Lažne vijesti i deizinformacije sve više smanjuju kvalitet novinarstva

26.08.2020. / 09:52

Današnji medijski pejzaž je preplavljen dezinformacijama i lažnim vijestima.

Kako se medijsko izvještavanje ogleda u percepciji plasiranih informacija?

Kako to utječe na shvatanje informacija?

Korištenje društvenih medija kao osnovnih izvora

Prema urađenom sedamdeset i jednom dubinskom intervjuu u SAD-u, Maria Celeste Wagner iz Annenberg škole za komunikacije na Univerzitetu u Pensilvaniji i Pablo Boczkowski sa škole za komunikacije na Northwestern University, kvalitet informacija plasiranih u medijima se u posljednjih nekoliko godina smanjuje. Kako navode, razlozi su medijska pristrasnost i nedostatak razlike između činjenica i mišljenja. Intervjuisani učesnici/e su potvrdili da vjeruju medijima koje direktno konzumiraju.

Iako većina ispitanika/ca kaže da ne vjeruju vijestima na društvenim mrežama, ipak koriste ove platforme kao osnovne izvore. Nedavno smo pisali upravo o tome kako korištenje društvenih mreža kao jedinog izvora informacija dovodo do manjka informisanosti. Ispitanici/e tvrde da se smatraju dobrim detektorima lažnih vijesti, ali su zabrinuti kako ovi trendovi mogu utjecati na navike informisanja na društvenim medijima drugih.

Strategije otkrivanja dezinformacija i lažnih vijesti kod ispitanika/ca su se kretali od toga da konzumiraju one medije za koje smatraju da su bazirane na provjeri činjenica, do odbijanja onih medija koji su prviše okrenuti ka mišljenjima a ne činjenicama. Takođe, vjerovali su onim informacijama koje se ponavljaju u tim medijima, a koje nisu samo jednom plasirane.

„Praksa suprotstavljanja percepciji male vjerodostojnosti i medijske pristrasnosti postala su kompenzacijski mehanizmi u potrazi za većom objektivnošću i neutralnošću. Rizik informacijskog cinizma u medijima je da, iako neki mogu prepoznati ove prakse, drugi mogu oklijevati da li će ulagati te napore i šire izbjegavati ovakve vijesti, što dovodi do veće nejednakosti u pristupu informacijama.“ - navode u svom članku autori/ce studije.

Utjecaj komentara i mišljenja javnih ličnosti plasiranih na društvenim mrežama

Jedan od novih trendova u porastu svakako jeste i činjenica da javne ličnosti, političari/ke, predstavnici različitih vladinih institucija, novinari/ke, aktivisti/kinje i različiti eksperti/kinje koriste društvene mreže kao prvi izvor informisanosti ljudi. Na svojim ličnim profilima plasiraju različita mišljenja i ideje koje na taj način postaju vijest.

Emily Van Duyn i Jessica Collier iz Odjela za komunikacije Univerziteta u Teksasu u Austinu htjeli su saznati kako poruke prenesene na ovaj način utječu na sposobnost ljudi da tačno prepoznaju stvarne i lažne vijesti.

Proveli su eksperiment na društvenim medijima u kojem su svoje sudionike/ce izložili tvitovima javnih i utjecajnih ličnosti, a zatim ili stvarnim ili lažnim vijestima.

Rezultati su pokazali da diskurs javnih ličnosti o lažnim vijestima može utjecati na sposobnost javnosti da tačno prepozna lažne vijesti. Sudionici/ke koji su bili izloženi ovom diskursu o lažnim vijestima identificirali su stvarne vijesti s manje tačnosti od onih koji nisu bili izloženi. Ovakva izloženost dovodi i do nižeg nivoa povjerenja u medije.

„Česta rasprava o lažnim vijestima može utjecati na to da li pojedinci/ke vjeruju medijima i standardima po kojima ih ocjenjuju. Ovaj diskurs takođe može podstaći širenje lažnih informacija, posebno kada elite diskutuju o lažnim vijestima bez konteksta i opreza ", zaključili su autori.

Zapadni Balkan dodatno pogođen širenju lažnih vijesti

Problem širenja dezinformacija i lažnih vijesti je nešto što nije zaobišlo ni Zapadni Balkan, a što su zaključili i sudionici/e četvrte regionalne konferencije o sigurnosnim izazovima u jugoistočnoj Evropi (SEE) odžanoj u Trstu krajem prošle godine.

Većina balkanskih zemalja (Sjeverna Makedonija, Turska, Albanija, BiH, Crna Gora) imaju najmanji potencijal otpornosti na suočavanje sa dezinformacijama i njezinim efektima, što potvrđuju nalazi izdanja Indeksa medijske pismenosti za 2019. godinu koji radi Europska inicijativa za politiku (EuPI) Fonda otvoreno društvo iz Sofije.

Trendovi između 2017. i 2019., kada se uspoređuju rezultati s prethodnim izdanjima indeksa, pokazuju da se zemlje Srednje i Istočne Europe najviše kreću, a najveće pogoršanje zabilježile su Češka, Slovačka i Poljska, a slijede Latvija, Litvanija, Hrvatska, Mađarska i Rumunjska kao i susjedne Austrije, Malte i Srbije.

Marin Lessenski, autor ovog izvještaja kaže da je pristup „povratka osnovama“ način da se riješe posljedice dezinformacija, od vraćanja povjerenja javnosti i suočavanja s korupcijom do garantovanja medijske slobode i korištenja obrazovnih pristupa do lažnih vijesti.

Iako se društveni mediji sve češće prepoznaju kao primarni izvor informacija, mediji bi trebali obratiti više pažnje na zahtjeve publike za sadržajem koji je više baziran na činjenicama, a manje na mišljenjima.

Ocijenite kvalitet članka