Kako prezentiranje vijesti utječe na publiku i novinarstvo

12.11.2021. / 09:23
Autor/ica
Share
poiu0
poiu0

Dopuni rečenicu.

Istraži, napiši, __________.

Ako ste napisali objavi, odgovor je netočan.

Trebali ste napisati prezentiraj.

Danas je prezentacija istinitih, provjerenih i relevantnih informacija jedan od glavnih elemenata vijesti. Ako želite biti vodeći na tržištu, morate znati kako će vaša roba izgledati u izlogu.

Čudno je što razgovaramo o ambalaži u koju će biti upakirana informacija, ali to su danas zakoni tržišta.

Dakle, kako ste upakirali robu (informaciju) i kako će ona izgledati u izlogu (ekranu)?

Prezentiranje vijesti u medijima nekad i danas

Tranzicija vijesti iz tradicionalnih printanih medija u digitalne najveći je utjecaj imala na prezentiranje informacija. Nekad je print diktirao trendove u prezentiranju vijesti i postavljanja autoriteta. Danas trendove diktiraju budžeti koje medij može izdvojiti za tehnologiju uz čiju se pomoć vijesti prezentiraju.

Neki stručnjaci smatraju da je vijest oznaka koja se daje određenom obliku informacije i stilovima prezentacije koji je prate.

Najveću razliku u prezentiranju vijesti predstavlja medij za koji se ta vijest kreira. Vijest na papiru i na ekranu nije ista i zahtijeva, ne samo drukčiju prezentaciju i uređivanje materijala, nego potpuno drukčiji pristup u istraživanju i kreiranju te vijesti.

Lev Manovich, profesor na The Graduate Center, City University of New York u svojoj knjizi The Language of New Media kaže da „pošto se vijesti stvaraju na računalima, distribuiraju putem računala, pohranjuju i arhiviraju na računalima, može se očekivati da će logika računala imati značajan utjecaj na tradicionalnu kulturnu logiku medija.“

Velike mogućnosti i veliki problemi

Kada je New York Times počeo ugrađivati multimedijske tehnologije u svojim člancima od 2000. do 2008., poduzimali su se ozbiljni koraci da se ugrade multimedijski elementi i da je tijekom godina sofisticiranost i broj ovih 'multimedijskih paketa' (kako su ih tada nazivali) značajno narastao. Ali činilo se da je većina 'multimedijskih paketa' nastala kao dodatak pričama koje su objavljene u tiskanom izdanju The New York Timesa.

Onda je korištenje društvenih mreža promijenilo ponašanje i očekivanja publike, pa su i mediji počeli mijenjati, ne samo načinu prezentiranja vijesti, nego su promijenili pristup novinarstvu i novinarskoj praksi. Više nije bilo rijetkost da se vijesti kreiraju zajedno s građanima koji su na mjestima događaja prije novinara. Nije rijetkost raditi istraživanje, a onda objaviti posebnu priču o tome kako se i zašto to istraživanje radilo.

Potpuno novi pristup u prikupljanju informacija i kreiranju vijesti donio je novi oblik prezentiranja vijesti u digitalnim medijima. Praksa pokazuje da su neki od oblika prezentiranja dali mogućnost da se novinarsko izvještavanje podigne na višu razinu i da se publici približi i informacija i emocija na bolji i potpuniji način.

Rezultati ovakvih prezentiranja vijesti imamo u pričama o elementarnim nepogodama ili klimatskim promjenama koje vjerno prikazuju razmjere katastrofe koja se dogodila.

U čemu je onda problem ako je tehnologija donijela toliko mogućnosti i napretka?!

Postoje elementi koji utječu na način na koji se medijski sadržaj (posebno vijesti) stvara i distribuira, te elemente David Barrat, autor knjige Sociologija medija, naziva 'društvenim kontekstom medijske produkcije'.

Iako se svaki medij predstavlja kao objektivan izvor informacija, ono što čini neku vijest uvijek je društveno konstruirano jer umjesto jedne uključuje odabir druge vrste informacija.

Da bismo razumjeli kako, zašto i tko stvara vijesti iz golemog niza informacija koje se svakodnevno proizvode, moramo razumjeti uloge ključnih aktera u njihovoj proizvodnji. U praksi sve ovo znači da na “društveni kontekst medijske produkcije” i prezentacije vijesti utječu vlade i pojedine političke struje, oglašivači, određene interesne skupine...

Posljedice različitog prezentiranja vijesti

RAND-ovo izvješće o prezentiranju vijesti koje je provedeno 2018., Truth Decay, ukazalo je na četiri trenda:

  • sve veće neslaganje oko objektivnih činjenica, podataka i analize;
  • zamućenje granice između činjenica i mišljenja;
  • sve veća relativna količina mišljenja o činjenicama;
  • smanjenje povjerenja u vladu, medije i druge institucije koje su nekada bile izvori informacija jer je u pitanje dovedeno značenje i svrha vijesti.

Zahvaljujući tehnologiji imamo veliku dostupnost informacijama, ljudi su dnevno izloženi tisućama informacija. Veliki je broj onih čitatelja/ica koji prate više medija iz njihove zajednice. Kada se dogodi da se ista informacija prezentira i oboji u skladu s utjecajima kojima je određeni medij podložan, publici nije jasno što treba misliti i što se u stvari dogodilo.

Ovo je još jedan način na koji mediji gube kredibilitet jer ne može tehnologija odraditi novinarski posao, ako nije napisan dobar sadržaj nikakva platforma i tehnologija ne može ga podignuti.

Ocijenite kvalitet članka