Kako vratiti povjerenje u medije i podići čitanost (gledanost) vijesti

30.10.2020. / 07:49
Share
Kako vratiti povjerenje u medije i podići čitanost (gledanost) vijesti
Kako vratiti povjerenje u medije i podići čitanost (gledanost) vijesti
Kako vratiti povjerenje u medije i podići čitanost (gledanost) vijesti

Povjerenje u medije je sve manje i slabije. Društvene mreže preuzimaju primat u širenju vijesti. Mediji više nisu prvi izbor u konzumiranju medijskih sadržaja.

Šta učiniti da vijesti i povjerenje vratimo medijima?

Možda je rješenje promjena percepcije u tome tko je publika i što je vijest. Uključivanje publike u novinarstvo mijenja ono što su u stvari vijesti. To više nije proizvod koji su stvorili novinari/ke i isporučili ga publici. 

Vijest je postala otvoreni, javni razgovor.

Šta je angažirano novinarstvo

Ne postoji općeprihvaćena definicija angažiranog novinarstva, ali u anketi koju je provela mreža The Impact Architect otkrili su da postoji nekoliko zajedničkih kategorija koje angažirana novinarska praksa uključuje:

  • Slušanje publike

  • Suradnja s publikom

  • Povezivanje sa zajednicama

  • Publika komunicira sa sadržajem i kroz njega

Angažirano novinarstvo uključuje praksu u kojoj su prioritet potrebe i želje za informacijama svih članova zajednice. Na ovaj se način stvara prostor za suradnju publike i novinara, te za izgradnju povjerenja između novinara i javnosti.

Ovdje je jako važno napraviti razliku između angažiranja novinara oko interesa publike i podilaženja publici kreiranjem i objavljivanjem senzacionalističkog i lošeg sadržaja. Kako u praksi primijeniti model angažiranog novinarstva?

Kako se angažirano novinarstvo primjenjuje u praksi

Danska regionalna televizija TV 2 / Fyn iz Funena, pola godine prije dolaska virusa COVID-19, pokrenula je interni program analiziranja svoje uredničke misije. Angažirano novinarstvo bilo je ključni dio nove strategije u kojoj je slušanje publike imalo ključnu ulogu. TV 2 / Fyn pozvao je svoje korisnike da redakciji postavljaju pitanja.

Pitanja koja je postavljala publika postala su polazna točka za istraživanje, za kut vijesti i na kraju za ono što je objavljeno. Potrebe publike bile su središte novinarske produkcije. Priče koje su pokrenuli korisnici, definirale su način na koji TV postaja pokriva krizu COVID-19.

Nekoliko sati nakon pokretanja strategije u kojoj se publika stavlja na prvo mjesto, pokazalo se da je angažirano novinarstvo upravo ono što je publika čekala: nova su pitanja neprestano pljuštala, a tim od deset novinara na TV 2 / Fyn davali su odgovore rekordnim tempom.

s
Foto: prt scr https://www.tv2fyn.dk/fyn/corona-udbrud-det-vil-fynboerne-vide-0 (NAPOMENA: za potrebe teksta na web stranici je korišten automatski prijevod pretraživača)

Prema mjerenjima regionalne danske televizije TV 2 / Fyn nakon osam dana suradnje s publikom rezultati su:

  • Više od 150 originalnih, korisnički generisanih (user-generated) vijesti koje treba istražiti
  • Više od 20 objavljenih članaka koji su rezultat znatiželje publike
  • 5 članaka u prvih 50 najčitanijih članaka na web stranici
  • Izgradnja odnosa s publikom
  • Povećan promet zahvaljujući naslovima. Jedan je članak privukao 65% sesija putem Googleovih pretraživanja i stvorio 4x više pregleda od prosjeka u roku od jednog dana.
  • Stvoren zanimljiv, konstruktivan sadržaj usredotočen na relevantnost
  • Kriza je pokrivena na raznolik i nijansiran način.

Nakon tri tjedna praćenja, bilo je mjerljivo još više rezultata:

  • Gotovo 400 pitanja publike.
  • Više od 50 članaka i TV priča koje je pokrenula publika.
  • Stvorili su sekciju “Česta pitanja” s odgovorima novinara, ekonomista i zdravstvenih stručnjaka koji su odgovarali na desetke različitih pitanja.
  • Prosječno vrijeme čitanja članaka koji su kreirani zahvaljujući publici povećano je za + 32% u odnosu na ukupni prosjek u istom razdoblju, te za + 109% u odnosu na normalno vrijeme čitanja članaka na web stranici.

Kristina Lund Jørgensen, voditeljica projekta i konstruktivna urednica, TV 2 / Fyn  komentirala je korištenje angažiranog novinarstva u redakciji “U prošlosti sam bio dio projekata za izgradnju odnosa s publikom. I nisam imala osjećaj da se toliko učinkovito povezujem s ljudima kao sada. Toplina i zahvalnosti koju dobivamo od publike je nevjerojatna!"

Zašto mediji odavno nisu prihvatili angažirano novinarstvo

Ako angažirano novinarstvo toliko obećava, zašto se svaka novinarska organizacija ne uključi ovakvu praksu u svoj rad? Zašto svi mediji već odavno nisu prihvatili angažirano novinarstvo i promijenili medijsku sliku ne samo Balkana nego i cijelog svijeta?!

Ukratko, angažirano novinarstvo je izazov:

  • Potrebno je vrijeme za izgradnju odnosa, posebno ako trenutačno ne postoje ili postoje loši odnosi ili ako organizacija nije sigurna kako najbolje iskoristiti svoje resurse
  • Novinarska industrija još nema standardne načine za razumijevanje učinka ili utjecaja angažiranog novinarstva
  • Novinarske organizacije često “angažman” doživljavaju kao novo i / ili rizično ulaganje.

Iz prethodnog primjera smo mogli vidjeti da u kreiranju sadržaja vezanog za jednu temu (u ovom slučaju pandemija COVID -19) radi 20 ljudi. Samo njih 10 angažirano je u suradnji i komuniciranju s publikom na prikupljanju pitanja koja su vezana za pandemiju i stanje u Danskoj.

Dobra vijest je da donatori mogu pomoći u rješavanju ovih izazova i podržati angažiranu novinarsku praksu.

Etika angažiranog novinarstva

Etiku angažiranog novinarstva kreirao je i dokumentirao Michael R. Fancher, novinar sa 40 godina iskustva u redakciji, danas usredotočen na edukaciju o novinarskoj etici i demokraciji.

Prema njegovim riječima, rečenica koja najbolje opisuje angažirano novinarstvo je “mi smo graditelji mostova.”

Osnovne etičke postavke angažiranog novinarstva su:

  • Svrha angažiranog novinarstva je učiniti novinarstvo otvorenijim, dostupnijim, suradljivijim i participativnijim, zadržavajući pritom najviše standarde poštenja, točnosti, pravičnosti, jasnoće i nepristranosti.
  • Istina i povjerenje veze su angažiranog novinarstva. Angažirani novinari povjerenje javnosti ne vide kao apstrakciju, već kao odnos s trajnom željom za povezivanjem.
  • Angažirani novinari prepoznaju da novinarstvo nije ssamo zbog ljudi, već u dogovoru s ljudima. Angažirani novinari ne vide javnost kao publiku već kao zajednicu, a ljude kao građane, a ne kao kupce. Ljudi novinare vide kao dio te zajednice, a ne odvojeno od nje ili neprijateljski raspoloženi prema njoj.
  • Angažirani novinari nadilaze institucionalne perspektive i izvore, posvećujući posebnu pažnju proživljenim iskustvima ljudi iz priče. Ljudi kojima redakcije služe poštuju se u procesu odlučivanja o tome što je vrijedno vijesti.
  • Angažirani novinari slušanje shvaćaju kao supermoć. Slušaju s empatijom i poštovanjem i žele čuti cjelovitu priču. Slušaju kako bi naučili, a ne samo da bi ispričali. Slušanje je osnova za poticanje povjerenja između zajednica i novinara, kao i unutar zajednica.
  • Angažirano novinarstvo gradi kapacitete eksperimentiranjem s mrežama, suradnjom, zajedničkom infrastrukturom i tehnologijom. Ne nastoji "spasiti" novinarstvo, nastoji povećati novinarstvo, da što više ljudi sudjeluje na različitim platformama i netradicionalnim okruženjima.

Ocijenite kvalitet članka