Korištenje ispravne terminologije u medijima kada se govori o širenju intimnih slika bez pristanka

12.10.2023. / 08:10
Autor/ica
Share
Dijeljenje intimnih slika bez pristanka
Dijeljenje intimnih slika bez pristanka

NAPOMENA: S obzirom da zvanični prevod na bosanski, srpski i hrvatski još uvijek nije objavljeni citati u ovom tekstu su nezvanični prevod sa engleskog jezika.

Korištenje ispravne terminologije u medijima u kontekstu širenja intimnih slika bez pristanka može uveliko doprinijeti promjeni društvene percepcije i stigme koja se češće stavlja na žrtvu, umjesto na osuđivanje počinioca ovog djela.

Važnost korektnog jezika i terminologije

Korektan jezik i terminologija pomažu da se informacije tačno i jasno prenesu publici. Zloupotreba riječi ili fraza može dovesti do zabune ili nesporazuma ili iskrivljene slike o nekoj temi. Korištenje odgovarajućeg jezika i terminologije trebalo bi pokazivati  posvećenost tačnosti i profesionalizmu, što može povećati povjerenje kod publike.

Izbor jezika može utjecati na način na koji je tema percipirana. Pristrasni ili senzacionalistički jezik može iskriviti činjenice i dovesti do iskrivljenog predstavljanja događaja. Održavanje neutralne i tačne terminologije ključno je za odgovorno novinarstvo.

S druge strane, različita publika može imati različite nivoe znanja o određenim temama. Kao što i mediji mogu nenamjerno napraviti greške ili koristiti ustaljeni jezik nesvjesni da on kao takav može biti obojen predrasudama ili stereotipima koji mogu utjecati na percepciju određene osobe ili grupe ljudi.

Ustaljeni termini koji perpetuiraju predrasude

Uzimajući u obzir važnost jezika i terminologije, danas želimo skrenuti pažnju na određene problematične pojmove koji su postali ustaljeni u medijskoj komunikaciji, ako koji su u svojoj suštini štetni i pogrešni.

Sve češće kroz medijska izvještavanja možemo čuti termin „osvetnička pornografija“, i slične pojmove koji uključuju riječ „pornografija“ koji zapravo govore o nedozvoljenom korištenju fotografija i snimaka lične prirode ili nedozvoljenog snimanja za koje osobe čak ni ne znaju.

Nedavno su dvije autorice iz BIRN BiH, Aida Mahmutović i Aida Trepanić, priredile publikaciju koja upravo govori o ovoj temi. Publikacija pod nazivom „Dijeljenje intimnih slika bez pristanka u Bosni i Hercegovini: Ono što je privatno nije pornografsko i drugi razlozi zašto je terminologija bitna u kontekstu rodno zasnovanog cyber nasilja"  govori o važnosti ispravnog pristupa ovoj temi, kao i problematici online sfere preko koje se upravo ovakav sadržaj najčešće širi.

„Žrtve distribucije intimnih slika bez pristanka (NCIID) često su iznevjerene odgovorom vladinih institucija, zbog rupa u sistemu; pa čak i kada taj sistem radi na sve načine na koji bi trebao, ovo nasilje ponekad opstaje u online prostorima. Ovo istraživanje stoga istražuje rodno zasnovano online nasilje (RN) u Bosni i Hercegovini (BiH) s fokusom na NCIID. Obrađuje pogrešnu terminologiju (kao što je "osvetnička pornografija") koja se obično koristi za opisivanje ovog zlostavljanja na internetu, i govori o različitim vrstama rodno zasnovanog nasilja koje se može vidjeti na internetu i kako se ona ukrštaju s različitim pravima. Takođe daje pregled međunarodnog i domaćeg pravnog okvira i načina na koje kompanije društvenih medija pokušavaju da se pozabave ovim rastućim problemom.“ – piše u uvodu publikacije.

Osvrćući se na činjenicu zašto je problematičan često korišten termin „osvetničke pornografije“ autorice govore o tome da značenje ovog termina „osuđuje žrtvu od samog početka, implicirajući da su one uradile nešto vrijedno „osvete“, te da maskira i opravdava nedjela počinitelja predstavljanjem privatnih slika kao "porno" - riječ koja je široko stigmatizirana“.

Uzimajući problematičnost znanačenja ovog termina, autorice, kao i mnoge feminističke aktivistkinje, predlažu korištenje termina „širenje intimnih slika bez pristanka“. Ovaj termin ima za cilj borbu protiv stigmatizacije žrtava, odnosno skretanja pažnje na nasilnike koji distribuiraju sadržaj nanoseći neprocjenjivu štetu osobama koje su meta ovakvih napada.

Sophie Maddocks, učiteljica i istraživačica čiji interesi obuhvataju aktivizam digitalnih medija, rodno zasnovano nasilje na mreži i medijsku pismenost mladih, za Genderit.org navodi pet razloga zašto ne treba ovakav čin nazivati „osvetničkom pornografijom“.

1. To nije osveta

Kada govorimo o terminu „osvete“ ona se najčešće veže za činjenicu da je neko napravio nešto loše, pa mu se neko želi osvetiti. Praksa pokazuje da se nedozvoljeni intimni snimci najčešće objavljuju kao rezultat završetka partnerskog odnosa, zbog kojeg se jedan od partnera/ica odluči „osvetiti“ osobi (kazniti je, napakostiti joj) sa kojom više nije, iskorištavajući materijal koji su zajedno proizveli ali koji nikada nije trebao biti široko distribuiran, ili čak koji nikada nije dobio pristanak obje osobe za snimanje. Ovakvi činovi često uključuju maltretiranje, pokušaj dalje kontrole i kontakta sa osobom, kreirajući nepodnošljivu atmosferu za žrtvu koja postaje preplašena, posramljena i neshvaćena.

„Počinitelj/ka može biti vođen/a inatom nakon prestanka intimne veze. Oni mogu biti vođeni finansijskim podsticajima; objavljivanje nagih slika ili seksualnog videa na mreži uz naknadu ili iznuđivanje novca od žrtve. Možda ih jednostavno pokreće voajeristička želja da razotkriju drugoga. Ali koristiti riječ 'osveta' znači pretpostaviti da su žrtve počinile izvornu štetu za koju se počinitelju/ki duguje odmazda... Svaki put kada koristimo ovaj izraz, pripisujemo krivicu žrtvama i maskiramo postupke zlostavljača koji kreiraju i svjesno gledaju ovaj sadržaj.“ – navodi se u članku.

2. To nije porno snimak

Kada upotrijebite riječ „pornografija“ u videima koje je neko napravio za lično, intimno korištenje ili je sam snimak nastao bez pristanka, onda taj sadržaj poprimi apsolutno drukčiju konotaciju i predstavi ga kao javni sadržaj.

„Termin pornografija spaja privatni vizuelni materijal s javnim sadržajem namijenjenim masovnoj potrošnji. Pretvara žrtve u porno glumce koje naizgled pristaju. Korištenje izraza 'pornografija' dodatno iskrivljuje već pogrešno shvaćenu štetu jer NCIID i amaterska pornografija nerazlučivo kruže na stranicama o filmovima za odrasle... Nazivanje NCIID-a 'pornografijom' prešutno dozvoljava ljudima da konzumiraju ono što je stvoreno ili distribuirano bez pristanka.“

3. To nije zabava

„Izraz 'osvetnička pornografija' privlači pažnju i sablazan – savršen je za novinske naslove. Ova vrsta izvještavanja ne odgovara iskustvima žrtava.„ – navodi Maddocks.

Često izvještavanje o ovoj temi biva svedeno na poznate ličnosti koje su postale žrtve nedozvoljenog distribuiranja intimnog sadržaja, ali je problem mnogo širi jer uključuje i druge žrtve koje se bore sa ovim nasilničkim činom distribuiranja na različitim pornografskim stranicama o kojima se rijetko ili nikako ne izvještava. Odnosno o problemu kao takvom se ne izvještava, jer žrtve ni ne žele da se njihov slučaj dodatno eksploatiše kroz medijske članke koji će govoriti kroz pogrešne termine, poput „osvetničke pornografije“. Značajno bi bilo promijeniti narativ i prilagoditi terminologiju tako da odgovara na istinski izazov i problem.

Iskrivljena slika o ovim činovima dovodi do toga da se kroz medije širi narativ da žene ne bi trebale dijeliti svoje intimne sadržaje, što dodatno stavlja teret na žene koje imaju pravo i slobodu da se snimaju kako god žele ali da taj sadržaj ne smije biti bez pristanka distribuiran. Iako često bivaju i natjerane ili snimane bez dozvole, što dodatno produbljuje problematiku skretanja pažnje na žene.

Evropski ženski lobi je u svom izvještaju još 2017. godine govorio o važnosti promjene narativa preko kojeg bi se skrenula pažnja na počinitelje. Tako su naveli nekoliko termina koji mogu biti važni da se uvedu u medijski diskurs: online uhode, groomer, regruter, creepshotter, voajer, itd.

„Mislim da mediji mogu imati ogroman utjecaj na ovakva pitanja i efekat medija se često zanemaruje. Ako je poruka ispravna, [mi] bismo mogli destigmatizirati mlade žene u ovoj situaciji i utjecati na mladiće da shvate da dijeljenje ovih slika nije cool.“ – izjavili su iz Media Makera u intervjuu vođenom za autoričin magistarski rad pod nazivom „Protiv osvetničke pornografije: Savremena historija misli i djelovanja".

4. Nije novo

Distribuiranje sadržaja intimnog karaktera bez odobrenja ili pristanka nije nešto što potiče od izuma interneta. Nažalost, ovakva vrsta distribucije zabilježena je i ranije, kada su 1953. godine gole fotografije Marilyn Monroe štampane bez njenog pristanka u prvom izdanju časopisa Playboy. Sa napretkom tehnologije, distribucija nedozvoljenog sadržaja je postala sve masovnija.

„Sadržaj koji je snimljen bez pristanka sada je skupljen i katalogiziran u ogromne digitalne baze podataka kao što je creepshots.com, samoproglašena prodavnica na jednom mjestu za slike ženskih 'guza, grudi, dekoltea, nogu i kratkih suknji'.“ – navodi autorica u tekstu.

Ovakvih online prostora koji skupljaju nedozvoljen intimni sadržaj je na stotine danas, a slične grupe i prostori postoje i na Zapadnom Balkanu. U martu ove godine je BIRN Srbija objavio istraživačku priču na ovu temu sa poražavajućim podacima.

Za potrebe predstavljanja ovog problema, više od dvadeset žena iz Srbije je govorilo o šoku, strahu i sramu koji su ih pogodili kao žrtve osvetničke pornografije. Ono što je u tekstu jasno naznačeno, jeste da se ovakav sadržaj širi kroz grupe na Telegramu, kojih su u trenutku istaživanja našli aktivnih čak 16.

5. Nije tako jednostavno

Kako navode aktivistkinje, termin „osvetničke pornografije“ se percipira najčešće kao čin koji uradi ljubomorni bivši momak, gdje se isključuje niz drugih djela, poput uhođenja žena na društvenim mrežama, uzimanja njihovih fotografija sa profila i distribuiranja kroz druge kanale, kao što su pomenute grupe na Telegramu. Dakle, postoje različiti oblici ilegalnog uzimanja i distribuiranja fotografija i snimaka žena.

Značajno bi bilo proširiti medijsko izvještavanje i skrenuti pažnju na to koje sve izvore koriste nasilnici da bi došli do snimaka i slika, stavljajući akcenat na nezakonitost ovih djela, zahtijevajući od nadležnih institucija odgovore i konkretne postupke usmjerene ka napadačima, čime bi se fokus stavio na strahote nasilnika, a ne na žrtvu koja već prolazi torturu i ima različite psihološke posljedice. Mora se dati jasno do znanja da je ovo jasan problem postojanja rodno zasnovanog nasilja na internetu.

Kako na kraju svog članka navodi autorica: „Mala promjena vokabulara mogla bi imati veliki utjecaj na politike i stavove javnosti.“

Kako je Aida Mahmutović izjavila na panelu na kojem se govorilo o nedozvoljenom dijeljenju intimnih snimaka, održanom u sklopu Internet Governance foruma, ako od danas bar jedna osoba počne umjesto „osvetničke pornografije“ koristiti termin „distribucije intimnih sadržaja bez pristanka“ promjena se već događa. Ako bi mediji promijenili način na koji pišu o ovoj temi, ta promjena bi bila i više nego moguća.

Ocijenite kvalitet članka