Kako pandemija mijenja medije

13.07.2020. / 08:28
Share
Covid19 and Media
Covid19 and Media
Covid19 and Media

Da li smo uopšte mogli zamisliti da će nas u 2020. godini dočekati jedna ovakva svjetska kriza. Pandemija koja je zahvatila cijeli svijet utjecat će na tokove svih sfera života. Već je i više nego sigurno da će medijska industrija biti isto tako pogođena velikim izmjenama.
Reuters institut je izdao godišnji izvještaj o digitalnim vijestima u svijetu. Iako je istraživanje velikim dijelom obuhvatilo vrijeme prije pandemije, prije izdavanja izvještaja su urađene dodatne dopune, kako bi se ponudila cjelovita slika o tome kako je pandemija utjecala na medijsku industriju.
Kako izvještavaja Journalism.co.uk, nije iznenađujuće da je pandemija utjecala na način prezentiranja vijesti u svih 40 anketiranih zemalja. Tako je u Ujedinjenom Kraljevstvu potrošnja TV vijesti porasla između januara i aprila 2020. u svim dobnim skupinama, a najveći porast je bio ispod 35 godina. Web news portali također su primijetili značajno povećanje prometa. Istraživanje je takođe pokazalo da populacija između 18-24 godine u mnogo većem obimu nego ranije koristi društvene medije kao glavni izvor vijesti. U Velikoj Britaniji gotovo četvrtina (24%) mlađe publike dobija vijesti na Instagramu, dok gotovo petina (19%) odlazi na Snapchat.
Kako navodi Nic Newman, još je rano govoriti koliko je kriza Covid19 utjecala na sektor vijesti, ali porast prometa je stvaran, te da će  najveći utjecaj pandemije na medije biti ekonomski.
Rasmus Kleis Nielsen, direktor Reuters instituta, u uvodu objavljenog istraživanja navodi: „Kriza izazvana virusom korona ima dubok utjecaj ne samo na naše zdravlje i naše zajednice, ali i na sektor vijesti u medijima. Većina istraživanja predstavljena u ovogodišnjem izvještaju o digitalnim vijestima sakupljena je prije nego što je virus pogodio mnoge zemlje, ali rezultati rada koji obavljamo od početka pandemije pa do danas podcrtavaju dugoročne strukturalne promjene prema većem korištenju digitalnih i mobilnih platformi.“
Drastične mjere koje su uvedene u početku pandemije, poput restrikcije fizičkog kretanja ljudi i policijskog sata, ostavile su dugoročne posljedice na medije. Dok su neki izdavači zabilježili porast broja pretplatnika na medije, mnoge medijske kuće su izvijestile da je prethodni period doprinio padu prihoda od oglašavanja čak za 50 posto.
Novonastale situacije su natjerale medije da intenzivnije preispituju svoj poslovni model. Očekuje se da će generalno porasti broj čitatelja/ica u online sferi, ne samo za vrijeme restrikcija, već i  generalno u budućnosti.
S druge strane, iako ovakve vijesti znače da će mediji i dalje imati mogućnost povećanja prihoda, uz određene izmjene platformi medijskog djelovanja, zabrinutost oko nejednakosti informacija je postala realnost. Predviđanja u ovom istraživanju idu ka tome da će se povećati pretplate na medije, te da će oni koji budu imali pretplate nuditi provjerene i tačne informacije, dok će sa druge strane otvorene platforme biti preplavljene nekvalitetnim i lažnim vijestima.

Da li krize vraćaju novi sjaj tradicionalnim izvorima vijesti?

„Tokom posljednjih devet godina naši su podaci pokazali da web vijesti pretežu televiziju kao najčešće korišteni izvor vijesti u mnogim zemljama obuhvaćenim našim istraživanjem. U isto vrijeme, štampane novine nastavile su opadati. Kriza izazvana korona virus je značajno, iako gotovo sigurno privremeno, promijenila tu sliku. Televizijske vijesti zabilježile su porast u svih šest zemalja u kojima smo anketirali i u januaru i u aprilu 2020. godine.“ – navodi se u istraživanju.
U istraživanju uzimaju primjer Njemačke, gdje se jasno vidi  da je doseg za TV vijesti, koji je inače bio u padu, djelomično preokrenut za vrijeme perioda januar – april, jer su se mnoge osobe okrenule pouzdanim izvorima vijesti na televizijama, uključujući javne servise.

Proportion that used each as a source of news in the last week (2013-20) - Geramany

Sedmična potrošnja TV vijesti porasla je u prosjeku za pet posto u svih šest zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem. Ali sa druge strane, korištenje društvenih medija je takođe poraslo za pet posto. Međutim, postavlja se pitanje da li porast konzumiranja televizijskih vijesti dolazi samo zbog pandemije i preplavljenosti lažnim vijestima, ili je ovo trend koji se može očekivati i u narednim godinama.

Selected countries

Mediacenatar Sarajevo je uradio istraživanje Informiranje mladih u Bosni i Hercegovini u kontekstu pandemije Covid-19: Jaz između teorijskih znanja, praktičnih vještina i aktivnog angažmana, gdje navode da je mladim ljudima najvažniji izvor informacija internet.

Informiranje mladih u BiH u kontekstu pandemije. Izvor: Mediacentar.ba

Tokom pandemije u Srbiji televizijski programi prate se dva sata duže nego ranije, pokazalo je istraživanje Ipsos rađeno u aprilu. Istovremeno je za oko 30%  porastao procenat interneta kao izvora informacija. Pokazalo se da su se, za razliku od tradicionalnih medija, portali brže prilagodili kriznoj situaciji i preko društvenih mreža pojačali plasiranje svog sadržaja. “Upadljivo je da su istraživački mediji poput KRIK-a ili CINS-a počeli da objavljuju live blogove i dnevne izveštaje produbljujući teme koje su ostali mediji prenosili kao vesti, poput izjava lekara ili političara. Nezavisni mediji iskoristili su trenutak da povećaju broj svojih pratilaca na sajtovima ali, s obzirom da medijsko tržište  u Srbiji gotovo ne postoji, i dalje su u strahu od ekonomskih posledica korone, pod pritiskom vlasti i zavisni od donacija.” – navodi Antonela Riha, koja aktivno radi sa medijima u Srbiji kroz BMAP program podrške medijima.
U Crnoj Gori, iako nije rađeno nikakvo istraživanje, situacija nije pozitivna. Štampani mediji su u krizi, mnogi oglašivači su se povukli za vrijeme pandemije, a jedino online web portali rade u punom kapacitetu.
“Crna Gora je najmanje tržište u regionu. Mnogi veliki regionalni oglašivači povlače svoje budžete sa tržišta Crne Gore kako bi na nekim većim i relevantnijim tržištima povlačenje budžeta bilo manje. Tako da se dešava da, ako su negdje smanjenja budžeta po 40% do 60%, na tržištu Crne Gore ta smanjenja idu do 80%- 90%, ako ne i svih 100%” – piše Slobodna Evropa.
Makedonski medijski prostor je preplavljen lažnim vijestima o pandemiji, ali nažalost nije jedinstven primjer, budući da je slična medijska slika u cijeloj regiji. S druge strane, kao i Reutersovo istraživanje, dominirala je televizija, pa web portali kao izvori dobijanja informacija tokom padnemije u Makedoniji.

Podcast i audio u porastu

Krajem prošle godine sva predviđanja su i bez pandemije bila takva da će podcast emisije biti u porastu, a to je pokazalo i ovo istraživanje.
„U posljednjih nekoliko godina podcast emisije su postale još jedan važan značajan kanal za dobijanje provjerenih informacija. New York Timesov podcast „The Daily“ privlači 2 miliona slušalaca dnevno i glavni strateški cilj je privući nove pretplatnike/ce i izgraditi naviku s postojećim pretplatnicima/ama.“ – piše u istraživanju.
Mediji poput The Guardian (Velika Britanija), Aftenposten (Norveška) i Les Echos (Francuska) su među izdavačima koji su u pokrenuli uspješne dnevne podcast vijesti u posljednje dvije godina.
Ono što je interesantno a što je pokazalo ovo istraživanje jeste da je tokom restrikcije fizičkog kretanja za vrijeme pandemije opala slušanost podcast emisija za čak 20%. Ovaj pad govori upravo o navici kad i kako se slušaju podcast emsije – van kuće, u automobilu. Postoje naravno specijalizirane podcast emisije koje su nastale za vrijeme pandemije, koje su imale veliku slušanost, poput Das coronavirus-update, njemačka tridesetminutna emisija virusologa koja je dosegla prvo mjestu na ljestvici slušanosti podcast emisija.
„Naši podaci pokazuju sveukupni porast slušanja podcasta do 31% (+3) u preko 20 zemalja koje pratimo od 2018. godine.„

Podcast use

Cijeli izvještaj, detaljno sa statistikom po državama koje su obuhvaćene istraživanjem, možete pronaći u publikaciji na ovom linku.

Ocijenite kvalitet članka