Koje još promjene u novinarstvu donosi 2021. godina?

19.01.2021. / 08:52
Share
Koje još promjene u novinarstvu donosi 2021. godina?
Koje još promjene u novinarstvu donosi 2021. godina?
Koje još promjene u novinarstvu donosi 2021. godina?

Vjerujem da su mnogi mislili da se tehnologija poprilično brzo razvijala u godinama koje su iza nas. Ali ono što će se desiti u ovoj i godinama koje su ispred nas jeste enormno povećanje brzine razvoja tehnologije. Ovoj ubrzanoj digitalnoj transformaciji je najviše doprinijela pandemija Covid-19 i lockdown koji je uslijedio.

Novo istraživanje koje je sproveo Reuters Institut bilježi da su tri četvrtine (76%) urednika/ca, izvršnih direktora/ica i digitalnih lidera/ki izjavili da su se sa pandemijom njihovi planovi za digitalnu tranziciju ubrzali.

Ono što je svakako pozitivno za novinarstvo jeste činjenica da većina onih koji su učestvovali u ovom istraživanju kažu da su sigurni u budućnost novinarstva. Oni koji su zabrinuti, zabrinuti su zbog rasta dezinformacija, napada na novinare/ke i finansijsku održivost manjih i lokalnih medija.

Pandemija unijela neizbrisive promjene

Mnogi/e novinari/ke koji su ranije bili skeptični po pitanju online rada, kroz ovaj period su otkrili da im se sviđa fleksibilnost novinarskog rada na daljinu. A medijske redakcije su naučile da se današnji medijski sadržaji mogu stvarati sa raznih mjesta i da za dobar i kvalitetan sadržaj nisu potrebne uredske redakcije.

„Naša je redakcija u martu potpuno prešla na udaljen rad i od tad radimo tako. Nikada se više nećemo vratiti u ured sa redakcijom u onom starom stilu.“ – kaže Maria Ramirez, zamjenica glavnog urednika u španjolskom El Diariu.

Mnoge velike priče nastale u ovom periodu, poput priče o policijskoj brutalnosti i ubistvu Georgea Floyda ili izbora u SAD-u, napravljene su i realizirane pomoću internetskih alata.

„Rad na daljinu cijelog našeg tima bila je velika promjena, koja nas je prisilila da budemo više u toku jedni s drugima, što je poboljšalo internu komunikaciju, koordinaciju i transparentnost“, rekao je za ovo istraživanje jedan od čelnika redakcije koji koordinira izvještavanje o izborima za jednu od najvećih američkih novina.

Međutim, iako se s jedne strane možda poboljšala učinkovitost, zabrinutost se pojavila u sferi kreativnosti, uzimajući u obzir da su se povećali pritisci na novinare/ke. U ranijem izvještaju koji je Reuters Institut uradio pod nazivom Promjene u redakcijam u 2020. godini navodi se da osam od deset (77%) urednika/ca misli da je rad na daljinu otežao izgradnju i održavanje odnosa, a mnogi menadžeri/ce izražavaju zabrinutost oko načina učinkovite komunikacije i mentalnog zdravlja zaposlenika/ca.

Obnavljanje povjerenja u medije

Izazovi povratka u fizičku sferu ali sa kombinacijom udaljenog rada u online sferi bit će mnogo izražena. Prema ovom istraživanju jedan dio novinara/ki želi nastaviti raditi kao kroz pandemiju, dok drugi jedva čeka povratak u redakcije. Ovo će dovesti do izazova za urednike/ce, imajući u vidu da se jedan dio vlasnika/ca i urednika/ca medija odlučuje smanjiti svoj fizički prostor radi uštede novca i uviđanja da medij može funkcionisati i kroz rad na daljinu.

Ono što je pandemija donijela jeste i obnovljeno povjerenje novinara/ki u vrijednost sadržaja koji prenose publici. Povjerenje u novinarstvo se povećalo sa 46% na 53% u usporedbi sa prošlogodišnjim istraživanjem. Iako se čini kao mali postotak povećanja, ovo je značajno povećanje imajući u vidu trend prethodnih godina kada je povjerenje bilo u padu.

„Koronavirus je utjecao na sve, pa tako isto i na novinarstvo utemeljeno na činjenicama koje kod publike više nego ikad predstavlja krucijalnu odluku o konzumiranju određenog medija.“ - kaže Kaius Niemi, viši glavni urednik helšinskog medija, Helsingin Sanomat.

Interesantna je činenica da su nepouzdane informacije o koronavirusu i drugim temama koje su se širile društvenim mrežama zapravo pomogle ojačati položaj novinarstva, a ne oslabiti ga.

Više fokusa na vještine novinara/ki

Rad novinara/ki kroz 2020. godinu pokazala je i sve vještine koje novinari/ke posjeduju a o čijoj važnosti se iz godine u godinu izvještava. Multimedijalne vještine i poznavanje različitih alata su bile ključne u nekim segmentima medijskog izvještavanja. Poznavanje data novinarstva i data vizualizacije se pokazala višestruko korisna.

Isto tako, ova je kriza natjerala mnoge redakcije da shvate koliko malo razumiju nauku i tehnologiju i vrijednost te rijetke vrste novinara koje mogu objasniti publici složene problematike, poput mikrobiologije, virusologije i sličnih tema koje su proizašle iz pandemije. Zbog toga mnoge redakcije već sad razmišljaju kako je „potrebno brže ići u rješavanje prioritetnih tema oko širenja tema vezanih za okoliš i tehnologiju, kao i sadržaja za mlađu publiku“, navodi Phil Chetwynd, direktor globalnih vijesti za agenciju AFP News.

Niti jedna tema o kojoj se ranije izvještavalo, poput izbora, nije dovoljno naglasila važnost fokusa na podacima i formatima vizuelnog pripovijedanja, kao što je to pandemija. Pandemija je povećala i stavila u fokus vrijednost medija koji znaju vizualizirati i objasniti složene priče na jednostavan i dostupan način.

Simulator korona virusa koju je kreirao Washington Posti je bio najgledanija priča ikad i doprinio je tome da je ovaj medij osnovao odjel od sedam novinara/ki koji će nastaviti raditi na data vizualizaciji i ove godine.

Povećanje prelaska na plaćeni sadržaj

Ako poredimo online medije sa štampom ili televizijom, onda nas ne bi trebalo čuditi činjenica da se novinarski sadržaj treba plaćati, zar ne? Zasnovano na istom principu kao kada odete na trafiku i kupite novine.

Prema Zuori prosječni broj pretplata je bio oko 110% veći nego godinu prije, u usporedbi sa mjesecima mart i maj 2020. godine.

Po logici po kojoj bi plaćeni sadržaj išao, a to je da takvo novinarstvo uključuje provjeru činjenica i izostanak dezinformacija, sadržaj koji je kvalitetan, originalan i neovisan, bit će za očekivati da će publika to cijeniti. U 2020. godini New York Times je dodao više od milion pretplatnika/ca digitalnom izdanju, upravo se pozivajući na kvalitetan, originalan sadržaj oslobođen dezinformacija. Guardian ima više od milion redovnih pretplatnika i stalne doprinose, a pretplate za plaćene aplikacije su porasle za 60%.

„Spremnost za plaćanje vijesti ne postoji, ali spremnost da platim za praktičnost, vijesti koje su objasnili ljudi koji mi se sviđaju i s kojima osjećam povezanost i osjećaj pripadnosti postoji“, kaže Lea Korsgaard, glavna urednica u Zetlandu.

Hoće li i u kom obliku modeli pretplate funkcionisati ostaje da se vidi u periodu koji je ispred nas. Prema istraživanju Reuters Instituta sa glavnim liderima u industriji ukazalo je na podijeljeno stajalište, pri čemu je polovica (51%) optimistična, a četiri od deset (41%) ima više sumnjičavih stavova.

e

Čak i mediji srednje veličine su u zadnjih 12 mjeseci posegnuli za pretplatnicima/ama i doprinosa publike. „Povećali smo broj digitalnih pretplatnika/ca za više od 50% u prošloj godini i nastavljamo taj porast za 25 do 30% u 2021. godini“, kaže Francisco Balsemão, izvršni direktor grupe Impresa u Portugalu koja upravlja novinama Expresso i robnom markom SIC.

Novinarstvo ide dalje

Povećanje korištenja tehnologije i sve snažniji njen utjecaj, bolja povezanost i kombinacija novih uređaja otvaraju razne mogućnosti za novinarstvo. Zbog toga će se novinarstvo u ovoj godini sve više oslanjati na ove mogućnosti i kreiranje novih i održivih metoda djelovanja.  Ovo će biti godina testiranja novih hibridnih modela, sa fokusom na ravnotežu između učinkovitosti i kreativnosti.

Biće ovo godina transformacije onih redakcija koje su veliki dio svog sadržaja temeljile na tekstu. Ulažući više u audio i video sadržaje, data novinarstvo, data vizualizaciju i pripovijedanje kroz vizualni sadržaj koji se dobro uklapa u društvene mreže, doprinijet će većoj konzumaciji medija. I na koncu, bit će ovo prostor u kojem će publika kroz sve inovativnosti očekivati provjerene, tačne i originalne sadržaje. Imajte to na umu kada ih budete kreirali. Ono što će u ovom decentraliziranom i virtuelnom modelu ostati veliki izazov jeste digitalna sigurnost novinara/ki i na koju će sve mediji još više morati obratiti pažnju.

Ocijenite kvalitet članka