Kako povećati čitanost članaka

02.02.2024. / 07:44
Autor/ica
Share
Kako povećati čitanost članaka
Kako povećati čitanost članaka

Kada bi postojao način da drastično povećate čitanost članaka bi li taj način sutra primijenili u svom poslu?

Način za povećanje čitanosti (ne govorim o broju posjeta) postoji i zove se pisanje za web uz primjenu UX zakona.

UX zakoni su principi dizajna potkrijepljena istraživanjima koji pomažu dizajnerima da bolje razumiju ljude za koje dizajniraju.

Ovi zakoni odavno nisu namijenjeni samo dizajnerima jer je pisanje i prezentiranje vijesti postalo dio dizajna. Što bolje poznajemo zakone korisničkog iskustva lakše ćemo pisati tekstove koje publika čita i razumije.

Ako je naslov drugačiji od teksta lako se pamti (Von Restorffov učinak)

Von Restorffov učinak poznat je kao učinak izolacije.

Ovaj učinak kaže da kada je prisutno više sličnih objekata, veća je vjerojatnost da će se zapamtiti onaj koji se razlikuje od ostalih. Kada imamo više istih paragrafa teksta, podnaslov će sigurno biti zapamćen.

UX press gazette
Foto: https://pressgazette.co.uk/media_business/news-industry-trends-2024/ Naslov se ističe jer je drugačiji

Kako nam ovaj zakon pomaže u novinarstvu? Tako što ćemo ga koristiti za ključne informacije koje želimo prenijeti čitateljima/icama i time držati njihovu pažnju na tekstu.

Ovaj princip može se koristiti i za naglašavanje riječi ili izraza za koje želite da ih čitatelji/ice primijete i zapamte.

Foto: https://pressgazette.co.uk/publishers/journalism-job-cuts-2024/; naglašavanje riječi u tekstu
Foto: https://pressgazette.co.uk/publishers/journalism-job-cuts-2024/; naglašavanje riječi u tekstu

Toliko puta smo do sada čuli da ljudi ne čitaju s weba riječ po riječ, nego skeniraju sadržaj. Zato je uz korisničko iskustvo dobro koristiti pravilo iz copywritinga dual readership path (dvostruki čitateljski put) koje kaže:

Morate istaknuti samo one informacije koje su najvažnije za publiku.

Ti istaknuti dijelovi moraju pružiti kompletnu informaciju.

Čak i ako čitatelji/ice pročitaju samo naslove, podnaslove, podebljane, podcrtane i istaknute stavke, dobivaju cjelovitu priču. Pogledajte sliku ispod, imate li cjelovitu priču u glavi iako niste vidjeli čitav članak?

Foto: Istaknuti dijelovi teksta iz članka https://pressgazette.co.uk/publishers/journalism-job-cuts-2024/
Foto: Istaknuti dijelovi teksta iz članka https://pressgazette.co.uk/publishers/journalism-job-cuts-2024/

Pomozite čitateljima/icama shvatiti informaciju (Millerov zakon)

Prema ovom zakonu prosječan čovjek može zadržati samo 7 (plus ili minus 2) informacija u memoriji.

Ako čitateljima/icama informacije dajemo u malim dijelovima oni/e će bolje razumjeti ono što smo napisali. Šta ovo znači zanatski, kad pišemo?

Znači jedan tekst jedna informacija.

Sad će sigurno biti onih koji će reći pišemo priču mjesecima, gomila materijala je istražena, ne možemo pružiti samo jednu informaciju.

Ako postoji potreba za boljim postavljanjem konteksta i dodatnim činjenicama, koristimo deep linking (duboke poveznice na dodatne priče) koji će proširiti našu priču.

Konkretan primjer primjene ovog UX zakona u pisanju primijenila sam u blog postu Dron novinarstvo: Na šta paziti prilikom snimanja vijesti bespilotnom letjelicom. Fokus članka o dron novinarstvu je na svim aspektima upotrebe drona (privatnosti, zakonodavstvu, opravdanosti i edukaciji). Priča s poveznice ima konkretne primjere svega navedenog. Ja sam sažeto prenijela informaciju koja ima glavu i rep, čitatelji/ice su dobili dodatni izvor ako žele proširiti znanje.

Da sam pisala opširnije o ovom primjeru, izgubila bih fokus s priče.

Foto: Kako količinu informacija prilagoditi čitateljima; Dron novinarstvo: Na šta paziti prilikom snimanja vijesti bespilotnom letjelicom | Balkansmedia
Foto: Kako količinu informacija prilagoditi čitateljima; Dron novinarstvo: Na šta paziti prilikom snimanja vijesti bespilotnom letjelicom | Balkansmedia​​​​​

 

Najvažnija riječ na početak rečenice (učinak serijske pozicije)

Ovaj zakon kaže da korisnici najbolje pamte prvu i posljednju stavku u nizu.

To znači da važne riječi trebaju biti ili na vrhu stranice ili na dnu, na početku i na kraju paragrafa. Sredinu rezervirajte za informacije koje je dobro znati, ali ne morate ih znati da biste shvatiti vijest.

Odličan primjer primjene i neprimjene učinka serijske pozicije je vijest da je nekadašnji izbornik Nogometne reprezentacije BiH Robert Prosinečki predao životopis za izbornika Gane. U fokusu ove vijesti je osoba, Robert Prosinečki. Portal Klix.ba u svojoj vijesti rečenicu i jeste počeo s onim što je u fokusu. Portal Oslobođenje.ba vijest počinje frazom “nakon što je...”, a dalje u tekstu imamo još jednu općenarodnu frazu “kako se navodi...”

Foto: Početak vijesti; prt scr Klix.ba i Oslobođenje.ba
Foto: Početak vijesti; prt scr Klix.ba i Oslobođenje.ba

 

Istraživanja pokazuju da većina čitatelja/ica potroše manje od 15 sekundi na jednu vijest. Ako znamo ovu informaciju, zašto vijest početi frazom nakon što je, kako se navodi...

Nije svjesno ili svjesno manipulativno (Postelov zakon)

Smatrate da ste pisali jasno i da je informaciju lako shvatiti.

Svoj rad stavljate na test u stvarnom svijetu i brzo otkrivate da to nije tako. Publika jednostavno ne razmišlja kao vi niti svi pristupaju sadržaju iz istih okolnosti. Razlog zašto publika ne shvaća informaciju kao onaj tko piše mogu biti drukčije obrazovanje, pismenost, stres ili jednostavno pretrpane društvene mreže.

Može se dogoditi da onaj tko piše svjesno koristi mogućnost za clickbeit naslov, pa što onda ne iskoristiti priliku i u naslovu istaknuti da “Učenici oplakuju Šešelja” pri tom ne navesti ime profesora koji se u tekstu spominje. Svi će pomisliti na jednog. Manipulacija pisanjem je moguća i koristi se svjesno.

Ponekad se Postelov zakon pojavi i kao sponzorirana objava u kojoj medij navodi da bi trebalo probati maserke i masere, što god to značilo.

dnevne vijesti
Foto: Dnevne vijesti iz različitih medija plasirane na društvenim mrežama

Ako je pisani sadržaj u pitanju, trebali bismo planirati različite ishode. Probati maserku ne znači za sve isto.

Nije uobičajeno da se u novinarskom pisanju primjenjuju UX zakoni (UX je korisničko iskustvo). Ovo je pristup koji nam donose digitalni mediji.

UX (korisničko iskustvo) na prvo mjesto stavlja korisnika/icu i njegovo/njeno razumijevanje informacije. Ako postoji način način da medij olakša publici da bolje razumije onda je UX pisanju odavno mjesto u novinarstvu.

Ocijenite kvalitet članka