Mediji i dalje osjećaju posljedice pandemije

02.02.2021. / 10:08

Godinu dana otkako je počela pandemija Covid-19, mnoge industrije i dalje osjećaju posljedice koje je ona ostavila, a među njima je zasigurno i medijska industrija.

Pandemija Covid-19 još je jednom potvrdila važnost jasnih, pouzdanih i tačnih informacija. Tokom pandemije publika se obraćala pouzdanim izvorima za naučne informacije o bolesti i njenom širenju.

Iako je tokom 2020. godine zabillježen porast korisnika/ca medija, s druge strane je zabilježen pad od oglašavanja, što je dovelo u nepovoljan položaj mnoge medije.

Novi izvještaj koji su uradili naučnici/ce sa Univerziteta Columbia ispituje inicijative iz cijelog svijeta koje su stvorene u svrhu „spašavanja novinarstva“, te procjenjuje vjerovatnoću uspjeha i profilira ključne igrače. Kroz dostupne informacije države mogu učiti jedna od druge o tome kako podržati kvalitetne vijesti i informacije.

Pomoć nezavisnom novinarstvu

Pojavili su se razni napori da se osigura hitno finansiranje, kao i dugoročna pomoć širom svijeta. Brojne organizacije, uključujući Google News Initiative, Pulitzer Center, Internews i vladine agencije uspostavili su hitne fondove za pomoć, od kojih su mnogi zatrpani prijavama.

Još jedan pokušaj pomoći donatorima čini Globalni forum za razvoj medija (GFMD), krovna organizacija koja koordinira brojnim medijskim razvojnim inicijativama. GFMD provodi različita istraživanja i daje preporuke kako pomoći novinarstvu u eri post-COVID-19, navodeći moguće izvore finansiranja.

Mark Nelson iz Centra za međunarodnu pomoć medijima, zajedno s Jamesom Deane i Maha Taki iz BBC Media Action, radili su na promociji Međunarodnog fonda za medije od javnog interesa (IFPIM), koji bi rasporedio razvojnu pomoć za podršku novinarstvu i novinarskim institucijama na globalnom jugu. IFPIM unapređuje Luminate u saradnji sa BBC Media Action, ali uskoro će biti uspostavljen kao neovisna cjelina.

Nishant Lalwani, generalni direktor Luminate programa Omidyar Network, koji godišnje troši oko 20 miliona dolara za podršku novinarstvu, predložio je ovakav pristup kategorijama za rješenje:

  • javne subvencije i vladini napori za pomoć;

  • povećana sredstva iz fondacija, filantropija i ulaganja u učinke;

  • novi poslovni modeli dizajnirani da smanje oslanjanje na prihod od oglašavanja;

  • i, najambicioznije od svega, natjerati Big Tech da plaća vijesti.

Izvještaj pokazuje da su fondacije bile ključni igrači kako u povećanju napora za finansiranje bespovratnih sredstava za lokalne vijesti, tako i u vladinim partnerstvima širom svijeta kako bi osigurali finansiranje novinarstva.

Novi modeli i nova rješenja

Kao novi poslovni model, ova studija daje prijedlog bocvanskog novinara Ntibinyanea Ntibinyanea „Projekt digitalnih transakcija“. U osnovi je napor podržati 20 neovisnih novina širom južne Afrike dok se preusmjeravaju na održivije digitalne, umjesto štampane platforme i dobar je primjer modela koji se može replicirati.

Kada je riječ o plaćanju vijesti od strane velikih tehnoloških kompanija, istraživanje navodi da je možda Australija uložila najambicioznije napore da se suprotstavi gubitku uspostavljanjem novog pravnog okvira koji koristi zakon o konkurenciji i koji bi pomogao Big Tech-u da plati vijesti. Ovaj novi napor radi na smanjenju neravnoteže koja postoji između medija i kompanija kao što su Google i Facebook.

Novinarstvo je neophodno javno dobro i treba uložiti zajedničke napore kako bi se osiguralo da preživi pandemiju COVID-19. Za budućnost novinarstva, kako se ne bi ponovo našla u ovakvoj situaciju kroz buduće krize, bit će potrebno obezbjediti višeslojan pristup koristeći široku mrežu rješenja koja će istovremeno pružiti finansijsku pomoć neophodnu za održavanje medija, i postaviti nove temelje za održivi ekosistem vijesti koji mogu ići naprijed. 

Ocijenite kvalitet članka