Novo otkriće malverskih napada i krađe informacija

11.06.2021. / 08:11

Koliko su ranjivi podaci koje posjedujemo na našim digitalnim uređajima i računima u online sferi govore sve češći hakerski napadi koji za posljedicu imaju milione i milione otuđenih šifri, mail adresa, datoteka, fotografija i videozapisa.

Nedavno istraživanje koje su proveli istraživači/ce NordLockera navodi da su otkrili veliku količinu osjetljivih podataka koji su hakirani preko malvera.

„Baza sadrži 26 miliona vjerodajnica za prijavu, 1,1 milion jedinstvenih adresa e-pošte, više od 2 milijarde kolačića pretraživača i 6,6 miliona datoteka. U nekim su slučajevima žrtve spremale lozinke u tekstualne datoteke kreirane pomoću aplikacije Notepad.“ – izvještava Arstechnica.com.

Podaci su izvučeni u periodu od 2018. i 2020. godine a uključivali su više od 3 miliona računara.

„Snimke ekrana napravljene od zlonamjernog softvera otkrivaju da se širi putem ilegalnog softvera (Adobe Photoshop), alata za razbijanje Windows sistema i piratskih igara. Štoviše, zlonamjerni softver je također fotografirao korisnika ako je uređaj imao web kameru.“ – navode u svom izvještaju.

Kako izvještava Arstechnica, ova otkrića dolaze u vremenu sve većeg kršenja sigurnosti koje uključuju ransomware i druge vrste malvera koji pogađaju velike kompanije.

Otkriće dolazi usred epidemije kršenja sigurnosti koje uključuju ransomware i druge vrste malvera koji pogađaju velike kompanije.

„U nekim slučajevima, uključujući i napad  u maju ransomwarea na Colonial Pipeline, hakeri su prvo dobili pristup koristeći kompromitirane račune. Mnogi takvi podaci su dostupni za prodaju na mreži.“

Istraživači NordLockera rekli su da napadačima ne nedostaje izvora koji bi osigurali takve informacije.

"Istina je, svatko se može dočepati prilagođenog zlonamjernog softvera. Jeftin je, prilagodljiv i može se naći na cijelom webu. Tamni web oglasi za ove viruse otkrivaju još više istine o ovom tržištu. Na primjer, svatko može dobiti vlastiti prilagođeni zlonamjerni softver, pa čak i lekcije o korištenju ukradenih podataka za samo 100 dolara."

Ukoliko se računar zarazi nekim od malvera, redovno će slati podatke na naredbeni i upravljački server kojim upravlja napadač.

Ovaj zlonamjerni softver je prikupljao i podatke sa Facebooka, Twittera, Amazona i Gmaila, što je oštetlio širok spektar ljudi.

Kako paziti na sigurnost

Važnost svakodnevne digitalne higijene svih korisnika/ca digitalnih uređaja jeste jedini način da se sačuvate od ovakve vrste ranjivosti.

S tim u vezi, NordLocker predlaže sljedeće načine vođenja računa o digitalnoj higijeni:

  • Web preglednici nisu dobri u zaštiti osjetljivih podataka. Koristite upravitelje šifri za zaštitu vjerodajnica i automatsko popunjavanje podataka.

  • Zlonamjerni softver ne može pristupiti šifriranim datotekama. Usluge kao što je NordLocker štite vaše datoteke i na računaru i u oblaku, tako da ih zlonamjerni softver ne može samo ugrabiti.

  • Neki kolačići vrijede 90 dana, a neki ne ističu cijelu godinu. Neka brisanje kolačića postane mjesečna navika.

  • Peer-to-peer mreže često se koriste za širenje zlonamjernog softvera. Softver preuzimajte samo s web mjesta programera i drugih poznatih izvora.

  • Sav zlonamjerni softver na kraju se prepozna. Obavezno ažurirajte svoj antivirus kako biste spriječili da stari virusi proklizaju kroz pukotine.

Kako bi se novinari/ke, ali i redakcije što bolje zaštitile, potrebno je svakodnevno obraćanje pažnje na mnogo detalja. To ponekad može biti iscrpno, ali svakodnevna digitalna higijena može vam spasiti dane, a ponekad i mjesece, čišćenja štete koju mogu izazvati ozbiljni hakerski napadi.

Pored neke osnovne zaštite, kao što je korištenje sigurne VPN veze, obraćanja pažnje na korištenje SSL/TLS sigurne online komunikacije, dvostruke autentifikacije na računima koje posjedujete, enkriptovanih mobilnih aplikacija za komunikaciju, Henk Van Ess preporučuje ovih 16 koraka koje bi svaki novinar/ka trebao/a preduzeti da zaštiti sebe i svoje izvore informacija.

Ocijenite kvalitet članka