Medijske slobode na Zapadnom Balkanu na veoma niskom nivou

14.12.2022. / 08:21
Autor/ica
Share
freedom of media
freedom of media

Sposobnost novinara/ki da slobodno izvještavaju o pitanjima od javnog interesa ključni je elemenat demokratije. Postojanje medijskih sloboda znači da novinari/ke mogu slobodno informisati građanstvo o politikama, problemima i potrebama, te pružiti otvorenu razmjenu informacija i ideja. Kada je sloboda medija ograničena, ona u konačnici dovodi do štetnih ishoda za sve.

Medijske slobode su bile i ostale krucijalni element, ali i izazov za demokratski razvoj.

Brze političke, tehnološke i ekonomske transformacije u zadnjoj deceniji postavile su nove pritiske na slobodu medija.

Državne strukture bi trebale igrati ključnu ulogu u regulaciji i zaštiti slobode medija, kako kroz zakonsku regulativu, tako i kroz imenovanje nezavisnih tijela koje nadziru provođenje i zakonsku usklađenost. Međutim, u praksi su stvari mnogo drukčije.

Gdje su medijske slobode na Zapadnom Balkanu

U novom SELDI izvještaju o stanju medijskih sloboda na Zapadnom Balkanu se navodi da pravni okvir najčešće dobro izgleda na papiru, ali da u praksi zaštita nije baš pravovremena. Navode da nezavisna regulatorna tijela često bivaju zloupotrebljena i korištena kao sredstvo političkog uplitanja i ometanja nezavisnih medija.

Dva su razloga zašto bi zemlje Zapadnog Balkana trebale obratiti više pažnje na slobodu medija. Prvi je svakako činjenica da je sloboda medija preduslov za funkcionalnu demokratiju, a drugi je uslov za ulazak u Evropsku uniju u okviru poglavlja 23: Pravosuđe i temeljna prava, pod tačkom „sloboda izražavanja“.

Prema Indeksu Reportera bez granica iz 2022. godine, zemlje Zapadnog Balkana značajno zaostaju za većinom članica EU zemalja. Samo je jedna država Zapadnog Balkana članica EU, a zauzeta mjesta su u rasponu od 57. do 103. pozicije.

Prema izvještaju Evropske komisije u pogledu slobode izražavanja, većina zemalja Zapadnog Balkana nema značajnog napretka od 2016. do 2022. godine, sa izuzetkom Kosova koji je zabilježio blagi, ograničen, napredak. Najzadovoljavajući napredak je pokazala Sjeverna Makedonija, koja je napredovala u četiri od šest posljednjih izvještaja Evropske komisije i jedina je zemlja u regiji koja je postigla “dobar napredak” u ovom razdoblju.

seldi

Albanija je postigla dva puta napredak, dok su sa druge strane Srbija i Crna Gora imale ograničen napredak jednom u posljednjih šest godina. Najlošiju poziciju zauzima Bosna i Hercegovina koja u ovom razdoblju nije postigla nikakav napredak u slobodi izražavanja.

Mnogo je izazova zbog kojih je ovakvo stanje sa slobodom izražavanja i medijskim slobodama. Od finansijski slabih medijskih organizacija, te političkih i ekonomskih pritisaka. Relevantna tijela koja bi trebala štititi medijske slobode i medije, često su pod političkim utjecajem, pa su pritisci na novinare/ke veći, a neprijateljska atmosfera prema konstruktivnoj kritici doprinosi mogućnosti slobode izražavanja.

Vlasništvo i finansiranje

Podupiranje pluraliteta u medijima i kreiranje atmosfere gdje je pluralitet poželjan, u konačnici bi značio i veću slobodu medijskog izvještavanja i slobode izražavanja. Međutim, u zemljama Zapadnog Balkana se ne vidi jasan cilj podrške pluralitetu jer ne postoji dobro zakonodavstvo, a regulatorna tijela su sve osim nezavisna.

Kako se navodi u SELDI izvještaju, „Koncentracija medijskog vlasništva je ozbiljan izazov raznolikosti i utječe na cjelokupni medijski krajolik, kakav nosi pretpostavka da jedna uređivačka politika može primijeniti na mnoge medije. Vlade također mogu upotrijebiti svoju moć da utječu na medije putem oglašavanja, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za manje medije.“

Kada govorimo o broju medijskih organizacija na Zapadnom Balkanu, Srbija se izdvaja sa najvećim brojem medijskih kuća, sa preko 2500 registrovanih. Ovaj broj jeste manji u drugim državama, ali je i dalje veliki u poređenju sa veličinom države i tržišta unutar nje.

Ono što je naglašeno u izvještaju jeste da veliki broj medija ne implicira nužno pluralizam, jer je vlasništvo nad medijima često nejasno.

To je najviše vidljivo u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Srbiji.

„Situacija kada ne postoji odgovarajuća zakonska regulativa o transparentnosti medijskog vlasništva, medijska koncentracija, propisi o oglašavanju ili kriteriji za raspodjelu subvencija dokazano su plodno tlo za političke pritiske.“ – navodi se u izvještaju.

Prisutnost dezinformacija u svim državama Zapadnog Balkana

O dezinformisanom medijskom krajoliku izvještavamo iz godine u godinu. Dezinformacije su postale sastavni dio medijskog izvještavanja, a one uveliko negativno utječu na stanje demokratije i vladavine prava.

Iako borba protiv dezinformacija nije nešto što je svojstveno samo za zemlje Zapadnog Balkana, ovaj problem je itekako veliki i na ovom prostoru.

„Namjerno stvaranje i distribucija "lažnih vijesti" pojavilo se kao ključna strategija za natjecanje na izborima, utjecaj na vladine programe, i rješavanje korporativnih rivalskih sporova.“ – stoji u izvještaju.

Krize, poput pandemije Korona virusa, kao i ratovi, naročito aktuelni u Ukrajini, pokazali su da se dezinformacije koriste kao način da se manipuliše činjenicama i da se doprinosi polarizaciji društva.

„Srbija, međutim, predstavlja važno središte takve dezinformacije na Zapadnom Balkanu zbog prisustva novinske agencije Sputnik na srpskom, ali i širenje dezinformacija od strane mainstream medija bliskih vlada.“ – navodi se u publikaciji Izvan apsolutne kontrole.

Izvještaj nudi i pregled stanja javnih servisa i nezavisnih regulatornih tijela, kao i preporuke u kom smjeru bi se trebalo raditi kako bi se stanje slobode medija i izražavanja poboljšale u zemljama Zapadnog Balkana.

Alarmantno je stanje medijskih sloboda u svim zemljama. Problemi i kontrola koja postoji dovodi do veće ugroženosti medija i njihovog opstanka. Pred medijima su veliki izazovi u borbi protiv ograničavanja slobode medijskog izvještavanja.

Ocijenite kvalitet članka