„Mape su odličan reporterski alat za analizu“ kaže Jennifer LaFleur, poznata koautorica knjige o upotrebi mapa za izvještavanje. Geografske mape sa ove distance, čini nam se, postoje od pamtivijeka. Međutim, njihova upotreba u novinarstvu ima malo „kraću“ historiju i počeci njene upotrebe su vezani za pokrivanje ratnih dešavanja kao npr. u Građanskom ratu u SAD koje je mapama intenzivno pokrivao New York Times.
Danas je upotreba geografske vizualizacije podataka neizbježna u mnogim slučajevima, a naročito kad se radi o situacijama prirodne nepogode, nesreća uzrokovanih poplavama i uopšte vandrednih situacija koje se dešavaju na širem prostoru te je takve podatke najlakše prikupiti, analizirati i predstaviti kroz neke od brojnih geografskih informacionih sistema (GIS) i sistema za geografsku vizualizaciju podataka na webu koji se skraćeno zovu WMS (primjer su npr. Google mape). Jedan od primjera je i trenutna pandemija COVID19 gdje je važno osim statističkih podataka predstaviti razmjeru pandemije i na ovaj način da bismo kao novinar/ke osigurali potpunu informiranost naših čitalaca/teljki. Međutim kako kaže Chris Wayne mape na neki način uvijek moraju lagati i imaju ograničenja kojih trebamo biti svjesni/e. Wayne kaže da „sve mape moraju predstaviti istinu na selektivan način.“ To čak čine i činjenično bazirane mape. On nastavlja govoreći o ovoj selektivnoj istini pitajući se gdje se postavlja granica između subjektivnosti i objektivnosti pri upotrebi geografskih alata u novinarstvu.
Činjenica jeste da su mape oduvijek bile dio novinarskog posla i da ipak pomažu u približavanju priče našim čitaocima/teljkama. Richard Bedford, kojeg citira Wayne, je napisao odličan historijski pregled razvoja upotrebe mapa u novinarstvu koji vam preporučujemo. Ukoliko želite primijeniti mape u vašem izvještavanju ispod se nalazi nekoliko alata sa kojima možete lako, ili možda malo teže, početi sa zadatkom uključivanja mapa u vaše izvještavanje.
Primjeri
Iako smo naveli primjer upotrebe mapa u novinarstvu još u Američkom građanskom ratu, prava upotreba geografske prezentacije podataka bi se mogla smatrati, barem u primjerima kroz SAD, 1992. godina kada je nakon uragana Andrew počinjena velika materijalna šteta. Steve Doig, novinar Miami Heralda, skupa sa svojim GIS timom je, u trenutku kada je oporavak od razornog uragana bio prioritet, upotrijebio mape da pokaže kako su odluke donešene na administrativnom nivou dovele do povećane štete koja je mogla biti spriječena. Njihova priča je dovela do velikog broja ostavki, a Doig je dobio Pulicerovu nagradu 1993. godine za ovu priču.
Neki će možda reći da je ipak prvi primjer ovakvog novinarstva sada već poznata mapa dr. John Snowa o širenju kolere u Londonu, ali dok se ova mapa smatra jednim od prvih primjera prostornog predstavljanja i analize podataka ne može se smatrati novinarskim radom. To naravno ne znači da ova mapa nije imala veliki uticaj na novinarstvo, pogotovo podatkovno novinarstvo. Kao piše Public Health Perspectives blog, promijenio je način kako vidimo podatkovne vizualizacije i kako vidimo mikrobe.
Alati
Primjeri koje ćemo vam ovdje dati su većinom web bazirani sistemi za mapiranje (WMS), ali su odlični alati za približavanje podataka vašoj publici.
Lakoća korištenja: lagan
Možda jedan od najlakših načina, ali ujedno i najjednostavnijih, za prikazivanje određenog seta podataka na geografskoj mapi. Ukoliko imate Google nalog pristupate ovom alatu ne kroz standardni maps.google.com nego preko www.google.com/mymaps. Na ovom linku jednostavnim klikom na dugme kreiraj novu mapu (create a new map) ćete dobiti prozor gdje ili možete unijeti podatke iz nekog programa za rad sa tablicama (Google Spreadsheets, Excel ili CSV fajl). Ono što dodatno otežava pojednostavljen unos podataka jeste činjenica da vaša tabela mora imati georeferencijalne setove podataka za svaku lokaciju. Međutim u ovoj epizodi o podatkovnom novinarstvu Imer Muhović vam daje odlično rješenje za taj problem. Ukoliko pak nemate spreman set podataka možete i ručno pronaći lokaciju i obilježiti je određenim simbolom.
Lakoća korištenja: srednje težak
Arc online je web bazirani alat koji se nalazi u porodici možda najpoznatijeg GIS alata ArcGIS. Dok je ova web verzija jednostavnija i ima manje alata u odnosu na ArcGIS i dalje je jako koristan alat za novinare/ke koji žele da istraže šta su drugi radili ili da oni predstave svoje podatke kroz ovaj sistem.
Lakoća korištenja: srednje težak/lagan
Carto je alat za mapiranje podataka i njihovu analizu i pripovijedanje. Dok je ovo komercijalni alat Carto nudi za bilo koga ko želi probati ovaj alat besplatnu upotrebu 12 mjeseci. Upotreba je ograničena na 3 javne i 3 privatne mape kao i 10 setova podataka, ali je to više nego dovoljno da isprobate ovaj alat i vidite šta vam ima ponuditi u polju prostorne analize.
Lakoća korištenja: srednje težak/težak
Mapbox je alat koji koristite kada želite jedinstven prikaz mape kakav niko drugi nema. Sa Mapbox možete dizajnirati vlastite mape od temelja. Stvari kao što je prilagođavanje boje prikaza puta, granica ili imena mjesta se radi kroz Mapbox Studio. Nakon toga možete sačuvati svoj novi stil i koristiti ih u drugim aplikacijama (Carto.com). Mapbox je moćan ali i komplikovan alat međutim ukoliko želite da koristite njihovu snažnu javascript biblioteku za mapiranje da graditie svoje mape odličan je i koristan alat.
Dodatno ćemo spomenuti alat o kojem smo već pisali StoryMapJS koji nudi odlične mogućnosti pripovijedanja kroz geografski prostor.
Isprobajte neke od ovih alata i javite nam vaša iskustva.
