Obmanjujuća statistika u novinarstvu

05.01.2023. / 08:26
Autor/ica
Share
statistics
statistics

Novinari/ke vrlo često koriste statističke podatke u svakodnevnom radu. Bez obzira da li ti podaci predstavljaju mišljenje, popis stanovništva, stopu smrtnosti, zadovoljstvo korisnika, položaj političkih partija, naučna israživanja, oni mogu biti snažna polazna tačka priče koju razvijate. Međutim, brojke, kao i drugi izvori podataka, mogu biti korišteni u svrhu obmanjivanja javnosti. Stoga je vrlo važno znati prepoznati ove situacije i znati kako otkriti njihovu stvarnu namjeru.

Kako nastaje obmanjujuća statistika

Obmanjujuća statistika ima za cilj zavaravanje javnosti predstavljanjem podataka istraživanja izdvojenih iz konteksta u kojem su nastali. Do toga obično dolazi zbog greške - namjerne ili nenamjerne – u jednom od tri ključna aspekta istraživanja:

  • Prikupljanje: korištenje malih uzoraka koji projiciraju velike brojeve, i koji imaju mali statistički značaj.

  • Organiziranje: Izostavljanje rezultata koji su u suprotnosti s poentom koju istraživač pokušava dokazati.

  • Prezentiranje: Manipuliranje vizualnim/numeričkim podacima radi utjecaja na percepciju.

O važnosti vizualizacije podataka u novinarstvu, naročito kada je riječ o data novinarstvu, govorili smo u mnogim ranijim tekstovima. Međutim, ovi načini predstavljanja podataka se vrlo lako mogu iskoristiti za obmanjivanje gledatelja/ica i/ili čitatelja/ica. Brojni su načini na koje se vizualno predstavljanje može koristiti da zavara publiku, a samo neki od njih su:

  • Sakrivanje relevantnih podataka da bi se naglasilo ono što nama koristi;

  • Predstavljanje previše podataka kako bi se zamaglila stvarnost;

  • Korištenje grafičkih formi na neodgovarajući način (distorzija podataka).

Manipulacija grafičkim formama prilikom vizualnog predstavljanja statističkih podataka je ujedno i najučestalije korištena strategija koja ima za cilj da zavara javnost, upravo zbog svoje efektivnosti. Jedan od najpoznatijih primjera obmanjujućeg načina vizualizacije podataka, objasnio je Alberto Cairo, autor knjige „How Charts Lie“. Slika u nastavku sadrži dva grafikona. Grafikon lijevo podijelio je Jason Chaffetz, republikanac iz Utaha, na saslušanju u Kongresu SAD 2015. godine. Linije su povučene u različitim razmjerima, lažno implicirajući da je „Planned Parenthood“, neprofitna organizacija koja pruža seksualnu zdravstvenu zaštitu u Sjedinjenim Državama i širom svijeta, izvela više abortusa nego pregleda za otkrivanje raka. Cairo je ponovo nacrtao grafikon koji je predstavljen desno, koristeći odgovarajuću skalu. Ako uporedimo grafikone, postaje jasno da, iako se broj pregleda za otkrivanje raka smanjio, on i dalje nadmašuje količinu procedura abortusa koje se obavljaju na godišnjem nivou.

TWP
Izvor: The Washington Post​​​​

Brojni su primjeri pogrešnog tumačenja i interpretiranja statističkih podataka u svrhu manipulacije i obmanjivanja javnosti. Američka mreža Fox News je proteklih godina više puta bila pod lupom javnosti zbog prikazivanja obmanjujućih statističkih grafikona koji gledatelje namjerno navode na netačne zaključke. Jeff Leek, iz „Simply Statistics“, otkrio je neke od trikova koje je Fox News koristio u svrhu manipulacije statistikom na svojim grafikonima. Neki od primjera uključuju korištenje „pie chart“ (kružni grafikon) koji, ako se saberu svi dijelovi daje rezultat koji premašuje 100 %.

ew

Pored toga, osa koja počinje od 34%, a ne od 0%, ostavlja dojam mnogo većeg povećanja poreza nego što će to u stvarnosti biti.

ew

Da biste izbjegli da vas zavaraju podaci ovakvih, i sličnih grafikona i vizuala, obratite pažnju na sljedeće:

  • Izostavljanje osnovne linije ili skraćenje ose na grafikonu;

  • Intervali i skale. Obratite pažnju postoje li nejednaka povećanja i čudne mjerne jedinice (korištenje brojeva umjesto procenata i sl.)

  • Kompletan kontekst i druge uporedne grafikone da vidite kako se slični podaci mjere i predstavljaju.

Najčešće greške koje novinari/ke prave u radu sa statističkim podacima

Grupa stručnjaka za ovo pitanje na BBC-u, sastavila je popis najčešćih pogrešaka koje novinari/ke čine kada se bave brojkama. Između ostalog, navode sljedeće:

Zanemarivanje konteksta – nekada se brojke o kojima se izvještava čine mnogo veće ako se objave bez dodatnog konteksta.

Izvještavanje o šokantnim brojkama – vrlo često novinari/ke budu zavedeni šokantnom vrijednošću ekstremnih brojki bez dovoljnog istraživanja. Naizgled vrijedna količina može signalizirati problem s tačnošću ili pogrešnim tumačenjem njezina značenja.

Fokusiranje na izuzetke umjesto na prosjek – prilikom izvještavanja o podacima važno je izbjeći izuzetne brojeve unutar skupa koji ne predstavljaju tačne ukupne nalaze.

Izvještavanje o fluktuaciji bez objašnjenja - Mnoge vijesti spominju porast ili pad broja, ali često nedostaje dio pozadinske priče. Vrlo je važno uključiti uzrok promjene ali i početni broj. 

Centar za istraživačko novinarstvo (The Centre for Investigative Journalism – CIJ) je razvio vodič za novinare/ke koji pokazuje kako statistika može obogatiti njihove priče i kako predstaviti statističke podatke na način koji nije obmanjujući. Kako je objašnjeno, neka od ključnih pitanja koja je potrebno postaviti u radu sa statističkim podacima su:

  • Odakle su ti podaci došli? – utvrditi ko je njihov kreator.

  • Da li njihovi kreatori imaju skrivene namjere ili interese koji bi mogli iskriviti njihovo tumačenje? – utvrditi dolaze li brojevi od izvora koji želi postati konkurentniji na tržištu, bez obzira na to da li nudi proizvod ili uslugu, ili nastoji stvoriti bolju javnu sliku o sebi i svom radu.

  • Na koji način su sakupljeni podaci i da li su  se mogli sakupiti na bolji način? – utvrditi šta se tačno mjeri i kako je mjereno. Zapitajte se je li korišten najbolji način mjerenja podataka, kao i metoda ekstrapolacije i pretpostavke na kojima se temelji istraživanje.

  • Šta zapravo znače statistički podaci? – za ispravno tumačenje statističkih podataka potrebno je poznavati osnovne statističke pojmove.

Jasno je da manipulacija vizualnim predstavljanjem podataka neće nestati. Međutim, ono što možemo uraditi je da bolje pripremimo sebe i buduće generacije za izvještavanje zasnovano na dokazima, čiji je osnovni cilj istinito i jasno informisanje publike. Jedino na taj način ćemo moći spriječiti nastajanje obmanjujuće statistike, ali i širenje posljedica koje ona može da ima na kreiranje i plasiranje slike koje će javnost imati priliku da vidi. Da biste procijenili koliko ste vješti u davanju smisla podacima, preporučujemo rješavanje kviza, koji je razvio News Literacy Project.

Ocijenite kvalitet članka