Mediji monetiziraju pažnju svojih čitatelja.
Da bi tu pažnju imali moraju konstantno proizvoditi sadržaj koji čitatelje interesira i angažira.
Da bi proizvodili takav sadržaj, uvijek je potrebno više novaca nego što ga ima.
I tu se krug zatvara, jer financiranje medija, posebno manjih lokalnih je tema sa mnogo teških pitanja.
Dobra vijest je da postoji sve veći interes ljudi da plate kvalitetan i autentičan sadržaj.
Osnovne oblike financiranja medija možemo podijeliti u nekoliko skupina:
- Oglašavanje (premium baneri, programatsko oglašavanje, sponzorstva, distribucija sadržaja na društvenim mrežama, native oglašavanje...)
- Prihodi od publike (pretplate, klub čitatelja, plaćanje po pregledu)
- Dodatni proizvodi i usluge (događaji, prodaja proizvoda, medijske i novinarske usluge,
- Donacije i fondovi (zakonski obvezno javno financiranje, financiranje iz zaklada i grantova, crowdfunding)
Oglašavanje
Ovo je još uvijek dominantan tip financiranja medija na našim prostorima. Broj gledatelja, slušatelja ili čitatelja se prodaje oglašivačima. Jednostavno i efikasno, moglo bi se pomisliti. Stvarnost ipak nije tako ružičasta.
Prema istraživanjima oglašivači su svoje proračune postupno preusmjeravali s tradicionalnih medija (TV, novine, časopisi, portali) prema mrežnim oglasima. Google i Facebook postali su toliko dominantni da više od 60 posto globalnih prihoda od mrežnih oglasa ide upravo ovim kompanijama.
Mediji, posebno manji lokalni, mogu se izboriti u ovoj igri samo ako imaju vjernu publiku koja voli i nagrađuje autentičan sadržaj određenog medija.
Premium baneri
Iako je sljepilo za banere poznati obrazac ponašanja posjetitelja online medija, oglašivači se ipak odlučuju za ovaj vid oglašavanja. Na webu se različiti dijelovi sadržaja bore za pažnju korisnika. Pozicija banera i njegov dizajn imaju utjecaj na rezultate od ovakvog oglašavanja, pa njegova zastupljenost u medijima još uvijek postoji.
Programatsko oglašavanje
Ako postavite pitanje od čega žive današnji mediji, mnogi bi vam rekli „od impresija“.
Upravo zahvaljujući programatskom oglašavanju impresije su postale zanimljiv proizvod u oglašivačkoj industriji. Programsko oglašavanje je automatizirano oglašavanje. Umjesto da mediji prodaju oglase pojedinačnim oglašivačima, mediji nude prostor posrednicima koji postavljaju oglase prema profilima kojih njihovi klijenti žele doći.
Ovakav pristup medijima štedi vrijeme i novac, sve se radi automatski i za to vam nije potreban prodajni tim. Zato postoji problem s kvalitetom oglasa i njihovim prikazivanjem.
Distribucija sadržaja na društvenim mrežama
Distribucija sadržaja na društvenim mrežama može podrazumijevati instant članke koje je Facebook uveo kao dio platforme, a koji nisu portali pretjerano popularan format oglašivačima. Uz ogromnu konkurenciju za pažnju, još jedan dugi tekst na mreži koja nudi zabavu i druženje, ne donose uvijek željeni rezultat.
Pored članaka, mediji koji su godinama ulagali u stvaranje zajednice na društvenim mrežama mogu, poput influencera, ponuditi dijeljenje sponzoriranih postova, što može biti uspješniji model suradnje medija i oglašivača.
Prihodi od publike
Po prvi put u svojoj povijesti digitalni prihod The New York Timesa bio je veći od prihoda koji donose pretplatnici na tiskano izdanje, objavljeno je u rujnu 2020. godine. Mnogi već odavno tvrde da je budućnost medija u pretplatama na digitalna izdanja.
Pretplate i plaćanje po pregledu
Mnoga istraživanja potvrđuju da je sve više čitatelja koji su spremni platiti sadržaj. Ali ako ljudi plaćaju sadržaj, očekuju i visoku kvalitetu. Novisti na email postale su oblik personaliziranih medijskih sadržaja za koje čitatelji mogu biti sigurni da će ih dočekati u njihovim inboxima. Što bi automatski trebalo isključiti gubljenje vremena na traženje i filtriranje točnih i kvalitetnih informacija.
Pored toga, procesi pretplate i prijave moraju biti što jednostavniji da se na što jednostavniji način izvrši transakcija.
Primjere pretplate na digitalna izdanja već nude i domaći mediji. Ovo je pokazatelj praćenja trendova, ne samo u medijskom biznisu, nego i u stilu života čitatelja koji su več naviknuti da brzinu informacija i dostupnost na klik bez obzira gdje se nalazili.
Klub čitatelja
Jedan od novijih načina ostvarivanja prihoda od čitatelja je stvaranje članstva koji plaćaju mjesečno ili godišnje.
Dnevni list Danas jedan je od onih medija na našim prostorima koji svojim čitateljima nudi i ovaj oblik pretplate na različite sadržaje.
Kako navode “poslednjih nekoliko godina list Danas intenzivno razvija svoje onlajn izdanje na kojem beležimo konstantan trend rasta poseta. U ovom trenutku beležimo višemilionski broj poseta svakog meseca, ali nedostaje nam sredstava da naše online prisustvo na tržištu dalje unapređujemo i budemo još aktuelniji i nudimo kvalitetniji sadržaj.
Onlajn zajednica naših čitalaca je sve veća i veća i zato smo rešili da je okupimo „pod kapom“ Kluba čitalaca Danasa. Svaki član ima svoju člansku kartu, dobija PDF izdanje na mejl veče pre nego što se novine pojave na kioscima, a pritom članstvo im omogućava i brojne popuste na različitim mestima.”
Pored lakšeg pristupa sadržaju, ovakav vid plaćanja ili doniranja sadržaja mnogim ljudima odgovara zbog toga što svojom pretplatom ne kupuju samo medijski sadržaj, nego čine nešto dobro za zajednicu kojoj je ovakav medij potreban.
Donacije i fondovi
Zakonski obvezno javno financiranje i financiranje iz zaklada i grantova
Jedan od primarnih izvora financiranja lokalnih medija trebalo bi biti javno subvencioniranje iz državnog proračuna. Zbog netransparentne dodjele sredstava, ovo medijima odavno nije pouzdan izvor financiranja. Stoga različiti fondovi i grantovi zauzimaju važniju ulogu.
Ovakav vid traženja sredstava zahtijeva poznavanje projektnog menadžmenta, planiranja i sposobnosti da se nađu odgovarajuće priče s kojima se može aplicirati za dodjelu grantova.
Doniranje sredstava
Mogućnost doniranja sredstava za kreiranje medijskih sadržaja još je jedna mogućnost za čitatelje koji žele pomoći opstanku medija, osobito kada su u pitanju mediji koji su značajni za zajednicu onoga koji donira.
Bez uvjetovanja, bez slanja sadržaja i bez određivanja visine donacije, sve je ostavljeno dobroj volji donatora. Ovakav tip donacija, gdje je mogućnost izbora ostavljena donatoru, postoji na portalu Danas.rs.
Crowdfunding
Crowdfunding ili prikupljanje malih novčanih iznosa od velikog broja ljudi kod nas još uvijek koristi jako mali broj medija i istraživačkih novinarskih timova.
Iako ovaj vid prikupljanja sredstava nije doživio širu primjenu u praksi, ipak postoje primjeri uspješnih domaćih medijskih crowdfunding kampanja.
Među prvima je bila kampanja „Neka vide da nas ima. Podržite Forum.tm”. Ovom je kampanjom cilj bio prikupiti 5.000 američkih dolara.
Zagrebački neprofitni portal Forum.tm 2016. godine odlučio se za pionirski pothvat kojim se jedan hrvatski medij obratio svojoj publici za novac koji će im omogućiti nastavak rada. U crowdfunding kampanji prikupljeno je 9.045 dolara, a Goran Borković kampanju je najavio rečenicom “Tražimo vaše pare jer svojih nemamo”. Nakon ovoga uslijedile su kampanje za redizajn portala, kupnju radijskog odašiljača,
Nikada sva jaja u istu korpu
Princip „nikada sva jaja u istu korpu“ koji vrijedi u svim biznisima, vrijedi i u medijskom biznisu.
Kada su različite digitalne platforme postale dio medijskog portfolia, mogućnost za različite izvore zarade se povećala. Izazovi su veliki jer što je više platformi, potrebno je veće znanje da bi se njima vladalo. Međutim, različite medijske proizvode (tekst, video, prostor, pažnju publike) moguće je (i potrebno!) unovčiti.
