„Nikada nećete postati dobar data novinar/ka ako na prvom mjestu niste dobar novinar/ka.“
Ovako stoji u novim smjernicama o data novinarstvu koji je izdao Octoparse.
Data novinarstvo se svakodnevno nadograđuje i otvaraju se različiti prostori djelovanja.
Prošli mjesec smo pisali o jedinstvenoj platformi DataJournalism.com koju je pokrenuo European Journalist Centre u saradnji sa Google News Initiative. Ova platforma pruža prostor novinarima/kama da uče i poboljšaju svoje vještine u domeni data novinarstva, da istražuju najnovije izazove na terenu, te da razgovraju sa drugim novinarima/kama o novim pristupima i izazovima u data novinarstvu.
Postati uspješan data novinar/ka nije prosto, ali nije ni naučna fantastika. Sve dok ste strastveni i predani traženju rješenja za probleme sa kojima se susrećete sa podacima, postoji mogućnost za uspjeh.
Statistika za olakšano izvještavanje
Sortiranje informacija je oduvijek prisutno, a sa tehnološkim razvitkom i pojavom interneta podaci su se enormno povećali. Novinari/ke su suočeni sa mnoštvom informacija koje trebaju vrlo pažljivo da obrađuju i interpretiraju, pa im za to trebaju posebne vještine i alati kako bi mogli što jednostavnije baratati podacima.
U smjernicama Kako postati data novinar/ka se postavlja pitanje kako kao kompetentan data novinar/ka pronaći prave podatke i iz bezgraničnih informacija predočiti smisao tih podataka široj javnosti.
Zato se data novinar/ka služi statistikom kako bi olakšao pisanje i izvještavanje o određenim događajima, te pružio dodatni, nerijetko i novi, uvid na osnovu relevantnih podataka.
“Čvrsto vjerujem da podaci čine priču boljom i jačom u svakom slučaju. Jedno je prikupiti gomilu anegdota o trendu za koji mislite da se događa, ali podaci su poklon za svaku spornu priču. Iako vam izvor može lagati ili prenijeti činjenice, pažljiv pogled na podatke nikada vas neće iznevjeriti. U tome je moć.“ – navodi Rebecca Borison, reporterka The Streeta.
Data novinarstvo i dezinformacije
Širenje dezinformacija je veliki problem današnjeg novinarstva. Pandemija je to dodatno potvrdila. Vijesti pristižu kako se događaju, iz više izvora, od raznih očevidaca, sa blogova, društvenih mreža, pa je samo filtriranje informacija jako upitno i često se šire one informacije koje su šokantne i često neistinite.
Zato je od iznimne važnosti znati čitati i prezentovati masu podataka koja se nađe ispred novinara/ki.
Prikupljanje, filtriranje i vizualizacija onoga što se događa izvan onoga što oko može vidjeti ima sve veću vrijednost. Postoji velika količina informacija koje se čine da nisu relevantne u jednom slučaju, ali su izuzetno važne kada se gledaju pod pravim uglom.
„COVID-19 je stavio na površinu sve izazove data novinarstva, prije svega svoju ovisnost o institucionalnim podacima i nedostatak vremena, resursa, stručnosti ili sposobnosti da se detaljno ispitaju osnovne pretpostavke u skupu podataka.“ – navode Alfred Hermida i Oscar Westlund u tekstu Virus podiže igru data novinarstva.
Oni također u svom tekstu govore o tome da će data novinari/ke tokom 2021. godine morati raditi još više kako bi što bolje objasnili najnovije podatke o pandemiji a koji se odnose na rasvjetljavanje šireg znanja o pandemiji.
Još 2016. godine, novinarka Catherine Gicheru je u tekstu 8 razloga zbog kojih bi novinari/ke trebali koristiti podatke za poboljšanje svojih priča napisala da je data novinarstvo budućnost.
Danas, pogotovo sa dolaskom pandemije, data novinarstvo postaje sadašnjost. Postaje potreba svakog novinara/ke.
Zašto novinari/ke uče da se bave data novinarstvom
„Učenje analiziranja podataka nekako je poput učenja stranog jezika. Morate naučiti kako prevesti svoja pitanja na drugi jezik, a zatim morate protumačiti odgovore. Mnogi novinari/ke pretpostavljaju da za to treba biti dobar u matematici. Definitivno nije. Razina matematike koju radimo slična je lekcijama učenika četvrtog razreda, ali najčešće je posao koji radimo više na području osnovne statistike, s naglaskom na osnovnoj.“ – navod MaryJo Webster, data novinarka na stranici Data Journalism Academy.
Najbolji data novinari/ke uvijek su oni koji postavljaju najbolja pitanja. I oni koji postavljaju puno pitanja.
„Jedna od velikih zabluda s kojima se uvijek iznova susrećem je da previše urednika/ca data novinare/ke vidi samo kao ljude koji skupljaju podatke. Traže od novinara/ki da odu "potražiti neke podatke" da krenu s pričom, ali ono što zapravo misle je da zatraže od vladine agencije nekoliko velikih, debelih brojeva koje je neko već sastavio.“ - navodi ona.
Uzimajući ovu izjavu u obzir, data novinari/ke nisu osobe koje traže gotove podatke, oni traže sirove podatke koji još nisu analizirani i stvaraju vlastite podatke, umjesto da se oslanjaju na tuđu interpretaciju. Upravo su te sirove informacije najdetaljnije do kojih se može doći i iz kojih se mogu otkriti nevjerovatne priče. Razlog što ovo rezultira tako moćnim pričama je taj što sirovi podaci pružaju uvide do kojih ne možete doći na drugi način.
