Početak je važan: Kako napisati dobar lid (lead)

Čitateljima/icama je potrebno svega nekoliko sekundi da odluče da li je članak koji su upravo otvorili/e vrijedan daljnjeg čitanja. U tom vrlo kratkom vremenu njihov interes će se, ili ugasiti, ili rasplamsati. Snažan i upečatljiv lid (lead) je upravo ono što može rasplamsati interes čitatelja/ica.

Lid dolazi od engleske riječi „lead“ što znači „voditi“, „vođa“, „trag“, „zauzimati prvo mjesto“, „glava vijesti“. Termin je nastao u američkoj, a prihvaćen je i u domaćoj, teoriji i praksi novinarstva. 

Najjednostavnije rečeno, lid je udica, a njegov sadržaj mamac koji treba da privuče pažnju i probudi interes čitatelja/ica. To je uvodni paragraf koji određuje ton i smjer priče. Svaki dobar članak započinje dobrim lidom, koji čitateljima/icama budi interes i daje najvažnije informacije na jednostavan, sažet i interesantan način, te obećava da će vrijeme koje izdvoje za čitanje biti korisno. On je, dakle, dio slagalice od kojeg zavisi ostatak priče. S obzirom na njegov značaj, bez obzira na vrstu medija i polje novinarstva, vrlo je važno znati koju vrstu lida koristiti, te koje tehnike vam mogu pomoći u unaprjeđenju sposobnosti njegovog pisanja.  

Vrste lidova

U teoriji i praksi novinarstva postoje brojne vrste lidova. Koju vrstu ćete koristiti, zavisi od vrste članka, teme i medija. Kroz primjere izvještavanja o pobjedniku finala Evropskog prvenstva u nogometu, koje se održalo 11.07.2021. godine, u nastavku su objašnjene neke od najčešće korištenih vrsta lidova:

1. Jednokomponentni lid – struktura se fokusira na jednu komponentu, odnosno jedan element u sažetku. Cilj ovog uvoda je da kreira snažnu udicu koja će potaknuti čitatelja/icu da nastavi čitati.
   Primjer: „Fudbaleri Italije novi su prvaci Evrope, prvi put od 1968. godine.“ (BBC NEWS)
2. Rezimirajući lid – većina novinara/ki koristi ovu opciju jer osigurava brz sažetak onog što se može očekivati u nastavku članka. Koristeći što manji broj riječi, cilj mu je da odgovori na šest ključnih pitanja novinarstva: ko?; šta?; gdje?; kada?; zašto?; kako?
   Primjer: „Nogometaši Italije su drugi put u historiji postali prvaci Evrope! U večerašnjem finalu Eura na stadionu Wembley u Londonu Italijani su savladali Englesku nakon penala rezultatom 3:2. Nakon 120 minuta rezultat je glasio 1:1.“ (Klix.ba)
3. Kreativni lid – ova opcija se koristi da bi probudila interes čitatelja/ica za članak koji se bavi nekom osobom, organizacijom ili pričom iz određene zajednice. Fokusira se na detalje teme kako bi pomogla čitateljima/icama da se emotivno povežu sa onim što je napisano.
   Primjer: „Transformacija ekipe Roberta Mancinija od gubitničke do pobjedničke doživljava se kao metafora života.“ (Al Jazeera Balkans)
4. Kontrastni lid – koristi se kada se porede događaji iz prošlosti sa nečim što se trenutno desilo.
   Primjer: „Mediji na Apeninima u ekstazi povlače paralele između Mancinijeve ekipe i Lippijeve, koja je osvojila Svjetsko prvenstvo 2006. godine u Njemačkoj.“ (Al Jazeera Balkans)
5. Lidovi s kratkim rečenicama – ovaj lid se još naziva i „stakato lid“, a sastoji se od kratkih, rafalnih rečenica koje čitatelje/ice uvode u vijest ili neki drugi tekst. Ne moraju nužno biti kratke rečenice, ali u tomu slučaju trebaju biti kratke natuknice odvojene zarezom. Cilj je da zaintrigira čitatelje/ice i odredi atmosferu teksta.
   Primjer: „Kraj! Talijani su novi europski prvaci! Nakon 1968. Talijani su po drugi puta prvaci Starog kontinenta.“ (Večernji list)

Savjeti za pisanje lida

U svijetu koji nudi toliko mnogo različitih izvora informacija, naročito u oblasti digitalnog novinarstva, veliki je izazov skrenuti pažnju čitatelja/ica i probuditi njihov interes da pročitaju upravo ono što ste vi napisali. Primjenjivanje nekih od navedenih savjeta u svakodnevnom radu, može vam u tome pomoći:

• 5W+H – prije pisanja lida, odlučite koji aspekt priče – ko (who), šta (what), kada (when), gdje (where), zašto (why), kako (how) – je najvažniji. Trebali biste naglasiti te aspekte u svom lidu. Sačekajte sa objašnjavanjem manje važnih aspekata do druge ili treće rečenice.
• Konflikt – dobra priča u sebi sadrži konflikt, baš kao i mnogi dobri lidovi.
• Specifičnost – iako u većini lidova rezimirate informacije, pokušajte biti što precizniji. Ako je vaš lid preširok, neće biti informativan niti zanimljiv.
• Sažetost – čitatelji/ce žele znati zašto je priča važna za njih, i neće čekati dugo na odgovor. Lidovi su obično sačinjeni od jedne ili dvije rečenice. Obično, oni sadrže oko 25 do 30 riječi, a rjeđe više od 40. Ovo je donekle proizvoljno, ali je vrlo važno naučiti kako sažeto predstavljati informacije.
• Aktivne rečenice – snažni glagoli učinit će vaše lidove življim i zanimljivijim. Pasivne konstrukcije, s druge strane, mogu zvučati dosadno i izostaviti važne informacije, poput osobe ili stvari koja je izazvala radnju. Nepotpuno izvještavanje je često izvor pasivnih lidova.
• Publika i kontekst - uzmite u obzir ono što vaši čitatelji/ce već znaju. Imajte na umu da u današnjoj medijskoj kulturi većina čitatelja/ica postaje svjesna udarnih vijesti u trenutku kada se dešavaju. Tako, na primjer, ako sljedeći dan pišete za printanu publikaciju, vaš bi lid trebao ponuditi mnogo više od pukog ponavljanja jučerašnjih vijesti.
• Iskrenost – lid je implicitno obećanje vašim čitateljima/icama. Morate biti u stanju da ostvarite ono što obećate u lidu.

Pored toga, vrlo je važno zadržati oštar fokus priče. Steve Buttry, u tekstu „Strong from the start: advice for writing leads“ (Snažno od samog početka: savjeti za pisanje lidova), predlaže nekoliko tehnika koje mogu ojačati priču, naročito prvih nekoliko paragrafa. Neke od njih objašnjene su u nastavku.
Zapitajte se o čemu je priča. Dok sakupljate informacije, i dok pišete, postavljajte sebi pitanje zašto bi čitatelji/ce to željeli/e  pročitati. Postavljenje sljedećih pitanja može u tome pomoći:

• Zašto vam je stalo do ovog?
• Zašto ste prvobitno željeli da napišete ovu priču?
• Šta vas u priči emotivno dotiče?
• Ko ima najviše koristi, a ko najmanje - ko profitira/ko gubi?
• Kako će ono što ste otkrili utjecati na čitatelje/ice?
• Šta je tu novo?

Kada znate o čemu je priča, znate i šta vam treba da kažete čitateljima/icama na njenom početku.
Napišite obrazloženje teme. Pokušajte obrazložiti temu u nekoliko riječi. Dok pišete ostatak priče, osvrćite se na obrazloženje teme kako ne biste izgubili fokus priče.
Napišite naslov. Pisanje naslova vam može pomoći da pronađete vaš fokus. Nakon što napišete priču, ponovo pogledajte naslov. Provjerite da li je glavna misao još uvijek glava priče, ili ste izgubili fokus.  
Ispričajte priču u tri riječi. Pojednostavljivanje priče koristeći rečenicu koja se sastoji od samo tri riječi (imenica, aktivni glagol i objekt), može vam pomoći da obrazložite temu.
Identificirajte emociju. Zapitajte se gdje se krije emocija, odnosno gdje je emotivni centar onog što je otkriveno.
Organizirajte informacije. Identificirajte najvažnije tačke svoje priče i informacije koje najbolje podržavaju te tačke. Ovo bi trebalo da bude srce vaše priče, i u mnogim slučajevima, cijela priča. Ako identificirate tri ili četiri tačke, vjerovatno ih imate previše.
Boljim razumijevanjem značenja i značaja lida u novinarstvu, pravilnom upotrebom njegove odgovarajuće vrste za pisanje o različitim temama i u različitim formama, te korištenjem navedenih tehnika, može se osnažiti komunikacijski put između novinara/ke i čitatelja/ice. Međutim, treba imati na umu da je dobar lid uvijek odraz dobrog i temeljitog izvještavanja. Zato se pobrinite da u njemu ne bude neodgovorenih pitanja, izostavljenih detalja i važnih informacija.