Medijska pristranost: Jesmo li svjesni pristranosti i njezinih posljedica

11.06.2021. / 08:53

Novinar/ka ne mora biti neutralan/na, ali nepristran/a mora biti.

Koliko god se činilo teško i nepravedno, novinar/ka je taj/ta koji treba donijeti jasnu, objektivnu i preciznu informaciju u kojoj zaključak neće donijeti on/ona, urednik/ca ni medij.

Zaključak donosi publika.

Jesu li novinari/ke svjesni pristranosti?

Je li opravdano da novinar/ka osobu kojoj se sudi naziva balkanskim krvnikom?

Ili nam je potrebniji odgovor kakvu korist od ovih epiteta i nadimaka ima publika kojoj je potrebna informacija?!

Mnogi mediji i novinari zaboravljaju da novinar/ ka ne sudi, nego prenosi informacije i ljudske priče.

Kada novinar iznosi svoje mišljenje, to nazivamo kolumnom, komentarom, ali to onda ne emitiramo u središnjem dnevniku niti to nazivamo udarnim vijestima.

dsds

 

“Balkanski krvnik” je element pristranosti.

Kada pomislite na ovaj izraz, vjerojatno mislite da se govori o Slobodanu Miloševiću. Međutim ako istražujete vijesti na internetu otkrit ćete da postoji veći broj balkanskih krvnika i da se ovaj izraz u medijima olako koristi. Balkanski krvnik ili Butcher of the Balkans je izraz koji se koristio mnogo prije rata 90-ih, ali javnost kojoj se informacija plasira nije upućena, ali je ostrašćena kada se o ovim temama govori. Zato je etiketiranje, makar i zločinaca i fašista, u dnevnim vijestima klizav teren.

 

Što je medijska pristranost?

Pristrano izvještavanje su medijski izvještaji čija osnovna namjera nije da prenesu određenu informaciju, već da određenu osobu, grupu ili instituciju predstave u pozitivnom ili negativnom svjetlu. Takvi izvještaji po pravilu favoriziraju činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, dok se istovremeno zanemaruje ili iskrivljava sve što se u njega ne uklapa, navodi se na portalu Raskrinkavanje.ba.

Kako navode “za razliku od lažnih vijesti ili dezinformacija, koje se mogu javiti u vidu samo jedne tvrdnje u inače korektnom izvještaju, pristrasno izvještavanje se uglavnom odnosi na ton cijelog medijskog izvještaja, tj. na cjelokupan tretman informacija predstavljenih u jednom članku ili radijskom/TV prilogu. Takvi medijski izvještaji mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče koju prenose.”

Koji su tipovi medijske pristranosti

Ponekad pristranost odražava svjestan izbor novinara/ke ili urednika/ce. Ponekad je rezultat puke lijenosti.

Potrebno je mnogo i koncetrirano raditi da bi se dosljedno proizvodile kvalitetne vijesti. A novinar/ka pod pritiskom roka možda baš i ne razumije određeno stajalište dovoljno da bi to objasnio u svojoj priči. Ako se stručnjak kojeg je pozvao ne javi na vrijeme, ta perspektiva neće ući u priču.

Ništa od navedenog nije valjano opravdanje. Posao novinara/ke je iznijeti uravnoteženu priču.

Koje tipove nepristranosti imamo u medijima?

Neutemeljene tvrdnje

Novinari/ke ponekad iznose tvrdnje u svom izvještavanju, a da ne uključuju dokaze koji ih potkrepljuju. Izjave za koje se čini da su činjenice, ali ne uključuju konkretne dokaze su pokazatelj ove vrste medijske pristranosti.

Spin

Spin je vrsta medijske pristranosti koja znači nejasan, dramatičan ili senzacionalistički jezik. Kad novinari/ke "zavrte" (spin) priču, odmaknu se od objektivnih i mjerljivih činjenica. Spin je oblik medijske pristranosti koji zamagljuje pogled čitatelja/ica, sprječavajući ga da shvati što se zaista dogodilo.

Pristranost izostavljanjem

Izostavljanje jedne strane tijekom izvještavanja nije samo pristranost nego i manipulacija informacijama. Iznositi određene tvrdnje, pri tom ne uključiti u informaciju različita mišljenja i izvore etički nije dobar pristup.

Pristranost etiketiranjem

Pristranost etiketiranjem postoji u dva oblika. Prvo je obilježavanje konzervativnih skupina ekstremnim etiketama, dok liberalne skupine ostaju neoznačeni ili s blažim etiketama, i obrnuto.

Druga vrsta pristranosti etiketiranjem nastaje kada novinar/ka ne samo da liberala ne prepoznaje kao liberala, a konzervativca kao konzervativca, već opisuje osobu ili skupinu pozitivnim oznakama, poput „stručnjaka“.

Pristranost etiketiranjem prisutna je kad:

  • priča označava konzervativca, ali ne i liberala

  • kada priča koristi ekstremnije zvučne etikete za konzervativce nego liberale ("ultrakonzervativni", "krajnje desni" i "tvrdo desni", ali samo "liberalni" umjesto "krajnje lijevo" i "teško lijevo")

  • kada priča obmanjujuće identificira liberalnog dužnosnika ili grupu kao „stručnjaka“ ili „neovisnu organizaciju“

Pristranost prema položaju

Pojavljuje li se priča u gornjoj polovici naslovnice ili je zakopana natrag s nekrolozima i horoskopima? Pojavljuje li se na naslovnici portala i kao udarna vijest?

Urednici/e vijesti imaju utjecaj na postavljanje priča. Vijest koju smatraju najvažnijom ili je vjerojatnije da će prodati novine ide "iznad preloma" (above the fold) na naslovnoj stranici. Na ovaj se način naslov može pročitati dok novine stoje na stalku ili kad samo otvorite naslovnicu portala bez klikanja na vijest.

Manje važne priče idu na donju polovicu prve stranice, na drugu stranicu...

Obrazac postavljanja vijesti koristi se kako bi se umanjile informacije koje podržavaju određene stavove.

Pristrasnost prema smještaju može se dogoditi i kod televizijskih ili radijskih vijesti. Ali je mnogo lakše prepoznati ovu vrstu pristranosti u novinama i na portalima gdje postavljanje priče na naslovnu stranicu ili “negdje u masu” stvara dramatičan kontrast.

Pristranost odabirom izvora

 

Uključivanje u priču više izvora koji podržavaju jedan drugog. Ova se vrsta pristranosti može primijetiti i kada novinar/ka koristi fraze poput "stručnjaci vjeruju", "promatrači kažu" ili "većina ljudi misli".

 

Kad izvjestitelj/ica kaže "većina stručnjaka vjeruje..." često misli: "Ja vjerujem..."

 

Citiranje imena stručnjaka ne mora utjecati na vjerodostojnost priče, jer novinar/ka može odabrati bilo kojeg "stručnjaka/kinju".

 

Ovakvim primjerima svjedočimo svakodnevno jer se izjave traže od ljudi koji nisu ni stručni ni kompetentni govoriti o određenim temama, ali ipak govore.

 

ew

 

 

 

Pristranost prema odabiru priča

 

Obrazac isticanja vijesti koje se podudaraju s događajima ili stavovima jedne opcije, zanemarujući priče koje se podudaraju sa suprotnim stajalištem.

 

Poput pristranosti izostavljanjem, da biste prepoznali pristranost odabirom priče, morate znati:

 

  • događaje koji zabrinjavaju dvije strane

  • kolika je pokrivenost konzervativnim pitanjima u usporedbi s pitanjima na liberalnom dnevnom redu. Ako liberalna skupina iznese studiju koja dokazuje liberalnu točku, pogledajte koliki je obuhvat dobila u usporedbi sa konzervativnom studijom koja je objavljena ranije.

 

Ako se protiv dvije strane približno jednake moći, iznose optužbe, usporedite količinu izvještavanja o njima.

 

Što nije medijska pristranost

 

Ono što nije pristranost spada u tri kategorije:

 

  1. Urednički članci ili kolumne

  2. Priče ili izjave zbog kojih jedna strana izgleda loše, ali su točne

  3. Priče o određenom događaju koje ne moraju davati ravnotežu događaju

 

Kad su pristrani, novinari/ke ne rade svoj posao. Nasuprot tome, urednici/e i kolumnisti/ce trebali bi zauzimati stajalište.

 

Ocijenite kvalitet članka