Kako napisati vijest za web

Ljudi ne čitaju s weba.

Stručnjaci kažu da se s papira čita, a web se koristi.

Zbog ovog razloga, ali i zbog smanjenog raspona pažnje, zbog konkurencije na internetu, pisanje vijesti je specifičnije nego ikada prije.

Vijest treba biti istinita, pravovremena, provjerena, ali to više nije dovoljno.

Kako napisati vijest za web koja će se čitati

Pored toga što želite napisati dobru vijest koju će urednik minimalno dotjerivati, želite da vaša vijest završi na naslovnici portala i da se što više klika.

Za ovo vam trebaju novinarske vještine, ali i vještine pisanja za online medije.

Era kada su se tekstovi iz tiskanih izdanja samo kopirali i objavljivali na webu davno je završena.

Zato moramo znati pravila kreiranja sadržaja za online okruženje.

Preporuke za pisanje vijesti za web:

• Lead ili uvod trebao bi biti jedna rečenica, do 45 riječi, koja sadrži glavnu informaciju. Laički rečeno, ako pročitate samo ovu rečenicu da imate kompletnu informaciju.
• Paragrafi u vijestima ne smiju imati više od jedne ili dvije rečenice. Kratke paragrafe je lakše čitati, odnosno skenirati (to je ono što svi rade, “pregledaju” tekst)
• Rečenice trebaju biti kratke i kad god je moguće koristite formulu subjekt-glagol-objekt. Ovakve je konstrukcije lakše čitati.
• Uvijek izrežite nepotrebne riječi. Na primjer, "Vatrogasci su stigli do požara i uspjeli su ga ugasiti u roku od oko 30 minuta", može se skratiti do "Vatrogasci su plamen polili za 30 minuta."
• Vijest bi trebala biti razumljiva svima. Ne koristite komplicirane riječi ako možete koristiti jednostavne. Rana je rez, kontuzija je modrica, abrazija je struganje.
• Vijesti se uglavnom pišu u prošlom vremenu.
• Izbjegavajte upotrebu pridjeva. Ne treba pisati "užareni plamen" ili "brutalno ubojstvo". Ljudi uglavnom znaju da je vatra vruća i da je ubijanje uglavnom brutalno. Nema potrebe da se to naglašava.
• Ne upotrebljavajte frazetine. "Na sreću, u požaru nema ozlijeđenih" ili “On je, na žalost, preminuo.” Čitatelji/ice shvaćaju da je dobro što ljudi nisu ozlijeđeni. I naravno da nije preminuo “na svu sreću”.
• Kada u vijesti prvi put spominjete nekoga, upotrijebite puno ime i prezime. U svim sljedećim referencama koristite samo prezime. Dakle, bilo bi "ministar Niko Neznanović" kada ga prvi put spominjete, nakon toga samo Neznanović.
• Nemojte na kraju vijesti ponavljati ono što ste rekli u paragrafima iznad. To nije zaključak.

Primjer kako se piše vijest za web

Pisanje vijesti je najteži novinarski zadatak.

Razlog je možda u jasnoj, preciznoj i što je moguće kraćoj formi.

Kako onda naučiti pisati vijest?

Za početak je važno držati se osnovnih pravila struke.

Pravilo obrnute piramide

Obrnuta piramida važna je jer brzo donosi poruku čitateljima/icama.

S druge strane olakšava novinarima/kama napraviti vijest koja će se čitati i time podići brojke u analitici medija.

Prilikom pisanja vijesti ova struktura nam pomaže da dijelove informacije složimo logički i jasno da bi one bile što lakše za razumijevanje.

Početak vijesti sadrži ono što trebamo znati. Kraj teksta sadrži ono što je dobro znati iako to znanje ne utječe na kvalitet informacije koju imamo.

5W1H

Zlatno pravilo struke ili 5W1H odnosi se na pitanja:

1. Tko?
2. Što?
3. Gdje?
4. Kada?
5. Zašto?

+

6. Kako?

Odgovore na ova pitanja bez pretjeranih opisa trebamo napisati u lead-u ili glavi vijesti.

Na osnovu lead-a će ljudi odlučiti hoće li čitati dalje.

Postoji velika vjerojatnost da će ovo biti jedini dio teksta koji će ljudi pročitati. Zato je važno da dobiju cjelovitu informaciju.

Preciznost pisanja, jednostavne riječi i kratke rečenice mogu utjecati na to.

Primjer ovakvog pristupa imamo na shemi ispod.

Iz naslova i lead-a nam je jasno što se dogodilo.

Elementi vijesti

Vijest ne čine samo odgovori na pitanja što se dogodilo, tko je i gdje sudjelovao.

Multimedija

Važan dio vijesti je i multimedija bez koje danas nemate vijest. Vašno je da uz svaku fotografiju, graf ili shemu navedete izvor ili onoga tko polaže autorska prava na to.

Linkovi (poveznice)

Linkovi (poveznice) su jako važan dio vijesti jer njima upotpunjujemo informaciju, dajemo priči dodatne izvore. Prema istraživanjima link ili hyperlink je jedan od najvažnijih elemenata online novinarstva koji može donijeti značajnu prednost u odnosu na tradicionalne forme. Pod uvjetom da se koristi pravilno i inovativno. 

Sadržaj se linkuje da bi se povezale činjenice ili da dočaramo pozadinu priče, smještajući tako priču u jedan okvir ili kontekst. 

Kako znati može li neka informacija biti dobra vijest

Šest vrijednosti vijesti su:

1. Pravovremenost - trenutni događaji imaju veću vrijednost vijesti od onih koji su se nedavno dogodili.

2. Blizina - događaji koji se odvijaju u rodnom gradu ili zajednici čitateljima/icama su vrjedniji od onih koje se odvijaju daleko.

3. Istaknutost - poznate osobe su uglavom veća vijest od običnih građana.

4. Jedinstvenost / neobičnost - priča sa bizarnim preokretom ili neobičnim pojavama.

5. Učinak - pojave koje utječu na veliki broj ljudi su vrjednije.

6. Sukob – prepirke i svađe su interesantne, bilo da se radi o stvarnom nasilju ili ne.

Vrijednost vijesti određuje se ravnotežom ovih šest elemenata.

Nema formule koja bi odlučila koliko je neka pojava vrijedna da bi postala vijest.

Što više od ovih šest vrijednosti jedna priča ima, to je priča bolja za vijest.