljaju i govore o preprekama pristupu informacijama i vijestima.

Njihov savjet za početak rada na digitalnoj pristupačnosti, posebno za medije s ograničenim resursima i tehničkom stručnošću je napraviti drukčije jednu stvar.

„Napravite nešto drugačije. Čak i ako to znači da svaki put kada objavite nešto vizualno, pitajte se 'Postoje li titlovi?' Poradite na tome. Onda, kad vam to pređe u naviku i postane vam druga priroda, pogledajte nešto drugo.“

U ovom se intervjuu spominje da je alternativni tekst jedna stvar na kojoj novinari/ke mogu raditi odmah sada.

Ford Williams je kazao da ALT tekst uvijek treba odražavati namjeru korištenja slike.

“Kad sam razgovarao s novinarima/kama, rekao bih: ‘Koja je bila namjera korištenja te slike?’ Oni krenu objašnjavati: ‘Pa, mislili smo da je to jako zanimljivo jer pokazuje odnos između ovoga i ovoga što se događa, a ona gleda tamo jer je to osjetila i to pokazuje tu energiju...’ Pričali su mi priču o slici, a ja bih ih obično zaustavio i samo rekao: ‘Zapišite to jer imate ALT tekst.’"

Alt tekst se spominje kao prve element na kojem se može raditi jer je jednostavno. Drugi razlog je velika količina fotografija koju mediji objavljuju. Ako optimiziramo veliku količinu sadržaja utjecaj na kompletnu web stranicu će biti jako pozitivan.

Wiliams i Turrell su preporučili alate koje oni koriste u radu, a dostupni su svima.

„Koristim alat za provjeru alternativnog teksta koji možete preuzeti na Chromeu. Koristim alat za provjeru kontrasta boja i alat za provjeru naslova. Uopće nisam osobito vješta u tehničkim stvarima. Ne morate biti programer da biste ih koristili.“ kazala je Charlie Turell.

Primjena ova 4 principa u svakodnevnom radu (naslovi, alt tagovi na slikama, linkovi i kontrast boje pozadine i fonta) može jako unaprijediti web stranicu i njenu pristupačnost.

Argument da odmah počnete primjenjivati ove prakse je što ne zahtijevaju nikakav dodatni angažman jer su dio rutine pisanja, kao što je slučaj u ovom tekstu.

Ocijenite kvalitet članka