Kako mediji mogu poboljšati izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju

18.11.2020. / 10:47
Share
Kako mediji mogu poboljšati izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju
Kako mediji mogu poboljšati izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju
Kako mediji mogu poboljšati izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju

Svake godine od 25. novembra do 10. decembra obilježava se „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“. Tim povodom mnoge organizacije i pojedinci/ke organizuju niz akcija i kampanja kako bi skrenule pažnju na problem rodno zasnovanog nasilja.

Prisutnost teme rodno zasnovanog nasilja u medijima jeste svakodnevnica. Na dnevnoj osnovi možemo da pročitamo različite vijesti vezane za ovu temu.

Način na koji mediji izvještavaju o rodno zasnovanom nasilju može uveliko doprinijeti percepciji tih slučajeva. Uloga medija u kontekstu izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju bi trebala biti jasna i trebala bi se oslanjati na osvještavanje javnosti o prisutnosti ovog problema i doprinos borbi protiv nasilja i rodnih stereotipa na kojima počiva ovo nasilje.

Kroz ovaj tekst želimo da skrenemo pažnju medijima kako mogu da poboljšaju svoje izvještavanje, te možda baš kroz ovogodišnje kampanje za 16 dana aktivizma odaberu drukčiji ugao izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju.

Medijska slika izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju

Tamara Zablocki, u tekstu Mediji o femicidu: Više „klikabilan“ spektakl, a manje kompleksan problem, navodi da „sudeći po izvještavanju o femicidu u prošloj godini, bh. mediji dio su problema, a ne rješenja, zbog onoga što pišu, ali i onoga što ne pišu“.

Nada Necić, autorica istraživanja o reprezentaciji nasilja nad ženama u srpskoj štampi, navodi da je tokom istraživanja došla do zaključka da se o problemu nasilja prema ženama ne izvještava dovoljno, a i kada se izvještava, onda to nije sa kritičkim i analitičkim osvrtom.

Ona u zaključku ovog istraživanja kaže da “imajući u vidu značaj medijskog uticaja za formiranje javnog stava, kao i uticaj koji ono može da ima na društvo, mediji bi mogli da pojačaju istraživačko i društveno odgovorno izveštavanje o nasilju u porodici i partnerskim vezama. Idealno izveštavanje bi bilo bez upotrebe stereotipa kao i stereotipnih objašnjenja za uzroke nasilja, bez senzacionalističkih naslova i tekstova.“

Mediji na Balkanu, ali i šire, što su pokazala različita istraživanja, ubistva žena i generalno rodno zasnovano nasilje često dovode u korelaciju sa stilom života, često spominjući kako je žena ili djevojka bila obučena, te kada govore o porodičnom ili partnerskom nasilju, onda se obavezno piše i o prisutnosti ljubavi. Ovakav fokus kroz izvještavanje obeshrabruje žene i djevojke, ali isto tako ne doprinosi društvu da poduzme bilo kakvu akciju u vezi sa sprečavanjem nasilja.

Ovakav pristup temama rodno zasnovanog nasilja je problematičan, pogotovo kada mediji imaju moć promijeniti percepciju društva o ključnim pitanjima, pa čak i mobilizirati na akciju.

Uloga uredništva

Slobodanka Dekić, u Priručniku za izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju, navodi da urednička politika ima veliki utjecaj na to kako se rodne uloge predstavljaju u medijskim sadržajima.

Uredništvo bi u tom kontekstu trebalo da:

  1. Izbjegava senzacionalističke naslove kada su ovi tekstovi u pitanju

  2. Podstiče novinare i novinarke da kontinuirano izvještavaju o ovom problemu

  3. Pozicionira sadržaje o nasilju nad ženama

  4. Sarađivanje sa nevladinim organizacijama i institucijama u prevenciji

  5. Podrška edukaciji i specijalizaciji novinara/ki za rad na temama nasilja nad ženama

U cilju što boljeg razumijevanja i važnosti izvještavanja o ovoj temi, uredništvo bi trebalo da igra ključnu ulogu i svoje novinare/ke podstiče da na ovakav način izvještavaju o rodno zasnovanom nasilju.

U kontekstu obrađivanja tema vezanih za nasilje nad ženama, mediji trebaju da obrate pažnju na činjenicu zbog čega izvještavaju o ovoj temi, te da istu ne koriste za povećanje čitanosti ili gledanosti svog medija. Izbjegavanje senzacionalističkih naslova je važan početak, a podsticanje novinara/ki da kontinuirano pišu o ovoj temi, ne samo kada se slučajevi nasilja dogode već i tokom cijele godine, treba da bude ključan. Pokrivanjem ove teme tokom cijele godine se otvara mogućnost da se sama tema ne stavlja uvijek u rubrike crne hronike.

Ohrabrujemo uredništvo ali i novinare/ke da rade na istraživačkim pričama o različitim aspektima ovog problema, da pokreću kampanje protiv nasilja nad ženama, da uključe i podstiču razgovore o pozitivnim pričama o ženama koje su uspjele da izađu iz kruga nasilja, ali isto tako da posvete prostor svog izvještavanja pričama o kaznama za počinioce nasilja. I za kraj, ali podjednako važno, izbjegavajte korištenje stereotipa u prezentaciji muškaraca i žena, jer one samo produbljuju ovaj problem.

Ocijenite kvalitet članka